img
Loader
Beograd, -7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD – Istraga protiv Donalda Trampa

Uvod u impičment

20. novembar 2019, 19:16 Denis Kolundžija
foto: tanjug ap photo
Copied

Zbog republikanske većine u Senatu malo je verovatno da će doći do opoziva Donalda Trampa, ali mu kongresna istraga zbog zloupotrebe položaja nanosi štetu u pokušaju da osvoji drugi mandat

Kongresna istraga protiv Donalda Trampa, zbog sumnje da je zloupotrebio predsednički položaj radi sticanja lične (političke) koristi, prošle sedmice je značajno je promenila karakter: umesto u posebnoj, „sigurnoj“ sobi u podrumu Kongresa, u koju je mogla da uđe samo odabrana grupa kongresmena, saslušanja svedoka počela su da se odvijaju pred publikom i TV kamerama.

Oni koji su od prve ture svedočenja očekivali spektakl, pre svega u pogledu iznošenja novih pojedinosti u vezi sa „ukrajinskom aferom“, bili su razočarani. Kao da su zanemarili da je pred članove Komiteta za obaveštajne poslove Predstavničkog doma izašlo troje karijernih američkih diplomata, kojima pravljenje spektakla nije svojstveno. Od svedoka na javnim saslušanjima očekuje se pre svega da ponove sve ono što su izneli u ranijoj fazi istrage „iza zatvorenih vrata“, a dobar deo transkripta tih svedočenja već je publikovan.


IZLAZAK IZ PODRUMA

Svrha „tajnih saslušanja“ je utvrđivanje kredibiliteta svedoka kao i njegovih iskaza za potrebe istrage, što je praksa koja se u Kongresu redovno praktikuje. Republikanci su je, recimo, koristili kada su istraživali pogibiju američkih građana u diplomatskom predstavništvu u Bengaziju 2012. godine, kada im je meta bila tadašnja državna sekretarka Hilari Klinton. Uprkos tome sada demokratskim rivalima spočitavaju da vode istragu „u maniru Sovjetskog Saveza“ – tajno i bez mogućnosti da se Tramp (od)brani. Uoči jednog svedočenja tridesetak republikanskih kongresmena čak je pokušalo da upadne sa mobilnim telefonima u prostoriju u podrumu Kongresa. Sve pledirajući na pravičnost procesa, zapravo su debelo prekršili striktna kongresna pravila koja štite bezbednost tog prostora.

Napuštanjem podrumske atmosfere i prenošenjem čitavog postupka pred TV kamere demokrate su pokazale samouverenost, a usput su izbacili iz republikanske retorike „sovjetski faktor“. Prethodno su im demokrate odgovorile i na tirade da je istraga protiv Trampa započeta bez, inače neobavezujuće, kongresne rezolucije: usvojili su je bez problema, istina tik pred početak javnih saslušanja.


VERODOSTOJNI SVEDOCI

Ipak, izbor prvih troje svedoka pomalo je bio iznenađujući, tim pre jer se radi o diplomatama koji su po prirodi posla bili povezani sa Ukrajinom i tamošnjim prilikama, ali, eto, ne raspolažu neposrednim saznanjima „iz prve ruke“ o onome što se Trampu stavlja na dušu i što bi moglo da rezultira pokretanjem njegovog opoziva. Tramp se tereti da je zarad odmrzavanja vojne pomoći Ukrajini od tamošnjih vlasti navodno tražio da pokrenu istragu koja bi mogla da naškodi Džozefu Bajdenu, jednom od pretendenata na predsedničku nominaciju Demokratske stranke i bivšem potpredsedniku SAD.

Vršilac dužnosti ambasadora SAD u Ukrajini Bil Tejlor, zvaničnik Stejt departmenta Džordž Kent i bivša ambasadorka u Ukrajini Mari Jovanović takva saznanja, dakle, nemaju, ali nije da o svemu što se tiče „ukrajinske afere“ nisu imali šta da kažu: recimo o koteriji koja je tajno vodila „paralelnu diplomatiju“ u Ukrajini i koju je predvodio Trampov lični advokat Rudi Đulijani. Jedan od njegovih „uspeha“ bilo je naprasno smenjivanje ambasadorke Jovanović s položaja u Kijevu, prethodno lažno optuženu da je nelojalna predsedniku.

Ipak, za otvaranje prema javnosti čitave istrage oni su imali mnogo važniju ulogu: pred Amerikancima su se pojavile iskusne diplomate koje su služile i pod demokratskim i republikanskim predsednicima, dokazano privrženi sprovođenju američke spoljne politike i dovoljno savesni da upozore na ogrešenje o nju i druge nepravilnosti, čak i ako je u to umešan njihov šef, američki predsednik. Diplomatski odmerenim nastupom takav su utisak i ostavili.


PRVA FAZA IMPIČMENTA

Jedan od ciljeva javnih saslušanja je pridobijanje javnosti, iako već sada većina Amerikanaca naginje podizanju svojevrsne „optužnice“ (impičovanje predsednika) – koje demokrate s većinom u Predstavničkom domu jesu kadri da izvedu. Senat, koji potom treba da glasa o samom opozivu predsednika, ima, međutim, republikansku većinu, a oni trenutno nisu raspoloženi za „lov na veštice“, kako čitavu aferu naziva njihov lider Tramp.

Činjenica je da će u nastavku javnih saslušanja (ove nedelje planirano je čak osam) gotovo svi koji se pojave pred Komitetom za obaveštajne poslove iznositi saznanja iz druge ili treće ruke. Izuzetak bi mogao biti ambasador SAD u EU Gordon Sondlend, koji jeste bio u komunikaciji sa Trampom, ali njega čak ni sve demokrate ne smatraju preterano kredibilnom svedokom, tim pre jer je svoje svedočenje iza zatvorenih vrata naknadno dopunio usled iznenadne provale osveženog pamćenja. Njegovo svedočenje zakazano je za ovu sedmicu.


OPSTRUKCIJA PRAVDE

Demokrate, zasada, bolje svedoke nemaju, jer oni koji bi eventualno mogli da posvedoče koje su ustinu bile Trampove namere kada je zamrzao vojnu pomoć Ukrajini od 400 miliona dolara, a koju je Kongres prethodno odobrio, ne smeju ili ne žele da sarađuju u istrazi. Šef američke diplomatije Majk Pompeo mogao bi štošta da kaže na tu temu, ali je njemu i bez toga dovoljno loše što mu je Tramp, kako navode američki mediji, ozbiljno zamerio što su zaposleni u Stejt departmentu „protiv njega“ jer su prihvatili da pomognu istrazi.

Iako bi svedočenja sadašnjih ali i bivših pripadnika Trampovog najužeg kruga, poput nekadašnjeg savetnika za nacionalnu bezbednost Džona Boltona, značajno ojačali postupak, demokrate ne očajavaju. Već su, naime, najavili da će opstrukciju Bele kuće verovatno pretočiti u ometanje istrage, tj. Pravde, kao još jednu od tačaka „optužnice“ protiv Trampa. U tu pravnu kategoriju, smatraju američki stručnjaci za pravo, spada i pritisak na svedoke, a upravo je tako doživljen Trampov tvit kojim se obrušio na dosadašnju karijeru ambasadorke Jovanović usred njenog javnog svedočenja. Sama ambasadorka taj tvit je doživela kao zastrašivanje.


KO VOLI TRAMPOVO DUPE

Glavna tačka eventualne „optužnice“ protiv Trampa, zloupotreba položaja/ovlašćenja, vrteće se oko sadržaja njegovog „čuvenog“ telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsednikom Voldimirom Zelenskim 25. jula ove godine, u kojem je Tramp otvoreno zatražio uslugu od ukrajinskog kolege (istraga o firmi u kojoj je radio Bajdenov sin, ali i navode o umešanosti ne Rusije, već Ukrajine u američke izbore 2016). Taj čin je potom akademskim rečnikom predstavljen kao slučaj quid pro quo, što je, uz Trampovu i njegovih saveznika silovitu propagandu izgubilo negativnu konotaciju.

U međuvremenu su se javili glasovi da je reč o pojmu nerazumljivom javnosti, te da umesto toga treba koristi izraz „iznuda“. Predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi je uvela termin „podmićivanje“, koji, veruje, bolje rezonira s javnošću tim pre jer taj termin stoji u Ustavu kao jedan od razloga za pokretanje opoziva predsednika.

Paralelno sa javnim saslušanjima demokrate su nastavile „podrumska saslušanja“ zbog povećanja spiska svedoka koji će svoja saznanja iznositi javno. Jedan od njih će biti i Dejvid Holms, saradnik ambasadora Tejlora. Prilikom svog svedočenja ambasador je izneo da mu je Holms tek nedavno rekao kako je bio prisutan dok su telefonski razgovarali ambasador Sondlend i Tramp – predsednik je toliko glasno govorio, priseća se, da je Sondlend morao da odmakne telefon od uha, te su svi za stolom te julske večeri u jednom kijevskom restoranu mogli da čuju šta obojica pričaju.

Holms je posvedočio da je Tramp upitao svog ambasadora u EU, inače izdašnog donatora njegove inauguracije (otuda mu i služba), da li će Zelenski pokrenuti istragu (protiv Bajdenovog sina), a ovaj mu je odgovorio da ukrajinski predsednik „voli vaše dupe“ (!) i da je spreman da uradi „sve što od njega tražite“.


TRKA ZA TRAPMPOVOG IZAZIVAČA

Od samog spiska svedoka zavisi koliko će ova faza istrage trajati. Neki procenjuju da bi proces saslušanja mogao da se završi do sredine decembra, dok Nensi Pelosi ne želi da licitira datumima. Sigurno je da će prikupljeni dokazi završiti u Komitetu za pravosuđe koji je i vlastan da eventualno formuliše tačke „optužnice“, o kojoj će poslednju reč dati plenum Predstavničkog doma.

Tajming pokretanja istrage već je bacio u drugi plan naredne predsedničke izbore i nadmetanje demokrata za predsedničku nominaciju, iako nije da te dve stvari nisu povezane. Izgledni kalendar do kraja godine, kada se i očekuje da Predstavnički dom glasa o impičovanju Trampa, stvar dodatno komplikuje. Senat bi, po tom kalendaru, „suđenje“ Trampu trebalo da održi tokom januara, što će čak šest demokratskih predsedničkih kandidata, među kojima su i trenutni favoriti Berni Senders i Elizabet Voren – ako svi do tada ostanu u trci – danima nevoljno držati prikovane za senatorske skamije, umesto da kao njihovi rivali Džo Bajden i Pit Budidžidž budu na terenu u Ajovi odakle već 3. februara startuje sezona unutarstranačkih izbora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Čovek u odelu sa uzdignutim rukama

Bogataši

21.januar 2026. B. B.

Svet milijardera: Dvanaest najbogatijih ima više novca od četiri milijarde ljudi

Najbogatiji su sve bogatiji, a najsiromašniji sve siromašniji. Tako je u 2025. dvanaest najbogatijih ljudi na svetu imalo više novca nego polovina čovečanstva, odnosno više nego četiri milijarde ljudi

Evropski parlament

Nakon Trampovih pretnji

20.januar 2026. I.M.

Evropski parlament suspenduje ratifikaciju trgovinskog sporazuma EU i SAD

Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje

Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure