img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Navigator

Gugl kao tvrđava cenzure

09. decembar 2020, 21:25 Zoran Stanojević
Copied

Uobičajeno je da na društvenim mrežama naiđete na mišljenje kako Gugl kontroliše sve što radimo, usmerava naše pretrage i tako utiče na formiranje naših stavova o svim pitanjima, od kupovine patika do glasanja na izborima. Jedini spas je da odete na Fejsbuk, kazaće cinici.

S druge strane, kada se glasa o najboljem poslodavcu, Gugl se redovno nalazi pri samom vrhu liste. Raditi u Guglu znači imati sve pogodnosti koje čovek može da zamisli, plus veliku platu, ali zato poslu mogu da se nadaju samo oni najizvrsniji.

Zato je prošlonedeljna vest o tome da je Gugl otpustio vrhunsku ekspertkinju za veštačku inteligenciju dr Timnit Gebru izazvala ogromno iznenađenje i bes, najpre kod zaposlenih unutar kompanije, a potom i naučnika širom sveta. A razlog za otpuštanje je – cenzura. To tvrdi otpuštena naučnica.

Osim što je doktorirala elektroniku i kompjuterske nauke na Stanfordu, dr Gebru, poreklom iz Eritreje, važi za jednog od najvećih svetskih stručnjaka za etiku veštačke inteligencije, posebno za pitanja ravnopravnosti manjina i prava žena u IT industriji. U Guglu je vodila jedan od timova za veštačku inteligenciju, a kompanija je od nje naručivala i posebna istraživanja o diverzitetu, što je izraz koji obuhvata sve vezano za jednake uslove i šanse za sve u informatičkoj industriji.

Međutim, njen poslednji izveštaj, rađen u saradnji sa još sedam žena, nije bio po volji menadžmenta jer je prilično kritikovao kompaniju i njenu politiku prema manjinama, pa su ga najpre ignorisali, a onda tražili da ga povuče citirajući brojne primedbe „recenzenata“. Kada je ona to odbila tražeći da joj predoče imena recenzenata, jer je posumnjala da sem menadžera tu ima nekih cenjenih, stručnih osoba, menadžment nije prihvatio. Onda je Gebru ponudila da u tom slučaju napusti kompaniju, ali ako se dogovore o uslovima, a menadžment je to jedva dočekao da joj uruči otkaz tvrdeći da je to, zapravo, sama tražila. Gebru je to demantovala, rekavši da je otkaz bio jednostran, nikako dogovoren. I obavestila stručnu javnost o celom slučaju. Onda je proključalo.

Teško je reći koliko daleko je spremno da ide više od hiljadu njenih kolega u Guglu koji su potpisali peticiju, ali je Gugl prilično kompromitovan kao kompanija spremna na ucenu i cenzuru svega što joj ne ide u prilog. U visoko konkurentnoj industriji gde kompanije vredne desetine milijarde dolara nastaju i nestaju preko noći, a glavna sirovina im je intelektualni kapacitet zaposlenih, nikome se ne dopada ideja da ih veći broj ljudi napusti jer ne mogu da im nađu zamenu.

Ali, šta je suština istraživanja koje dr Gebru sprovodi? Pored ostalog, ona je otkrila da veštačka inteligencija mnogo slabije prepoznaje „obojene“ žene nego belkinje i, naročito, belce. A to može da znači da bi u nekom automatizovanom radnom sistemu belac imao prednost pri zapošljavanju, jer se bolje slaže sa kompjuterima. Jer veštačka inteligencija utiče na to ko će biti izabran, kao neutralna i efikasna.

Takođe, uprkos javno proklamovanim stavovima, IT industrija je prilično mizogina, ženama je mnogo teže da se izbore i za posao, da ne pričamo o ravnopravnosti. Posledice mogu biti dramatično raslojavanje društva, i to po polu i rasi, i to u svetu u kojem je sve digitalizovano i u kome se u svakoj odluci oslanjamo na kompjuter.

Ako vam ovo zvuči preterano, preispitajte se koliko puta ste danas nešto tražili ili proveravali na Guglu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

07.maj 2026. Nemanja Rujević

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure