Objavljen je na srpskom Muzej umetnosti, najveći realizovan projekat u toj oblasti do sada
Kad je 2011. godine „Fejdon pres“ objavio knjigu Muzej umetnosti, mediji su je proglasili virtuelnim ličnim muzejom, a stručnjaci najvećim ikada realizovanim projektom u ovom oblasti. Nedavno je, na srpskom jeziku, Muzej umetnosti objavio beogradski izdavač „Datastatus“.
To je knjiga koja je za gledanje, proučavanje i uživanje (redosled nije bitan), kao i svaki muzej. Ona je istovremeno i knjiga i umetnička kolekcija. Unutar njenih korica nalaze se reprodukcije više od 2700 najvažnijih umetničkih dela iz 650 zemalja celog sveta, stvaranih od kamenog doba do kraja prve decenije ovog veka. U njoj se, znači, na jednom mestu, nalaze slike iz pećina u Laskou i kolekcija Rembrantovih najboljih autoportreta, Velaskezove Mlade plemkinje i fotografije Sindi Šelman, Tarnerovi pejzaži, maska faraona Tutankamona, zlatni predmeti iz Perua, vitraž iz Notr Dama, Mikelanđelov David, dela Džeksona Poloka… Svako delo reprodukovano je najčešće gotovo na celoj površini dveju strana knjige, štampano tako da kod posmatrača stvara utisak prostora. Posebnost Muzeja umetnosti je i struktura knjige: radovi su kao i u realnom muzeju podeljeni na odeljenja – ima ih 25, i na njihove 452 galerije, a uz svaki eksponat nalazi se legenda na kojoj su naznačeni mesto i vreme njegovog nastanka, i podaci o dimenzijama i tehnici u kojoj je delo izvedeno.
…Dejvid Hokni;…
„Datastatus“ će promovisati Muzej umetnosti na Sajmu knjiga. Gotovo je sigurno da će to biti najprimećenija knjiga i zbog svojih dimenzija, a ne samo zbog broja raskošnih reprodukcija i značaja predstavljenih umetničkih dela. Naime, ova knjiga ima 978 strana, teška je oko 10 kilograma, njena visina je 42, širina 32,5 a dubina 6 centimetara – ubraja se među najveće na svetu.
Objaviti knjigu ovakvog obima, kvaliteta i važnosti u Srbiji, pravi je podvig. „Datastatus“ postoji 22 godine, objavljuje stručnu i akademsku literaturu. U regionu je lider u izdavanju knjiga iz medicine, stomatologije i farmacije zbog licencnih i originalnih naslova koji se koriste u univerzitetskoj nastavi, a u Srbiji i po knjigama iz ekonomije i menadžmenta. Jedini je izdavač knjiga o sportu i zdravom životu. Otkud izdavaču ovakvog profila ideja da objavi Muzej umetnosti? Jelena Ćetković, direktorka razvoja „Datastatusa“, kaže da su pre dve godine počeli da objavljuju enciklopedije i slična kapitalna izdanja, kao i knjige za decu i to upravo „Fejdonove“ naslove. „Preveli smo njihove poznate knjige Arhitektura iz ugla jednog goluba i Knjiga o umetnosti za decu u dva toma, ubrzo se ispostavilo da smo i mi i oni zadovoljni saradnjom, pa je Muzej umetnosti usledio kao njen nastavak. U zemlji u kojoj imate deficit dostupnih muzejskih postavki i deficit budžeta za organizovanje velikih izložbi, smatrali smo da će ovakva knjiga biti dobro rešenje.“ Jelena Ćetković priča da su pregovori sa „Fejdonom“ trajali godinu dana, da su, između ostalog, angažovani prevodioci i stručni saradnici za svaku oblast, da se ispostavilo da postoje dela nepoznata našoj stručnoj javnosti, da je ceo proces štampe nadgledao „Fejdon“ u štampariji s kojom on sarađuje, i da je, dakle, ceo proces nastanka srpskog izdanja Muzeja umetnosti bio podvig za naše uslove.
…Rubens
„Fejdonovo“ izdanje Muzeja umetnosti realizovano je više od deset godina. Gotovo stotinu stručnjaka iz različitih oblasti umetnosti i arheologa iz sveta istraživali su i birali dela prema njihovom značaju za istoriju svetske umetnosti i baštine kojoj pripadaju. Izabrali su, kao što je rečeno, više od 2700 slika, grafika, skulptura, fresaka, tapiserija, radova u bojenom staklu, paravana, keramike, ilumiranih rukopisa, fotografija, instalacija, performansa iz velikih i malih muzeja, državnih institucija kulture i privatnih zbirki, poznatih i nepoznatih kolekcija. Među njima su i dela prvi put obnarodovana u ovoj knjizi, na primer delovi oltarske slike Maestra iz 14. veka italijanskog umetnika Duča, ili slika Žorža Braka čija je vlasnica nakon dugogodišnjih pregovora sa izdavačem pristala da je prvi put javno izloži upravo u Muzeju umetnosti. Pomenimo da su iz Srbije u Muzeju umetnosti izložena dva dela: skulptura Praroditeljka iz Lepenskog vira i Ritam 5 Marine Abramović.
Nije nevažno navesti i sledeću informaciju: za samo dva meseca pretprodaje, dakle putem oglasa, kupljeno je 500 primeraka Muzeja umetnosti. U vreme interneta, nepovoljne kupovne moći i opšte nezainteresovanosti, ovo je lepa vest.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!