Kako izmeriti i rangirati "lakoću ostvarivanja ciljeva", "prepoznatljivost u javnosti" ili "ličnu harizmu"
PRVA I ČETVRTA: M. Forcan i…
Redakcija dnevnog lista „Blic“ već tri godine pravi rang-listu najmoćnijih u Srbiji. Ove nedelje, listom 100 najmoćnijih žena počelo je objavljivanje ovogodišnje ankete „Blica“ o najuspešnijim i najuticajnijim ljudima u Srbiji.
Kriterijumi kojima se redakcija rukovodila praveći liste moćnih bili su: „lakoća ostvarivanja ciljeva“; „prepoznatljivost u javnosti“; „lični autoritet i ugled institucije koju predstavljaju“; „finansijski i politički uticaj“ i „lična harizma“.
Već na prvi pogled vidi se da je ove kriterijume teško utvrditi, a još teže, ako ne i nemoguće, izmeriti i rangirati. Na primer, kako izmeriti i rangirati „lakoću ostvarivanja ciljeva“, „prepoznatljivost u javnosti“ ili „ličnu harizmu“. Zbog toga je „Blicova“ lista 100 najmoćnijih žena u Srbiji nepouzdana u određivanju stvarnog mesta u hijerarhiji moći, i više je rang-lista popularnih, uglednih i moćnih žena koje su rangirane po slobodnoj redakcijskoj proceni i koje su mesto na toj listi obezbedile po nekom od pomenutih kriterijuma, a ne po količini moći koju imaju.
…i R. Đinđić
Tako se došlo do liste na kojoj je, na primer, Ružica Đinđić ove godine poboljšala plasman i našla se na četvrtom mestu. Prošle godine bila je slabije rangirana, bila je peta, iako je te godine bila prva žena nosilac izborne liste Demokratske stranke. Takođe je teško utvrditi zašto se na devetom i dvanaestom mestu nalaze teniserke Ana Ivanović, „devojka kojoj na rođendansku žurku dolaze predsednik države, najpoznatiji glumci, sportisti, operski pevači i biznismeni, trenutno je četvrta teniserka sveta“, i Jelena Janković, treća najbolja teniserka na svetu, a Snežana Samardžić-Marković, ministarka sporta i omladine, tek je na 73. mestu.
Kako god bilo, što reče Žarko Trebješanin, „sastavljanje godišnje liste najmoćnijih u Srbiji, pre svega je izuzetno atraktivna i provokativna masovna društvena igra, koja intrigira široku javnost, diže tiraž novinama, hrani sujetu moćnika koji su na listi, tera u očajanje one koji to nisu (a veruju da zaslužuju), a mnogobrojnu publiku podstiče da i sama pravi liste, ali i da mašta o svom ulasku u klub moćnih“.
I ove godine, kao i prošle, prva na „Blicovoj“ listi je Milka Forcan, potpredsednica Delte. Druga je Lepa Brena, odnosno Fahreta Živojinović; ona je prošle godine bila četvrta. Karolin Junger, šefica kancelarije Svetske banke u Beogradu, i ove godine ostala je na trećem mestu i već pune tri godine zaredom je među deset najmoćnijih žena „Blicove“ liste. Četvrta je Ružica Đinđić, a peta Nata Mesarović, sudija koja je izrekla najteže kazne organizatorima i izvršiocima ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića. Madlen Cepter, supruga biznismena Filipa Ceptera i mecena umetnika u Beogradu i Srbiji, i ove godine je na istom, šestom mestu.
Najveći proboj napravila je Verica Barać, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije. Ona je ove godine sedma, a u prošlogodišnjoj anketi bila je na 39. mestu.
Svoj plasman znatno je poboljšala i Tanja Miščević, direktorka Kancelarije za pridruživanje EU-u i jedina žena članica Saveta za evropske integracije, koja je ove godine na osmom, a prošle je bila na 45. mestu.
Ana Ivanović ove godine je stigla do devetog, a prošle je bila na 25. mestu.
Neznatno bolje kotirana je i Maja Gojković, koja se sa prošlogodišnjeg sedamnaestog mesta ove godine našla među prvih deset moćnih dama Srbije.
Ove godine na top-tenu nema Danice Drašković, koja je prošle godine bila šesta, a ove je dvadeset šesta. Vida Petrović-Škero, predsednica Vrhovnog suda Srbije, takođe je pala sa prošlogodišnjeg sedmog na trinaesto mesto. Među prvih deset ove godine nema ni Ivane Veselinović (sada je jedanesta), Karle del Ponete, koja je sa prošlogodišnjeg devetog ove godine zauzela tek 72. mesto jer je po obrazloženju sastavljača liste u „Srbiji definitivno izgubila moć osobe koja može bitno da utiče na događaje“. Mati Makarija je ove godine na 25. mestu, a prošle je bila na desetom.
Prema oceni redakcije lista „Blic“ najmoćnija žena u Koštuničinom kabinetu je Ana Pešikan, ministarka nauke, koja se nalazi na 61. mestu, dok je na 73. Snežana Samardžić-Marković, ministarka sporta i omladine. Aleksandra Smiljanić, ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo Srbije, nalazi se na 102. mestu, a Milica Čubrilo, ministarka za dijasporu, na 105. mestu.
Na listi su i dame iz medijskog sazvežđa. Najbolje rangirana je Jelena Drakulić, direktorka dnevnih izdanja kompanije Ringier u Srbiji. Ona je na visokom petnaestom mestu. Njena kompanija u Srbiji izdaje tri dnevna lista sa ukupnim dnevnim tiražom od preko 400.000 primeraka. Ljiljana Smajlović, glavna i odgovorna urednica „Politike“, jeste 33, a tik iza nje je kao 36. Milica Mitrović, supruga Željka Mitrovića. „Kao dugogodišnja urednica muzičkog programa TV Pinka Milica Mitrović je u prilici da kreira najvažnije tokove ovdašnje pop i folk scene.“ Olja Bećković, autorka i voditeljka televizijske emisije „Utisak nedelje“, jeste trideset osma. Dok je Ljubica Marković, direktorka i jedan od osnivača novinske agencije Beta, na 42. mestu, na 58. je Aneta Ivanović, direktorka produkcijske kuće „Adrenalin“, koja je na TV tržište plasirala emisije: „Piramida“, „Karaoke obračun“, „Draga mama“, „FK tehničari“, „Marko Živić šou“, „Katarina“… Ova kuća je nedavno lansirala i TV seriju „Vratiće se rode“. Ružica Mevorah, urednica „Blic žene“, najtiražnijeg nedeljnika u Srbiji, je 80, a tri mesta niže je Mira Adanja-Polak, novinar i konsultant spoljnopolitičkog deska televizije ITN Chanel Four News.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!