"Sad je preporuka za primanje u Agenciju postala diploma privatnog fakulteta, plus članska knjižica SNS-a", slikovito objašnjava jedan penzionisani pripadnik BIA. Kao primer navodi Miću Rogovića, poslanika Srpske napredne stranke koji je iz Skupštine Srbije došao na mesto operativca BIA u Priboju. To što je uslov za zapošljavanje u BIA nestranačka pripadnost, prenebregnuto je. I posle toga je krenulo po istom receptu u raznim mestima
„Kada sam rekao ‘pohapsite sve one koji na bilo koji način misle da imaju pravo da nekog ubijaju, jeste me čuli šta sam rekao’, onda mi je njih 90 ljudi aplaudiralo, da nisam verovao, pošto mislim da nisu aplaudirali nikome ni za šta“, pričao je Aleksandar Vučić na TV Pinku o svom obraćanju kolegijumu Bezbednosno informativne agencije (BIA) u oktobru prošle godine. „Ja sam rekao ‘sve počistite, sve pohapsite, ne interesuje me ko je, šta je i kako je’ i onda su počeli da rade.
Inače, posle tog 17. oktobra, BIA je izdala šturo saopštenje povodom Dana Agencije. Tu se kaže da su na svečanom kolegijumu govorili predsednik Srbije i direktor BIA Bratislav Gašić i da je u obraćanju prisutnima Vučić čestitao svim pripadnicima Dan Agencije i zahvalio im na uloženom trudu i radu.
„Predsednik Vučić istakao je da je Agencija vidno napredovala u svom radu i opremljenosti, kao i u postignutim rezultatima u prethodnom periodu. Naglasio je da je neophodno i dalje ulagati u mlad i stručan kadar i razvijati tehničku opremljenost Agencije. Svim pripadnicima Agencije poručio je da u obavljanju svog posla na prvom mestu treba da imaju interes svih građana Republike Srbije“, stoji u saopštenju.
Da odmah bude jasno: predsednik Srbije, po Ustavu i zakonima, nije nadležan za rad BIA već je nadležna Vlada. Jedino premijerka Ana Brnabić može, a po Ustavu i zakonima mora, naložiti direktoru Agencije oštru borbu protiv kriminala i hapšenja. No u slučaju države Srbije sve je relativno – Vučić sve nalaže i o svemu odlučuje.
A šta ćemo sa Grdelicom
U brojnim medijskim zloupotrebama BIA, pala je u zaborav najava da će Služba ispitati uzroke rušenja potpornog zida na gradilištu auto-puta u Grdeličkoj klisuri, pre neku godinu. To je izjavila potpredsednica Vlade i tadašnja ministarka građevine, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.
Do danas nije objavljeno ni slovo o tome šta je BIA otkrila uprkos obećanjima da će javnost biti obaveštena o razlozima i krivcima. A potporni zid, onako saniran, nedavno je ponovo „skliznuo“. BIA ćuti, kao što ćuti i Zorana Mihajlović, sad ministarka energetike.
Vučićev prethodnik na mestu predsednika Srbije Tomislav Nikolić javno je rekao da su informacije koje dobija od BIA smešne i da je tražio da mu se više ne šalju. Obrazloženje – bile su tipa ko se gde s kim potukao ili ko je u kafani šta izjavio. Nikolić očigledno nije shvatio značaj Službe, niti su mu savetnici rekli kako može da to stanje promeni. Vučić, najbolji đak Vojislava Šešelja, očigledno jeste.
Običan građanin glasač, kad gleda televizije s nacionalnom frekvencijom ili čita prorežimske tabloide, može da zaključi da se kriminalna grupa Veljka Belivuka ne bi pohapsila da nije bilo ličnog angažovanja Vučića. Više i od čega, to ogoljuje tužnu činjenicu da je ustavni sistem države u krizi i da sve zavisi od jednog čoveka, ne od institucija.
Slično je bilo i na početku kovid epidemije. Tada se Vučić samoproglasio „silom koja se iznenada pojavljuje i rešava stvar“ i nezakonito se stavio kao „vrhovni komandant“ svih državnih organa. I ništa neuobičajeno to što je Vučić zloupotrebio BIA i njene resurse, a reč je o odgovornim i ozbiljnim ljudima koji rade nimalo popularan posao, ali koristan za državu. Istina, u BIA se, po sistematizaciji od pre par godina, mogu zapošljavati i ljudi sa završenim privatnim fakultetima, što će reći partijski kadar…
„Dođe naš radnik sa ranije završenom Višom školom unutrašnjih poslova, donese diplomu privatnog fakulteta. I šta se radi, priznaje mu se visoka stručna sprema, dobije veću platu, ali u Službi ne napreduje, bude na istom izvršilačkom mestu. Sad je preporuka za primanje u Agenciju postala diploma privatnog fakulteta, plus članska knjižica SNS-a“, slikovito objašnjava jedan penzionisani pripadnik BIA.
Kao primer navodi Miću Rogovića, poslanika Srpske napredne stranke koji je iz Skupštine Srbije došao na mesto operativca BIA u Priboju. To što je uslov za zapošljavanje u BIA nestranačka pripadnost, prenebregnuto je. I posle toga je krenulo po istom receptu u raznim mestima u Srbiji. Ono malo profesionalaca što su pokušali to da spreče je ili otišlo u penziju ili čeka penziju.
Zloupotreba BIA započela je sa pandemijom korone. Tada je Vučić počeo da izjavljuje da je BIA „mnogo pomogla, baš kako su to i civilna i vojna služba u Rusiji, Mosad državi Izrael ili Mi-6 Velikoj Britaniji, kao i službe SAD. Tako je i naša služba mnogo učinila, uradila, kontrolisala, napravila, pomogla. Ti ljudi rade danonoćno i na brojanju materijala, nabavci, prenosu materijala i svemu drugom, i zaštitne opreme i medicinskih aparata.“
Pod kontrolu BIA predsednik Srbije je stavio i iznajmljeno skladište privatne firme u okolini Beograda i tamo doveo novinarske ekipe da slikaju respiratore. Srećom, neko od odgovornih u BIA je njene pripadnike sklonio u stranu da ih baš ne prikazuju u javnosti pošto je njihov posao tajan i nisu TV zvezde.
Prilikom tog slikanja respiratora, Vučić je najavio i da će se, pored postojećeg finansijskog, prvi put posle 60-70 godina, uvesti i materijalno knjigovodstvo u zdravstvo pa će se tačno znati šta se gde ima, „u centralnom magacinu će biti sve što je potrebno“. Na vlasti je bio od 1998. do 2000, pa onda od 2012. do danas, i sad je začuđen što ne postoji „materijalno knjigovodstvo“. Bilo bi zanimljivo, kaže jedan od „penzionera“, pogledati izveštaje koje su ljudi iz BIA napisali o radu Fonda PIO, a uradili su ih.
U Vučićeve „bisere“ spada i onaj od 10. aprila, kad je u Nišu pozvao i kliničke centre da obavljaju redovnu distribuciju opreme i lekova do ambulanti i domova zdravlja i upozorio ih da „o tome ubuduće brine BIA“. Ništa nadležne državne službe, inspekcije, Ministarstvo zdravlja sa svojim organima – „samo BIA Srbina spasava“.
U sebi rastrzan direktor
Za direktora BIA Bratislava Gašića ljudi iz Službe kažu da hoće da posluša savete njenih iskusnih radnika, ali je istovremeno i prisiljen da postupa po nalozima stranke, pa tako „rastrzan“ sebi dozvoljava sve više gafova. Na primer, prilikom ugošćavanja Vučića tokom izgradnje kovid bolnice u Kruševcu čiji je gradonačelnik nekad bio, ponašao se kao upravnik gradilišta. Uvek tu na usluzi, objašnjava, obećava, daje naloge.
„Neprikladno i ponižavajuće za direktora Službe. To niko od ranijih sebi nije dozvoljavao. Pa i Jovica Stanišić se uz Slobu slikao samo kad je morao“, ukazuje jedan „bivši“.
Taj izvor zamera Gašiću i pojavljivanje na pres konferenciji posle hapšenja kriminalne grupe Veljka Belivuka: „Glumio je tamo fikus, da popuni kadrove kamera. Direktor Službe ili se pojavi da nešto kaže, ili ga nema. Ovako, govori ministar policije, posle toga neko od načelnika nekih službi u MUP-u, a šef BIA klima glavom. To će kod radnika BIA stvoriti percepciju da su i oni figure, a odradili su lavovski deo posla.“
Inače, baš na toj konferenciji za novinare Ninoslav Cmolić, novi šef Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, napravio je veliki gaf. Uglavnom, proglasio je Belivuka i njegovu ekipu „ubicama“ i najavio da će policija pronaći dokaze. Svako onaj ko je jednom pisao krivičnu prijavu vezanu za krvne i seksualne delikte, zna da se ni po koju cenu ne sme napisati tako, nego „osnovano se sumnja da je osumnjičeni počinio krivično delo iz člana (tog i tog) Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Istraga ubistva u restoranu „27“ na Senjaku uz eventualnu umešanost Veselina Milića odavno je kontaminirana i teško da će biti pravde. To za novi broj „Vremena“ kaže tužilac Radovan Lazić
Iz saopštenja tužilaštva stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije u čitavom događaju kontinuirano umanjuje. Da li je to zaista rezultat do sada sprovedenih dokaznih radnji i novih saznanja prikupljenih tokom istrage ili je reč o relativizaciji njegove uloge iz nekog drugog razloga, teško je utvrditi. Ipak, imajući u vidu sve čudne i neuobičajene poteze Visokog javnog tužilaštva u Beogradu, sasvim je opravdano sumnjati da se radi o relativizaciji odgovornosti i da neko sa veoma visokog položaja pokušava da zaštiti Milića
Nemanja Nenadić naglašava da su vršioci dužnosti spremni da, zarad očuvanja svog nezakonitog statusa, čine još veće kompromise nego što bi činili oni koji su postavljeni, pa makar to bilo i po principu partijske podobnosti, na pun mandat. Ili, kako je objasnila Ana Brnabić 2019. godine “v.d.” status zapravo motiviše ljude da rade još bolje
U razgovoru za “Vreme” predstavnici nekoliko opozicionih partija govore o studentskom pokretu. Jedni ga bezrezervno podržavaju i odustaju od isticanja svojih kandidata na izborima, drugi se spremaju da za učešće na izborima u nekom koalicionom formatu, treći su negde između i još važu. Za buduće analize, neka se zna ko je bio na kom stanovištu u junu 2026. godine, pošto će još promena sigurno biti
Šta, zapravo, u procesu pridruživanja EU hoće, a šta neće od Srbije i obratno? Gde je danas Srbija u onome što hoće i neće od EU, te šta je suština fingiranja ovdašnjeg režima – za nedeljnik “Vreme” govori dr Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i bivši glavni pravnik u pregovaračkom timu Vlade za pregovore o pristupanju EU
Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!