
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Treću godinu zaredom gledamo isti igrokaz: organizatori daju sve od sebe da se događaj održi, huligani prete, dobar deo javnosti se protivi nasilju prema LGTB osobama, ali uvek ima da doda i poneko "ali" zbog kog ipak smatra da Parade ne treba da bude. Srbija od ove godine ima novog predsednika, ali on se, kada je o Paradi ponosa reč, ponaša slično kao stari. U predizbornoj kampanji, Tomislav Nikolić je tvrdio da bi, ako je bezbednost učesnika Parade ugrožena, stao na njeno čelo. Sada se ne oglašava
Jedanaest godina i četiri pokušaja nakon prve, u krvavim sukobima ugušene gej parade u Srbiji, suštinski se nije mnogo toga promenilo. Utoliko je nakon višegodišnjeg praćenja i izveštavanja o LGBT pravima u Srbiji teško napisati i izreći nešto novo, što nije prežvakano nebrojeno puta. Istina, značajna razlika u odnosu na 2001. godinu, kada je grupa LGBT organizacija pokušala da organizuje prvu Paradu ponosa, jeste to što Srbija ima zakon koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i Ustav koji garantuje slobodu javnog okupljanja. Ali, Srbija i dalje nema društvo dovoljno snažno i voljno da stane iza svojih zakona.
U trenutku pisanja ovog teksta (utorak po podne), zvanične zabrane Parade ponosa 2012. još uvek nema, ali takva odluka nadležnih sve je izvesnija. Domaći mediji pišu da je Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo Paradu ponosa koja je najavljena za subotu 6. oktobar, a odluka će postati zvanična kada MUP preda rešenje o zabrani nadležnoj policijskoj stanici. Razlog je, kao i prethodnih godina, veliki bezbednosni rizik. Nadležni, međutim, i ove kao i ranijih godina odbijaju da jasno i glasno kažu ko tu ugrožava i kome je bezbednost ugrožena, pa se krivica za ugroženu bezbednost prećutno pripisuje organizatorima Parade. Premijer i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić jedini je iz vlasti koji se o ovoj temi otvoreno oglašava. Čini se da je definitivno izgubio strpljenje, kog iz godine u godinu ima sve manje kada ja Parada u pitanju, pa je sebi dozvolio da izjavi: „Manite me više tih priča o ljudskim pravima. Kakva ljudska prava, u pitanju je bezbednost ljudi! Ima zemalja gde nema gej parade, pa su članice EU. Izem ti takvu Uniju u koju je gej parada ulaznica.“
REKLAMA: Ova Dačićeva izjava, izrečena 15. septembra, zapravo je koncentrat svega što je u srpskom društvu naopako postavljeno i pogrešno shvaćeno.
(…)
Ceo tekst možete pročitati u novom broju nedeljnika Vreme koji je u prodaji od 4. oktobra 2012. Pretplatnici na internet izdanje nastavak mogu pročitati sa ovog linka.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve