Kancelarka Nemačke Angela Merkel i predsednik Francuske Emanuel Makron pokušavaju da ožive zamrle pregovore između Beograda i Prištine. Susret srpskog predsednika Aleksandra Vučića i premijera Kosova Avdulaha Hotija zakazan za 16. juli u Briselu u francuskim i nemačkim medijima stoji u dubokoj senci protesta u Srbiji, pred kojima će zapadnim političarima biti teže da i dalje ignorišu nenormalno stanje u srpskom društvu
Izveštavajući o protestima u Srbiji, francuski „Figaro“ je ocenio da je predsednik Aleksandar Vučić pokušao ponovo da uvede policijski čas i to „nakon što je dopustio da se rasplamsa epidemija virusa korona, kako bi se održali parlamentarni i lokalni izbori“. To je dovelo do spontanih i masovnih demonstracija u nekoliko gradova Srbije. „Figaro“ piše da je došlo do oštrih sukoba između demonstranata i policije, da su mnogi demonstranti, ali i novinari, prebijeni, da je na ulice izveden veliki broj policajaca pod punom borbenom opremom ali i u civilu.
Konzervativni dnevni list konstatuje da je na ulicama Srbije bio šarolik skup ljudi, od ekstremnih desničara koji se bore za Kosovo i koji su prodrli u parlament, do pacifista i studenata koji su bili najbrojniji i pozivali na miran protest.
foto: marko rupena / za uvećanu sliku desni klik pa »view image«PONOVO U EVROPSKIM MEDIJIMA: Neredi koji su privukli pažnju
FRUSTRACIJA ZBOG VUČIĆEVE VLASTI
Dok se levo-liberalni „Mond“ zadržao na ekonomskim posledicama epidemije na Balkanu, uticajni portal „Mediapart“ je preneo dugačku analizu demonstracija u Srbiji. Tu stoji da je Vučić „računao na to da će preko navijača i huligana koje kontroliše uspeti da uništi demonstracije i oduzme im legitimitet pred nastavak pregovora o Kosovu, ali da u tome nije uspeo“. Kao razlog se navodi „ogromna frustracija građana zbog njegove autoritarne, korumpirane i nepotističke vladavine“.
Slično su pisali i neki drugi francuski mediji, dok su Reporteri bez granica zahtevali da se zaustavi prebijanje novinara.
POD LUPOM KRIZE
Na nemačkom govornom području, uticajni švajcarski list „Noje ciriher cajtung“ piše da neki u nemirima u Srbiji vide početak kraja Vučićevog režima, dok ih drugi vide kao direktnu posledicu epidemije, a da su oni zapravo istovremeno „i manje i više od toga“. List smatra da „Vučićeva jednopartijska vladavina nije u opasnosti“, već i zbog toga što ne postoji politička alternativa, ali da protesti nisu usmereni samo protiv pogrešnog upravljanja korona-krizom, „već protiv svega što je ta kriza kao pod lupom uvećala: neodgovornosti, nekompetencije, arogancije i – uprkos diktatorskoj slobodi u donošenju odluka – zastrašujuće nemoći u borbi protiv virusa“.
„Talas demonstracija nema ni izbliza snagu da zbriše sistem“, piše švajcarski list. Na njemu jašu veoma različite grupe sa zahtevima koji su u suprotnosti jedni sa drugima. Tu je mali, ali glasan urbani element, levi i liberalni Vučićevi protivnici koji se bore za slobodu medija i demokratiju. Ali su zastupljeni i desni nacionalisti, blisko povezani sa crkvom. Oni optužuju Vučića da hoće da izda Kosovo zbog nekih pogodnosti koje mu se nude.
Treća grupa su nasilni huligani, koje još od 1990. godine „duboka država“ koristi da za nju obavljaju prljave poslove. „Nejasno ostaje da li su oni sirovim nasiljem pokušali da delegitimišu protest ili njihov nastup govori o rascepu u bezbednosnom aparatu“.
SKRETANJE PAŽNJE
Levičarski „Tagescajtung“ iz Berlina piše da su se ljudi u Srbiji „osam godina povlačili pred agresivnom politikom koja ne poznaje dijalog, koja ne trpi kritiku i koja u svakom pogledu privileguje više od 700.000 partijskih drugova Aleksandra Vučića“.
Pokušavalo se mirnim protestima, piše ovaj dnevni list, duvalo se u pištaljke, udaralo u šerpe i lonce, što je nailazilo samo na „podsmeh i cinizam“ vlasti i ponovno izvrtanje stvarnosti. Režim je bukvalno od građana tražio da ne veruju sopstvenim očima i ušima, da zbiju redove oko Vučića držeći u ruci visoko podignute srpske zastave. Na kraju je mnogim ljudima prekipelo.
Ma koliko se mi zgražavali nad nasiljem, piše „Tagescajtung“, tek su slike nereda na ulicama Beograda skrenule pažnju Nemačke na nenormalno stanje u Srbiji.
PROTIV ZLOUPOTREBE VLASTI
Nasledniku Slobodana Miloševića na mestu predsednika Srbije Aleksandru Vučiću jedva polazi za rukom da obuzda bes mase, piše nemački nedeljnik „Špigel“. Jer, samo se na prvi pogled radi o tome kako se vlast nosi sa virusom korona. Pored pandemije u Srbiji se proširila i duboka frustracija zbog sve autoritativnijeg režima Vučićeve Srpske napredne stranke, koja kandidata za članstvo u Evropsku uniju Srbiju sve više umesto na zapad vuče na istok i pritom je još i korumpirana.
„Špigel“ citira profesora Centra za studije jugoistočne Evrope iz Graca Florijana Bibera (za koga je Vučić rekao da je „niko i ništa“) koji kaže da protesti zapravo nisu usmereni protiv policijskog časa, već protiv „zloupotrebe vlasti“.
LICEMERJE SNS–a
Najava ponovnog uvođenja policijskog časa verovatno ne bi izazvala toliki revolt da je vlada bila uzor građanima kako da se odgovorno ponašaju u doba pandemije što, međutim, nije bio slučaj, piše konzervativni „Frankfurer algemajne cajtung“. Pred parlamentarne izbore 21. juna, srpsko društvo je popustilo mere protiv virusa korona više nego bilo koja druga zemlja u Evropi. Dozvoljeno je odigravanje fudbalskih utakmica i teniskog turnira pred publikom, otvoreni su noćni klubovi i diskoteke. Vučićev SNS je na svojoj proslavi izborne pobede prekršio sva pravila fizičkog distanciranja i zaštite, piše frankfurtski list.
Svi bitni francuski i nemački mediji izveštavali su o protestima u Srbiji, neki tek prenoseći manje ili više površne agencijske vesti, neki izveštavajući detaljno o događajima uz analize i komentare. Emanuelu Makronu i Angeli Merkel će nakon medijske pažnje koja je posle dužeg vremena posvećena Srbiji, teže pasti da ignorišu kako se Srbija pretvorila u neprikrivenu autokratiju, u kojoj je formalizovan jednopartijski sistem u službi njenog predsednika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Smrt jedne devojke zahteva istinu i dostojanstvo, ali način na koji se o njoj govori i način na koji se koristi pokazuje da je pretvorena u sredstvo političkog obračuna. U tome leži najveći problem, jer kada smrt postane sredstvo za odmazdu vlasti nad univerzitetom, ostaje zastrašujuće pitanje – na šta su sve spremni
Evo izbornog komentara jedne “obične žene”: “ Bio je to trenutak u kojem su mnogi prvi put stali uspravno. Bez galame, bez velikih reči, ali sa nečim što se ne može fingirati – dostojanstvom. Rezultati su objavljeni kako su objavljeni. Papir trpi svašta, brojevi još više. Ali ono što ne trpi jeste osećaj u stomaku kad znaš da si uradio kako treba. I to vam, deco, niko ne može oduzeti”
U situaciji u kojoj Ministarstvo kulture ne haje za izdavaštvo svoje države, na strani izdavača su samo nematerijalni resursi: upornost, entuzijazam i višedecenijsko iskustvo s krizama
Predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama
Đacima će biti zabranjeno i da pozajmljuju telefone, a kazne će plaćati i roditelji i škole. Za one koji se direktno staraju o detetu predviđena je kazna od 100.000 dinara, dok će obrazovna ustanova plaćati i do milion dinara ukoliko prekrši zakon
Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih
Lajkovi aktiviraju dopaminske udare zadovoljstva podstičući zavisničko ponašanje. Potreba da se stalno bude prisutan na mreži pojačava osećaj usamljenosti. Idealizovane slike tuđih života i tela povećavaju nezadovoljstvo i depresivne simptome. Širom sveta sve je više poziva na strožu regulaciju rada vlasnika društvenih mreža
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!