Tamo problemi nikada nisu postojali. Svi ti dani, unazad toliko godina, bili su melem za napaćene duše u zemlji Srbiji, ali i šire. Kao da je jedino bilo važno da provedeš tih par dana u prašini, dimu i blatu, pod otvorenim nebom i udaljenim zvezdama, okružen svakolikom muzikom. Da, to je Exit na Petrovaradinskoj tvrđavi. Međutim, niko nije mogao da predvidi da će ova godina biti apokaliptična, te će svima u globalu proći pod velom iščekivanja totalne propasti. Naravno da niko nije mogao ni da nasluti prošle godine da će se čovečanstvo sukobiti sa nečime što dosad nikada nije iskusilo. Sve je počelo da se otkazuje i pomera za neki daleki period; bioskopske premijere su odložene; koncertne turneje su otkazivane; festivali su prvi put u svojoj istoriji morali da preskoče ovo leto. Svakako da je bilo natezanja do poslednjeg trenutka da li će Exit biti održan ili ne, čekalo se mišljenje Kriznog štaba, razmatrala se situacija iz sekunde u sekund, ali, na kraju, zdrav razum je prelomio. Exit je, prvi put od svog postojanja, morao da zatvori kapije. Niko to nije hteo da kaže, ali svima je nedostajalo to jednogodišnje valjanje po travi. Svima se činilo da će 2020. godina ostati uskraćena za sve te volšebne i vilovite priče koje su na toj novosadskoj tvrđavi kroz urlike i šapate nastajali. Svih tih nadrealnih scena ove godine nije bilo, kao što su patuljci obučeni u zelena odelca, Betmen koji đuska na Dance areni, čovek presvučen u kostim banane, momci obučeni u ceo fudbalski tim sa različitim dresovima i sudijom, goli ljudi koji se jure, oni koji su od umora spavali u barama od prevelike iscrpljenosti.
foto: exit photo team / za uvećanu sliku desni klik pa »view image«
EXIT ZA PLANETU
No, bilo kako bilo, Exit ipak nije potpuno odustao od svoje angažovanosti ove godine, budući da je njegov temelj od izrazito socijalnog značaja za društvo u Srbiji. Naime, festival Exit u partnerstvu sa Svetskim programom za hranu Ujedinjenih nacija (WFP), najvećom humanitarnom organizacijom na svetu koja se bori protiv gladi, uveo je početkom septembra projekat „Life Stream“ u novu fazu. Za neupućene, Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija (The United Nations World Food Programme) najveća je svetska humanitarna organizacija koja spasava živote u vanrednim situacijama, izgrađuje prosperitet i podržava održivu budućnost za ljude koji se oporavljaju od sukoba, katastrofa i uticaja klimatskih promena. Ova organizacija je samo u 2019. godini pomogla gotovo 100 miliona ljudi u više od 80 zemalja. Svetski program za hranu ne samo da pruža pomoć u hrani zajednicama pogođenim klimatskim katastrofama, već im pomaže da postanu otporniji na ekstremne vremenske uslove. U svetlu trenutne situacije, ovaj program Ujedinjenih nacija uputio je hitan apel za 4,9 milijardi američkih dolara, koji će mu omogućiti da pruži pomoć u hrani za čak 138 miliona ljudi do kraja godine, što bi ujedno bila i najveća akcija u čitavoj istoriji organizacije. Kako se pošast virusa širi svetom, pandemija stvara sve veće probleme, posebno među onima koji se nalaze na prvoj liniji klimatskih promena, boreći se sa čestom sušom, olujama i poplavama, koje otežavaju proizvodnju hrane, pogoršavaju glad i guraju ljude dublje u siromaštvo. S obzirom na to da će pandemija dovesti čak 270 miliona ljudi do ekstremne gladi pre kraja 2020. godine, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na godinu ranije, posledice će biti najsurovije za one koji su već ranjivi. I zbog svega toga „Life Stream“ se fokusira na dva važna motiva delovanja: okončanje gladi i izgradnju otpornosti zajednica naspram klimatskih promena, čije je rešavanje u vreme opasnosti od kovida-19 postalo još hitnije.
„Ova godina bila je teška za sve, ali čak i u ovakvim vremenima moramo pronaći snage da uradimo sve što je u našoj moći kako bismo pomogli onima koji su najranjiviji“, istakao je Dušan Kovačević, osnivač i direktor festivala Exit. Ovogodišnji projekat biće samo uvod za mnogo širu saradnju u 2021. godini u kojoj će se obeležiti dva izuzetna jubileja – 60 godina Svetskog programa za hranu i dvadeseta godišnjica festivala Exit, na kojem će nastupiti, ako korona to dozvoli, neki od najvećih izvođača kao što su David Guetta, DJ Snake, Tyga, Eric Prydz i mnogi drugi.
Ipak, umesto da se ostareli kameni blokovi tresu do jutra, prva stanica zajedničkog puta Exit-a i WFP-a je „Life Stream“ festivala, održan od 3. do 6. septembra na Petrovaradinskoj tvrđavi, a koji je započeo izuzetno zapaženim panelom „Svesna muzika“. Na početku ovog internacionalnog randevua govorili su zvaničnici WFP-a Dejvid Bizli i Exit-a Dušan Kovačević, prošavši kroz niz tema koje predstavljaju kako pojedinačna polja delovanja, tako i njihovu zajedničku agendu.
Bizli je na tom susretu predstavio rad Svetskog programa za hranu i njihovu misiju spasavanja gladnih i životne sredine, kojoj je i sam projekat „Life Stream“ posvećen. U poslednje četiri godine, pre ove zlokobne zaraze, broj gladnih ljudi u svetu porastao je sa 80 miliona na 145 miliona, a kao posledica pandemije predviđanje je da će ovaj broj da se uveća na čak 270 miliona ljudi. Bizli je takođe istakao da „sa svom količinom bogatstva na svetu nijedno dete ne bi trebalo da ide u krevet gladno, ali i da svakih 3,6 sekundi neko umre od gladi ili problema izazvanih glađu“. „Do velikog porasta u ovim brojevima dovelo je pretežno ljudsko delovanje, konflikti i ratovi, te kada ovom uzroku dodamo još i klimatske promene, jasno je da milioni ljudi pate. Svetski program za hranu ima rešenja, ali je neophodan novac kako bi izašli na teren i pomogli onima koji su ugroženi“, jasan je Bizli. Sa druge strane, Kovačević je napomenuo da „je misija Exit-a od samog starta aktivistička“. „Imajući u vidu da za samo nekoliko decenija naša planeta može postati nenastanjiva, te da će nam biti potreban vek da rešimo sve aspekte problema koje smo mi kao ljudi kreirali, Exit ima za cilj da upotrebi svoj medijski prostor i privuče pažnju na ono čime se Svetski program za hranu bavi pošto mnogi nisu upućeni u delovanje ove organizacije po pitanju problema gladi ali i klimatskih promena. Ukoliko uspemo da podignemo svest unutar festivalske i muzičke industrije, te iskoristimo medijski prostor da skrenemo pažnju velikog broja ljudi na ovu problematiku, problemi mogu biti brže rešeni“, izričit je Kovačević. On je dodao da „‘Life Stream’ projektom Exit nastoji da postavi dobar primer i podstakne i druge festivale da učestvuju u sličnim projektima jer je razvijena platforma otvorenog tipa, kako bi i druge manifestacije mogle da je koriste i upotrebe sopstveni medijski prostor za podizanje svesti o sličnim problemima“. „‘Life Stream’ će da nastoji da motiviše mlade ljude da naprave promenu i da svako od nas može da doprinese promeni samim osvešćivanjem i deljenjem informacija, a još više doniranjem, volontiranjem i aktivnošću u svojoj zajednici ili odlaskom u ugrožene delove i pružanjem pomoći na terenu“, zaključio je Kovačević.
foto: exit photo team
MUZIKA NA STRUJU
Ove godine nije baš bilo urlikanja i valjanja po prašini na Mainu, izobličenih lica i haluciniranja na Dance areni, ubrzanog kreštanja i palacanja jezikom usled delirijuma, izopačenih zvukova na Urban Bugu, izbečenih očiju i presrećnog cvokotanja zubima na AS FM-u, ili izjavljivanja ljubavi nepoznatim osobama i jutarnjeg rastapanja na Fusion stageu. Međutim, nije sve tako sivo. Uživo, nakon panela te večeri, sa te jedinstvene bine smeštene u rovu MTS Dance arene, gromoglasne setove na publiku su izručili Charlotte de Witte, Marcel Dettmann, Tijana T, uz jednako uzbudljive Laga i Iliju Đokovića, dok je posebno emotivan bio dodir sa starim svatom ovog festivala – Carlom Coxom. Drugo veče festivala (4. septembra) atmosferu su do erupcije, dabome, doveli Burak Yeter, Ofenbach, Mahmut Orhan, ali i Paul Van Dyk u virtuelnom prisustvu, kao i lokalni elektronski superheroji Divolly & Markward, Lady Lee i Vantiz. Treće večeri tvrđavom su se orili i palili nastupi tehno čarobnjaka. Virtuelno se ukazala pred fanaticima Nine Kraviz, a uživo su rokali Adam Beyer i Ben Klock, kao i Space Motion i Ece Ekren, kojoj je kao gošća u jednoj pesmi nastupila naša Milica Majstorović. Finale je pak bilo prepušteno u sigurne ruke – obožavani Black Coffee virtuelno, a Satori live, DJ Tennis, Marko Nastić, Kristijan Molnar u back2back setu sa After Affair i Coeus uživo su dirigovali zemljanim podijumom, a definitivan zenit večeri bio je maestralan set Hot Since 82, kojim su se na idealan način zaokružila četiri dana na tvrđavi. Ipak, za publiku je na raspolaganju bilo samo 250 ulaznica i to za prostor MTS Dance arene, koja u normalnim okolnostima prima 25.000 ljudi. Zdravstvene mere bile su još strože od onih koje je propisao Krizni štab, publika je ogradama bila podeljena u zone, na bezbednoj udaljenosti jedne od drugih, a u kojima je u istom trenutku moglo da bude maksimalno 5 ljudi iz iste družine. Prema rečima organizatora, nakon četiri dana na Petrovaradinskoj tvrđavi, Exitov „Life Stream“ će izaći pred višemilionski auditorijum širom planete u dva produžena vikenda, od 17. do 20. odnosno od 24. do 27. septembra, kada će se emitovati ekskluzivne premijere svih nastupa. Prvi tizer, set Charlotte de Witte, premijerno je emitovan u subotu 5. septembra, dostigao je više od 600.000 pregleda i snažno odjeknuo u svetskoj muzičkoj industriji, kako zbog jedne od najspektakularnijih produkcija ove godine, tako i činjenice da, dok je većina svetskih festivala ove godine publici ponudila virtuelna izdanja, EXIT je među retkima uspeo da realizuje živi događaj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!