Kako se predlagač Slobodana Miloševića za Nobelovu nagradu za mir pomirio s demokratama
KO SE POSLEDNJI SMEJE: Mile Ilić (u sredini)
Između dva kruga lokalnih izbora 1996. godine tadašnji prvi čovek grada, iako po funkciji samo šef niških socijalista, Mile Ilić poručio je da se najslađe smeje onaj ko se poslednji smeje.
Već sledeće godine definitivno je izgubio vlast, ali i partijsku knjižicu. Nekoliko godina kasnije knjižica mu je vraćena, i postavljen je na mesto šefa političkog saveta GO SPS-a.
Ako je tada osmeh na licu Ilića mogao tek da se nazre, ove godine zahvaljujući onima zbog kojih je smenjen osmeh mu ispod brkova ne silazi sa lica. Iako je nekada (pre samo 12 godina) poručivao Nišlijama sa pozicije čoveka od koga sve zavisi u gradu da „dobro razmisle za koga će glasati jer bi svaka druga osim socijalističke vlasti bila loše dočekana u prestonici“, ove godine tvrdi da je Nišu potrebna atmosfera tolerancije, uvažavanja i političke kulture.
Uz pozive da se animoziteti među partijama umanje, Ilić je prvog dana ove sedmice seo u fotelju predsednika Skupštine grada Niša uz glasove Demokratske stranke (DS) i G17 plus.
„Ovo je šamar svim Nišlijama koje su skoro sto dana šetale gradskim ulicama protestujući zbog izborne krađe 1996. godine. Da li se Ilić izvinio demokratama?“, prokomentarisao je skupštinsku koaliciju u Nišu menadžer Liberalno demokratske partije (LDP) Predrag Jelenković. Prema njegovim rečima, LDP može da ima razumevanje za DS koji sa socijalistima pravi vlast u Srbiji, ali ne i za kadrovska rešenja u Nišu.
„Zbog Ilića su najpre u Nišu, pa u čitavoj Srbiji, počeli tromesečni protesti zbog velike krađe glasova na lokalnim izborima 1996“, podsetili su odbornici LDP-a, ali im je replicirao nekadašnji načelnik Vojnobezbedonosne agencije (VBA), a sada odbornik socijalista Momir Stojanović, koji je opet podsetio da nikada niko nije ni osuđen zbog izbora 1996. godine, što znači da izborne krađe nije ni bilo.
„Mnogi građani Niša žele da Ilić bude funkcioner grada, a naša partija je izbornu kampanju i gradila na liku Mileta Ilića“, zaključio je Stojanović.
„Stidim se jer Skupština grada Niša nije uspela da se distancira od politike devedesetih, koja je nanela veliku nesreću Nišu i Srbiji i uništila naše živote. Ova skupština ponovo afirmiše politiku Slobodana Miloševića kroz lik i delo Mileta Ilića, koji je simbol autoritarnosti, nepotizma, burazerske ekonomije i izborne krađe. Politika jeste veština mogućeg, ali i u njoj moraju da postoje dobar ukus i donja granica tolerancije“, rekao je odbornik LDP-a Milan Mitić.
Odbornici Demokratske stranke na skupštinskom zasedanju nisu nijednom izašli za govornicu, niti su javno komentarisali veliki povratak Mileta Ilića, ali je kandidat iz redova te partije za gradonačelnika Niša Miloš Simonović kratko prokomentarisao da DS gleda u budućnost i da očekuje od onih koji kritikuju novu vlast da budu spremni na političke kompromise ako je već DS kao najjača partija spremna zarad dobrobiti građana da pravi kompromise.
Prozvani Ilić je kazao da nikada ne odgovara na lične uvrede jer smatra da će građani i istorija da presude o onome što je radio. „U životu nisam imao nijednu prijavu, niti sam kažnjavan za bilo šta“, rekao je Ilić.
Koalicija DS-a i SPS-a u Srbiji možda je, ako ne sa odobravanjem, dočekana uz prećutno klimanje glavom kao neminovnost. U Nišu je, ipak, zbog Ilića dočekana uz klimanje glavom i blago gunđanje onih kojima sećanje doseže i duže od deset godina.
Ako su zaboravili proteste 1996. i 1997. godine, pojedine Nišlije još pamte da je zbog Ilića i njegovog odbora SPS-a Niš bio nazivan crvenom tvrđavom, ali pamte i idolopoklonstvo prema nekadašnjem lideru socijalista Slobodanu Miloševiću. Oni precizniji još se sećaju pisma iz 1995. godine upućenog Miloševiću, a koje je potpisao Mile Ilić: „Dopustite nam da izrazimo želju za koju verujemo da je uverenje cele zemlje i pokrenemo inicijativu da Vam se dodeli Nobelova nagrada za mir za sve ono što ste učinili u velikoj misiji mira.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Članovi Stalne radne grupe za bezbednost novinara sastali su se u Bajinoj Bašti sa predstavnicima medija i tužiocima kako bi razgovarali o mehanizmima za brzo reagovanje na eventualne napade tokom predizborne kampanje. Grupa će pratiti izbore u Bajinoj Bašti, Lučanima i Sevojnu i pružati podršku novinarima u slučaju ugrožavanja njihove bezbednosti
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva
Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije
Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna
Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!