“Ludost je raditi istu stvar više puta i očekivati drugačiji rezultat”, čuveni je citat Alberta Ajnštajna koji možemo primeniti na opozicione pokušaje da se sačuva izborna volja građana, odnosno da se uspešno organizuje kontrola izbora na svim biračkim mestima u Srbiji. Šta je neophodno uraditi da bi se ovoga puta zaštitio svaki glas
Radovanovic Aleksandar PSG…
Moj prvi dodir sa organizovanom politikom bio je poziv da se priključim štabu Saše Jankovića i pomognem oko kontrole izbora. Pošto tada nisam imao nikakva znanja o stranačkom životu, nisam bio svestan koliko je teško organizovati kontrolu na apsolutno svim biračkim mestima (BM) u Srbiji. Ispostavilo se da kontrola biračkog procesa zaista funkcioniše u centrima velikih gradova, ali što se ide dalje ka periferiji ili ka manjim mestima u Srbiji, pritisak SNS-a je sve veći, a broj ljudi zainteresovanih da pruži otpor mali.
Pored pritiska režima – koji je osnovni razlog nedovoljnog broja onih koji hoće da brane izbornu volju – problem je i što stranke opozicije koriste građane koji im se prijave da budu kontrolori (kolokvijalni naziv za članove biračkih odbora) kao jedan od parametara pri pregovorima o listi, odnosno kao pokazatelj sopstvene snage. U tim brojevima kontrolora se neretko preteruje; na spiskove se stavljaju ljudi koji nisu ni obučeni ni motivisani da se suprotstave SNS-u. Stranke samostalno pribavljaju kontrolore, a spisak se sravnjuje tek kada je kasno za reagovanje. Tada već nije moguće da se kontrolori prebace sa lokacija gde ih ima više nego što je neophodno na ona mesta na kojima se niko nije prijavio, što dovodi do situacije da u centru Beograda imamo i po 10 ljudi na jednom BM, a da na mestima u Sopotu ili Topoli nema nikoga.
Danas je situacija značajno drugačija, stranke su mesecima zajedno na ulici, a takvo delovanje je obnovilo poverenje i dovelo do potpisivanja Dogovora za pobedu. Mislim da nakon što je usvojen taj dokument, u kom su se sve stranke koje su učestvovale u organizaciji protesta “Srbija protiv nasilja” obavezale na zajednički rad na kontroli izbora, konačno je došlo vreme da se ozbiljnije pristupi ovom poslu.
Jedini način da se uspešno organizuje kontrola izbora je da se formira jedinstveno koordinaciono telo, a da se stranke odreknu kontrolora kao dela svog stranačkog aparata. Ovo telo imalo bi centralni štab, okružne štabove i opštinske štabove u skladu sa teritorijalnom organizacijom Srbije. U njega bi na opštinskom nivou ušli predstavnici svih stranaka, ali bi oni između sebe odredili jednog koji je odgovoran za bazu podataka i koji bi svakodnevno vodio računa o tome ko su ljudi koji su prijavljeni, da li su i kakvu obuku prošli i šta im je neophodno da bi uspešno radili na izborni dan. Potpuno je svejedno iz koje stranke dolazi lokalni koordinator, jedini parametar je da bolje od ostalih poznaje rad u programu eksel.
Na dvonedeljnom nivou radio bi se presek popunjenosti BM, a u slučaju da postoje mesta sa ozbiljnim manjkom pokrivenosti, okružni štabovi bi pravili preraspodelu iz opština gde postoji višak. Ukoliko ni to nije dovoljno da se popune sva BM, sačinio bi se plan preraspodele iz velikih gradskih centara ka praznim BM što bi bilo zaduženje centralnog štaba. Konačni cilj koji bi ova koordinacija morala da sprovede jeste da na mestima na kojima glasa više od 500 birača bude najmanje pet opozicionih kontrolora, a na mestima na kojima glasa manje od 500 birača, najmanje troje opozicionih kontrolora. Glasa se na 8255 BM (izbori 2022), na 3500 BM glasa manje od 500 birača, a na 4755 više. To bi značilo da je najmanji broj neophodnih kontrolora – kako bi proces bio u potpunosti zaštićen – 31 hiljada. Bez obzira što deluje da je ovo ogroman broj ljudi, siguran sam da opozicione stranke uz kampanju i dobru organizaciju mogu da ga dostignu.
Pored zaštite biračke volje građana, najznačajniji zadatak koji kontrolori imaju je da u što kraćem roku jave rezultat sa svog BM. Naime, opozicija od 2017. nije uspela da sakupi rezultate sa više od 70% BM u Srbiji. To čini da zavisimo od rezultata koje objave RIK ili vladajuće stranke i onemogućava nas da znamo da li je došlo do krađe. Zato moramo uložiti značajna sredstva, znanje i napore kako bismo napravili sistem za javljanje rezultata na tri nivoa.
Prvi nivo su sada već čuvene aplikacije, koje moraju biti isprobane i spremne za svaki napad režima. Nažalost, moje iskustvo je da smo sa svakom aplikacijom uvek imali problem. Zbog toga je neophodno napraviti drugi nivo javljanja, koji podrazumeva da lokalni štabovi pozovu svakog kontrolora koji ne unese rezultat u aplikaciju i da oni to urade umesto njega. Treći nivo jeste zaduženje mobilnih timova koji će obići sva BM po završetku glasanja i prikupiti ili fotografisati sve Zapisnike o radu biračkih odbora, pošto po jedan primerak Zapisnika dobijaju predstavnici četiri prvoplasirane stranke po rezultatu na tom BM (što je uvek najmanje jedna lista opozicije), a jedan primerak mora biti zalepljen na vrata biračkog mesta. Tako bismo obezbedili da imamo ukupan rezultat sa svih BM u Srbiji i sprečili bilo kakve manipulacije koje potencijalno može da napravi RIK. To je u našem interesu, ali to je ujedno i dužnost koju imamo prema građanima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!