Kuloarske priče već mesecima govore da je važno da prođu predsednički izbori i da Hrvatska više nema "građanina predsednika" poput Stipe Mesića, te da na njeno čelo dođe neki ljubimac desnice. Novinarski protesti na Hrvatskoj televiziji ostaće tek paravan za političke igre
Za „Vreme“ iz Zagreba
U Hrvatskoj je vrijeme (predsjedničkih) izbora, premijerka Jadranka Kosor pokušava održati hrvatski brod na kakvom-takvom kursu nakon što je navalila ekonomska kriza, a politički život se odvija pod geslom „niti jedan dan bez afere“, građani pljuju i bljuju po ulicama i forumima – u svemu tome, samo je još falila Hrvatska televizija sa nikad dosad javno viđenim svađama i previranjima.
Nikad dosad nije viđeno da se novinari „hrvatske dalekovidnice“ ili „katedrale duha“, kako i danas još neki nazivaju HRT, organizirano pobune zbog nepravde nekom nanesene. Desilo se to prije desetak dana, nakon što je glavna urednica Informativnog programa Hloverka Novak Srzić smijenila urednicu emisije „Dossier.hr“ Anu Jelinić zbog ugošćavanja borca protiv korupcije Darka Petričića, koji je najavio svoju knjigu u kojoj nema koga nema u korupcijskoj hobotnici od viđenih političara iz vrha države. HRT-ovi novinari su se u velikom broju odazvali protestu „Stop cenzuri“, pojavivši se sa flasterima zalijepljenim preko usta – slika nikad dosad viđena, jer su sve dosadašnje hajke protiv ljudi prolazile bez javnih reakcija, još od vremena istjerivanja nepodobnih (po krvnim zrncima) iz davnih 90-ih godina, sve do posljednjeg skandala u kojem je isplivalo da je direktor HRT-a Vanja Sutlić prije gotovo dvije godine grubo i šovinistički izvrijeđao svoju novinarku.
Hloverka Novak Srzić
No, redom slažemo samo skandale koji su na repu te vremenske skale. Sa Hloverkom Novak Srzić, ženom koja je karijeru počela po komunističko-partijskoj liniji, da bi 90-ih postala „bojovnica“ HDZ-a i koja danas za sebe nadmeno izjavljuje da je „carica ekrana“, došli su u sukob mnogi viđeni novinari. Denisa Latina je, na primjer, skinula s ekrana formalno zato što je najavljivao predsjedničku kandidaturu, ali je to učinila mjesecima prije te najave, voditelja Dnevnika Zorana Šprajca malo-malo izjuri iz studija zbog njegovih „nepodobnih“ komentara, Aleksandar Stanković, voditelj „Nedjeljom u dva“ najprije mjesecima nije mogao biti siguran da će sa svojom emisijom nastaviti i u novoj jesenskoj shemi, a o pokušaju stavljanja flastera Stankoviću na usta da i ne govorimo; pokušala je čak i zabraniti mu javne kritike onoga što se događa na dalekovidnici. Emisiju „Otvoreno“ cenzurirala je dovođenjem sebi odanih ljudi, otjeravši tako sjajnog novinara Mislava Bagu na komercijalnu Novu TV, na kojoj je i sama bila kraće vrijeme (za velike novce) i sa koje se – zahvaljujući političkim nagodbama – vratila u fotelju informative na državnoj televiziji.
SKANDALI, FLASTERI I MAFIJA: Kad je prije dvije godine Ivana Dragičević Veličković, nekadašnja dopisnica HRT-a iz Beograda poslala interni e-mail kolegama s pitanjem da li HRT-om vlada mafija, digla se kuka i motika protiv nje, jer je jasno aludirala na miljenice Hloverke Novak Srzić: Ivanu Šikić, čiji je partner i pripadnik zločinačke mafije Davor Zečević ubijen koji dan ranije, dok je imao slobodni vikend, kao i Dijanu Čuljak Šelebaj zbog porodičnih veza s advokatom Ljubom Pavasovićem Viskovićem, poznatom po tome što je branio Hrvoja Petrača i što je bio dečko ubijene Ivane Hodak, koji je po novinarku Šikić došao na mjesto zločina te noći kad je ubijen Zečević. Ivana Dragičević Veličković je u pismu upitala kolege „posjećuju li njih u gluho doba noći slobodnim vikendima pravomoćno osuđeni zatvorenici iz Lepoglave, ljudi optuženi za najteže zločine“ i konstatirala da „ljubav možda jest slijepa“, ali da se njoj čini da „nitko na njezinoj mailing listi nije bio toliko slijep u životu, niti ima takav privatni život“.
Konačni rezultat cijele priče bila je opomena pred otkaz Ivani Dragičević, za razliku od kolegice Čuljak koja je napredovala do voditeljice „Otvorenog“.
CENZURA: Direktor HRT-a Vanja Sutlić…
O događaju koji je prethodio skandalu i opomeni, saznalo se tek nedavno: istu Ivanu Dragičević direktor HRT-a Vanja Sutlić prije nešto više od dvije godine grubo je izvrijeđao, pred kolegama ju nazvavši „četničkom kurvetinom“ (valjda zbog muževljevog dodatog prezimena) koja nije smjela gostovati u humanitarnoj emisiji „Trudionica“. Četvoro kolega to je dugo čuvalo u uskom krugu ljudi, a istina je izbila slučajno u javnost: jedan od onih koji je imao tu „povlaštenu informaciju“ u kafiću je, kako bi ilustrirao to da ima i onih kojima se gore stvari događaju na HRT-u, to ispričao kolegi novinaru jednog internetskog portala. Sutlić i Novak Srzić su, nakon što je bruka pukla, najprije najavljivali izvanredni otkaz za četvoro brbljavih novinara (među kojima je i novinarka u visokoj trudnoći), da bi zbog pritiska javnosti ipak odustali od te krajnje mjere i četvorki dodijelili, kao i Ivani samoj u prethodnom skandalu, opomenu pred otkaz.
…i novinar Aleksandar Stanković
Svi ti skandali su, očito, natjerali novinare – i to ne samo HRT-a – da se napokon organizirano pobune i upozore na sve što se zbiva u toj kući, pa se saznalo i da ima nepodobnih gostiju jednako kao i nepodobnih novinara. No, niti to ne bi bilo dovoljno, da analize poslovanja HRT-a nisu pokazale, kao prvo, drastičan pad rejtinga među gledaocima (veće povjerenje ima Dnevnik TV Nove, na primjer), ali i to da su lažni izvještaji o dobiti te kuće; naprotiv, gubici su poveliki, trošilo se šakom i kapom, neodgovorno i čini se nezakonito. To je u javnosti pojačalo utisak o nedostojnosti i nesposobnosti direktora Sutlića, čiji je – osim skandala – najveći doprinos to što voli jedrenje, pa je tako nedavno kupio sebi jahtu, usprkos krizi u državi i usprkos golemim porezima koji odnedavno važe za ono što hrvatski kerumi vole, jahte i vlajbahe, kako se u Hrvatskoj tepa onim povelikim i preskupim luksuznim automobilima, brodovima i sličnim luksuzima namijenjenim uživanjima ne-običnih smrtnika.
CARICA EKRANA: Problem sa vodstvom HRT-a, međutim, nije u stručnoj, već političkoj sferi. Nedavno je došlo do personalnih promjena u Programskom vijeću HRT-a, ali niti ono još nije uspjelo odgovoriti na peticiju s 5574 potpisa koji podupiru razrješenje direktora Sutlića i Novak Srzić. Predsjednik udruženja Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak Programskom vijeću HRT-a predao je peticiju i naglasio da postoji iskrena nada da će to vijeće „unatoč pritiscima i ‘manevrima’ raznih lobija o kojima smo prošli tjedan čitali u medijima, ipak donijeti odluku koja će biti na dobrobit hrvatske javnosti, a ne interesnih skupina bilo koje vrste“, ali se na sjednici početkom ovoga tjedna ništa nije dogodilo. Doduše, nakon više sati to je Vijeće zaključilo da je situacija na HRT-u „ozbiljna“ i da se „postavlja pitanje odgovornosti ključnih ljudi, pa i njihove smjene“, ali su odgovor na to pitanje opet odgodili za tjedan dana, za sjednicu zakazanu za 8. decembar.
Zašto je to tako? Odgovor, kao i obično, valja tražiti u politici, jer HRT se već – bar kad je o Hloverki Novak Srzić riječ – svrstao u aktualnoj predsjedničkoj kampanji. „Carica ekrana“ je prije nekoliko dana najfinije ugostila pretendenta na predsjedničku funkciju, aktualnog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, onako kako nitko od ostalih jedanaest kandidata nije primljen na HRT-u. Bilo je tu ruža za „caricu“, lijepih riječi, uzajamnih komplimentiranja i svega što bi više bilo pripodobljeno zagrebačkom Dolcu (glavnoj tržnici), nego javnom servisu kojega plaćaju građani.
Kuloarske priče već mjesecima govore upravo to: važno je da prođu ovi izbori i da Hrvatska više nema „građanina predsjednika“ poput Stipe Mesića, da na njeno čelo dođe neki ljubimac desnice, a tko je podobniji od Bandića za to, formalno (bar donedavno, dok je bio u kakvim-takvim odnosima sa SDP-om Zorana Milanovića) socijaldemokrata za kojega će u drugom krugu u januaru glasati i desničari i dijaspora i onih stotine hiljada mrtvih i nepostojećih glasova, u državi čiji birački spisak broji više imena no što u njoj ima stanovnika.
Informiranje, istina i novinari HRT-a tek su usputna stvar u cijeloj ovoj priči. Bačen je kamen u žabokrečinu, izbori će proći, a onda će svi opet na svoje radne zadatke: novinari s nevidljivim flasterom na ustima na ekran, Sutlić na jahtu (ploviti se mora!), Hloverka u neki novi koalicijski sporazum.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Premijer Izraela zbog naloga za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda u Hagu svakako neće putovati ni u jednu od 124 zemlje potpisnice Rimskog statuta, ali se to ne odnosi na Sjedinjene Američke Države, odakle je već dobio veliku podršku, ukazao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić
Predsednički izbori u Hrvatskoj zakazani su za 29. decembar, a sve su prilike da će Zoranu Milanovićevu glavni protivnik biti Dragan Primorac, kandidat kog je podržao vladajući HDZ. Da li iko može da stane na put najpopularnijem političaru u Hrvatskoj u pokušaju da obezbedi novi predsednički mandat
Trenutno je oko 15 odsto danske teritorije je pod šumom, tačnije 640.835 hektara. Ali uz najavljene planove, koji čekaju formalno odobrenje parlamenta, ove brojke bi mogle znatno da porastu
Dugo je Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) raspravljala o tome ko bi bio bolji kandidat za kancelara: Olaf Šolc ili ministar odbrane Boris Pistorijus. Sada je Pistorijus objavio da ne želi da bude kandidat
Protiv Netanjahua, njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i zvaničnika Hamasa, optuženih za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je naloge za hapšenje. Izraelski lideri osudili su ovaj zahtev kao sramotan i antisemitski
Kako se, na prvi znak da se otpor može organizovati drukčije nego mirnim šetnjicama, sad najednom vlast i njeni telali dosetiše da „batina ima dva kraja“?
Ministar kulture Nikola Selaković mora da bira između zakona i interesa investitora koji hoće da ruše Generalštab, a koji očigledno zastupa predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!