img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Putevi oko znakova

Kontrola gravitacije

05. jun 2019, 19:57 Lazar Džamić
Copied

Priča kao najmoćnija tehnologija

Svetu se slomila priča. Nekada ih je bilo više, konkurentnih, sa jednom na vrhu. Zvali smo je ‘kapitalizam’. Moćna je to priča i svi smo želeli da budemo deo nje. Pričali smo je jedni drugima čak i kada nam to nije bilo dozvoljeno, jer je to bila priča o nadi.

Onda je ta priča pobedila i učinilo nam se da je to kraj istorije. Da više nema drugih priča. Trebalo nam je nekoliko decenija da shvatimo da i ova ima svoje verzije i da je jedna od njih krivac za ono što nam se sada događa. Svetu se slomila priča jer je vozila na oštećenoj verziji.

„Kapitalizam“ nije jedna priča. Sastavljen je od više narativa: skandinavska socijalna demokratija, kineski partijski kapitalizam, ruski i balkanski kapitalistički feudalizam, indijski nacional-kapitalizam i, onaj najkrivlji, anglosaksonski „neoliberalizam“ (koji niti je nov, niti je liberalan).

Kako biva kada jedna velika priča prođe, kada u nju prestanemo da verujemo, a nova bolja se još nije pojavila, stvara se narativni vakuum u kome šansu traže sve one druge priče, svi narativni restlovi uobičajeno odbačeni zbog neprijatnog mirisa, zbog loših prethodnih iskustava i još gorih predviđanja. Nacionalizam, rasizam, fašizam, seksizam… Slom progresivne priče je često slom reda, slom stabilnosti. Slom supstance.

Svetu se slomila supstanca jer je sve ono što se radi u praksi plod priča koje usvajamo. Ideologije, političko-ekonomski sistemi, društvene filozofije, iz kojih izlaze načini da se upravlja društvom, privredom, školama, bolnicama, parama, medijima, ljudima… Sve što radimo kao političari, poslovni ljudi, građani, zaposleni, roditelji, službenici, vojnici ili aktivisti radimo zato što verujemo u neku priču, ili smo protiv nje.

Kada nema supstance, kako su primetili „situacionisti“, sve postaje spektakl, predstava, „saundbajt“, „klikbejt“, površina ispod koje zjapi rupa… Priča radi priče. Priča bez rešenja. Priča samo radi pažnje. Najgora vrsta priče, jer nudi samo bekstvo od realnosti, samo trenutnu lakoću postojanja, bez mnogo truda. Ne volimo mi ljudi trud. Ali volimo priče.

Nekada se znalo ko je u kojoj priči. Desnica i levica, kapitalizam i komunizam, čvrsta ruka i demokratija. Nekada je priča o kapitalizmu, bar u moderno doba, bila priča o jednakosti, slobodi, pravima, sposobnosti, pameti, napretku, fer igri… Neoliberalizam je uveo sebičnost, darvinizam, finansijski apsolutizam, zaduženost, atomizaciju umornih individua, trivijalizaciju života, marketing, uništavanje planete na kojoj živimo i rentijersko bogaćenje značajne manjine koja svoje profite privatizuje, dok svoje gubitke socijalizuje.

Neoliberalizam ubija nadu u bolju budućnost. Nema više crvenih internacionala proletera svih zemalja; radnička razočaranja u neoliberalnom svetu sada bolje artikuliše „desnica“. Veru u malo nesigurnu bolju budućnost zamenila je pričom o odbrani onoga što imamo sada; nada sutrašnjice je zamenjena intimom sadašnjice, nacionalnim zbijanjem redova jer je priča o Nama protiv Njih najstarija priča na svetu. Životinjska priča, iz savana i pećina, iz plemena i migracija. Za razliku od nesigurnih vizija, ovu smo već živeli, komforna je.

Priča je najmoćnija tehnologija koju smo izmislili, meta-tehnologija, jer raspiruje sve ostale, i dobre i loše. Fejsbuk i Gugl se brane pričom o univerzalnom dobru, naftne kompanije o obilju energije, banke o krvotoku ekonomije. Engleski novinar Džordž Monbio je to lepo sumirao: svetom vladaju oni koji imaju bolju priču.

Priča je mehanizam za kontrolu gravitacije, podiže nas do zvezda (bukvalno) ili nas survava u propast. Združuje nas, ili gura u rat. Oplemenjuje ili sakati. Priča smanjuje čak i lični bol i olakšava iskušenja. Niče je i ovde pogodio: „Ko ima zašto da živi, može da podnese bilo koje kako.“ Ko veruje, može da trpi.

Svima nam treba nova, bolja priča. Ima ih. Ali, ne slušamo…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

08.maj 2026. Filip Švarm

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Aleksandar Vučić

Komentar

07.maj 2026. Nemanja Rujević

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure