Kavandoli i njegova čuvena La Linea na radovima svetskih i naših strip crtača okosnica su pančevačkog Nova festivala
Osvaldo Kavandoli – Kava i njegova La Linea tema su izložbe „Živeo Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji“ koja po svetu priča o ovom čuvenom animatoru i njegovom čovečuljku. Trenutno je u Pančevu (3–15. oktobar), kao okosnica Nova festivala u organizaciji KomunikArta. Izloženi su radovi 100 umetnika iz sveta, najviše iz Italije, ali i iz SAD, Japana, Francuske, Švajcarske, sa Kosova, iz Danske, Brazila, Rumunije… inspirisani Kavinom La Lineom. Na izložbi u Pančevu pridružili su im se i naši autori (Zograf, Nikola Vitković, Marko Malk, Boris Stanić, Wostok, Ana Petrović…).
Izložba je nastala u italijanskom gradu Breši, kao projekat Muzeja industrije i rada. Ne treba da čudi zašto je institucija ovakve koncepcije preuzela na sebe da promoviše tvorevinu iz sveta stripa i ilustracije. Osvaldo Kavandoli je od Drugog svetskog rata radio u industriji reklame, a La Linea je 1969. izvorno osmišljena kao zaštitno lice fabrike ekspres lonaca „Lagostina“. Na početku karijere je radio tehničke crteže za „Alfa Romeo“, da bi od 1949. godine počeo aktivno da se bavi animacijom. Učestvovao je u nastanku prvog italijanskog dugometražnog animiranog filma u boji Fratelli Dinamite u režiji Tonija Pagota, autor je kratkih reklamnih animiranih filmova koji su prvo prikazivani pred bioskopske projekcije, a potom i na italijanskoj televiziji RAI. Stvaranje La Linee 1969. godine za „Lagostinu“ je prekretnica njegove karijere. Nakon osam godina, Kavandoli prekida saradnju sa „Lagostinom“ i okreće se stvaranju kratkih animiranih geg-filmova koji postižu izuzetnu popularnost u inostranstvu. Nižu se festivalske nagrade u Anesiju i Zagrebu, spinof varijacije Linije – tri erotske (Sexilinea, Eroslinea i Pornolinea) i 26 epizoda istorijske retrospektive, La Linea History.
Kavandoli je u svom stanu u Milanu, u tradicionalnoj celuloidnoj tehnici, stvorio skoro samostalno preko 200 epizoda Linije. Preminuo je 2007. godine, pa je izložba „Živeo Kavandoli! – Hod po beskonačnoj liniji“ ujedno i obeležavanje desetogodišnjice Kavandolijeve smrti. U centralnoj sobi milanskog muzeja stripa WOW Spazio Fumetto čuva se Kavin sto za animaciju sa jednom od originalnih folija Linije.
Linija je bila jednostavnog dizajna – neprekidna linija koju iscrtava Kavina ruka proteže se na ekranu, a njen sastavni deo je čovečuljak kao osnovni lik animacije. Čovečuljak hoda, nailazi na prepreke, ljuti se, svađa, raduje, smeje, strahuje da ne padne sa ivice; i u stalnoj je interakciji sa svojim tvorcem koji mu po potrebi olakšava ili otežava put. Govor je nerazumljiv, gestikulacija ekspresivna, boja ekrana se menja shodno raspoloženju glavnog junaka, a fraza „barum, barum“ s kojom su počinjale epizode urezala se u pamćenje. Oni koji su ga poznavali tvrde da je Kava Linija, i obratno. Delili su isti temperament, pogled na svet i suočavanje s njim.
U ČAST KAVANDOLIJA: Zograf…
Po rečima organizatora, ideja o dovođenju izložbe iz Breše u Srbiju potekla je od urednika strip programa Nova festivala Saše Rakezića / Aleksandra Zografa. Na festivalu će gostovati Kavin sin Serđo Kavandoli i strip autor Pjero Tonin, najavljeno je predavanje „Priče svedenih formi“ arheologa dr Adama Crnobrnje o sličnosti u formi vinčanskih figura sa lokaliteta Crkvine i Kavandolijeve Linije, kao i serija predavanja „La Linea i marketing: Kako oživeti neživo“ koju je osmislio pisac i kreativni strateg Lazar Džamić.
Kao marketinški trik, satirična animacija, metafora života ili simbol svedenog dizajna, Linija je postala slojevita tvorevina u svetu animacije i stripa. U njoj se može prepoznati višeznačje kakvo se sreće u vrhunskim umetničkim delima. A sve to je postigao jedan čovek u malom stanu u Milanu, radeći sam za stolom za animaciju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mostar je podijeljen u glavama onih koji ga dijele. Ja živim svoj život u punini. To je nešto za šta sam se sam izborio i zbog čega se smatram slobodnim čovjekom. I svima drugima želim da su slobodni, ali to je nešto što oni sami moraju isposlovati
Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine
Koncert: Beogradska filharmonija sa Gidonom Kremerom
U zemlji koja naizgled nimalo ne mari za visoke umetničke vrednosti (niti vrednosti uopšte), ovakva vrsta odanosti, posvećenosti, upornosti i, slobodno možemo reći, fanatizma, dok se napolju bukvalno sručuje biblijski potop – tera na ozbiljno razmišljanje
U Boru su u toku 15. „Dani knjige“. Gosti i razgovori sa njima, izložbe, ali i bibliotekari koji osmišljavaju raznovrstan i prijemčljiv program, razlog su popularnosti ove manifestacije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!