

Pregled nedelje
Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa
Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Počneš od nule i za dvadesetak godina izgradiš kompaniju vrednu hiljadu milijardi dolara. Nemaš ni pedeset ili imaš tek neku godinu preko i šta ti je činiti? Penzija, naravno.
Od pet najvećih svetskih IT kompanija, a to su Alfabet (Gugl), Epl, Majkrosoft, Fejsbuk i Amazon, tri više ne vode njihovi osnivači. Jedino su Džef Bezos (55) i Mark Zakerberg (35) i dalje na čelu Amazona i Fejsbuka, Stiv Džobs je umro u 56, a Bil Gejts se povukao sa 53. Prošle nedelje povlačenje su objavili osnivači Gugla Lari Pejdž i Sergej Brin iako nemaju još ni pedeset godina, obojica su 1973. godište.
Njih dvojica bili su predsednik i generalni direktor kompanije Alfabet, koja je vlasnik Gugla, a obe funkcije predali su u ruke Sundaru Pićaju, dosadašnjem prvom čoveku Gugla. Ostaju, doduše, najveći akcionari sa više od 50 odsto vlasništva kompanije, ali će se baviti bizarnim projektima. Stvarima koje imaju malu šansu da uspeju, ali bi u tom slučaju donele enormnu zaradu. Gugl je takvim idejama sklon, a s obzirom na zaradu koju ostvaruje, može im se.
Dve su zanimljive pouke iz ove vesti. Prva je da izuzetno pametni biznismeni znaju gde su granice njihovih mogućnosti, da umeju da obuzdaju i te kako zasluženu sujetu i posao prepuste nekome za koga veruju da će firmu dobro voditi u drugačijim okolnostima. Jer podizanje kompanije u nebesa nije isto što i stabilno letenje tim nebesima. Tu lekciju mogli bi da nauče i drugi, ne samo oni iz sveta biznisa.
Druga pouka je izbor naslednika. Sundar Pićaj prilično je sličan Satji Nadeli, prvom čoveku Majkrosofta. Obojica su rođena u Indiji, potiču iz srednje klase, završili su u domovini odlične fakultete i onda otišli na poslediplomske studije u SAD. Priključili su se sadašnjim kompanijama i ostvarili meteorske karijere i malo ko od poznavalaca IT sektora sumnja u to da su dobar izbor.
Međutim, dok je Nadela nasledio prilično sređenu kompaniju kojoj je trebalo otvarati nove prostore za razvoj (u čemu je bio odličan), Pićaja tek čekaju ozbiljne bitke. Najpre suđenja u EU i SAD zbog monopola; bolje rečeno ko god bude naredni predsednik Amerike, nastojaće da rastavi Gugl odnosno Alfabet na nekoliko kompanija.
Gugl ima problema i na unutrašnjem planu. Nekada najboljeg poslodavca na svetu danas potresaju krize, protesti zaposlenih zbog izražene rodne neravnopravnosti, nelagoda zbog kršenja propisa i zarađivanja na privatnim podacima korisnika. Prilično je jasno da Brin i Pejdž nisu želeli više da ugrožavaju svoj imidž „kul momaka“ koji vode abnormalno uspešnu, nonšalantnu kompaniju gde posao nikad nije ispred dobrobiti zaposlenih. Ta slika sve teže opstaje, pa je i sam Gugl odustao od svog motoa „ne budi zao“ u korist „radi prave stvari“.
Sundara Pićaja čeka mnogo teškog posla, a postavljen je zbog verovanja da će znati da donese prave odluke, ne da bi „čuvao stolicu“ pravim moćnicima.
Uznemirujući uticaj koji ove kompanije imaju na naše živote nalaže da se promene na njihovom čelu pažljivo prate, najmanje koliko i politika u sopstvenoj zemlji. Guglovi algoritmi određuju koje će informacije stići do nas i kada mislimo da sami nešto istražujemo. Poput neke samoposluge koja nam daje utisak da „ima sve“, a zapravo je važno ko joj i kako puni rafove.


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa


Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije


Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju


Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve