img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Putevi oko znakova

Brend Evropa (2)

10. jul 2019, 20:47 Lazar Džamić
Copied

Upravljanje brendovima i lekcije za budućnost Evrope

Marketing i ratovanje su povezani, jer je život jednog brenda neprestana borba na surovom tržištu prepunom „neprijatelja“ (konkurenata). Otuda izrazi kao „kampanja“ (engleski termin za napad/ofanzivu) koja se „lansira“ ka „ciljnim grupama“ (target groups) kroz „strategiju“ i „taktike“ i slično.

Htela to da prizna ili ne (a bolje da prizna), Evropa je usred „tržišnog“ rata za umove i srca pre svega samih žitelja Evrope, a posebno njene periferije. Brend Evropa i ponašanje koje iz te definicije brenda izađe će u najvećoj meri uticati na ponašanje miliona spljoštenih noseva na izlogu zamišljene idealne EU „radnje“, u koju svi željno žele, čak i oni koji u EU već žive. Ukoliko se vrata te nove radnje uskoro ne otvore, Evropa može da izgubi rat percepcija, s velikim budućim posledicama.

U marketing praksi, to što EU treba da uradi se zove „novo uokviravanje“ (reframing). To je različito od novog brendovanja (rebranding). Ovo drugo je najčešće promena vizuelnih simbola, logotipa, pakovanja… Ponekad, ne često, to je praćeno i blagom promenom vrednosti na kojima se brend bazira, njegove filozofije, pogleda na svet i grupe ljudi s kojom priča. „Ribrending“ je promena na površini.

„Rifrejming“ je kada se brend ponovo izmisli, kao nova ličnost, kao nova filozofija, nova priča. Bili smo jedno, sada smo drugo. Marlboro je bio ženska cigareta, pa je postao arhetipska muška; Lukozejd je bio medicinsko piće, sada je energetsko; Haagen Dasz je bio samo sladoled, sada je senzualno iskustvo za odrasle; Persil je samo prao belje, sada je inspirator majki da teraju decu da se više igraju napolju…

Evropi treba „reverzni rifrejming“, jer je već bila cenjeni brend. Povratak korenima. Nekada je poistovećivana s jednakošću, socijaldemokratijom, ljudskim pravima, balansom, umerenim sistemom koji je u sebi pomirivao najbolje strane kapitalizma i socijalizma. Svetla tačka na izubijanom i izgaženom licu planete. Ljudi su bili željni, i ponosni, da žive u njoj. Onda je počela da se samoinicijativno upropašćava pod hipnotičkom snagom američkog neoliberalizma, što je iniciralo desni populizam. Brend Evropa je potamneo, počeo da gubi svoje obećanje, i za svoje građane i za periferiju.

Kao i svaki brend, da počne ponovo da pobeđuje, Evropa mora da promeni dve stvari: svoj „proizvod“ i svoju komunikaciju. I jedno i drugo treba analizirati u detalje. Brend praksa nudi obilje alata dizajniranih za fokusiranje zadatka, za dolaženje do uvida i za kreiranje strategije. Brend Evropa bi mogao mnogo da nauči iz njih.

Zašto evropski „proizvod“, kakav je sada, nije više dovoljan? Iz više razloga, od kojih je svaki jedna specifična tačka potencijalne promene.

1. Evropski „proizvod“ više ne odgovara obećanju. EU misija, kako je opisana gore, je bila „premium“ iskustvo; to više nije slučaj jer ga je neoliberalizacija razvodnila. EU je sada samo EU Lite. Nekoliko važnih jakih grančica iz gnezda je izvađeno i zamenjeno lepšom, ali slabijom, slamom…

2. Slom EU brend obećanja je došao kao posledica sloma društvenog ugovora između elita i stanovništva; to je ono što neoliberalizam prvo uradi: podvoji nas, posebiči, razgrađuje sve sem multinacionalnih konglomerata, koje dograđuje i nagrađuje. Evropa je ranije shvatala da ne leže svi odgovori u tržištu, naprotiv; to više ne shvata, ili bar ne shvataju njene tehnokratske elite, uglavnom regrutovane iz neoliberalnih sredina i sistema.

3. Neoliberalizam je ideologija sebičnosti, kako je to lepo definisao engleski novinar Džordž Monbio. To je darvinizam u ekonomskoj sferi, prenet u društvenu. Društvo više nije zajednica nego džungla u kojoj svako jede svakoga, i svako mora da se brine za sebe jer je „država“ smetnja mističnim prirodnim darovima pojedinaca koji samo na potpuno neregulisanom tržištu mogu da se ostvare i time – kaže mitologija koju praksa i ekonomska nauka osporavaju – stvaraju vrednost koja se prenosi na ostatak društva.

(nastavak u sledećem broju)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

08.maj 2026. Filip Švarm

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Aleksandar Vučić

Komentar

07.maj 2026. Nemanja Rujević

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure