Epilog blokade Beograda je kompromis koji je postignut sa predstavnicima Vlade da dugovanja nastala do 30. juna ove godine taksisti plate u četiri mesečne rate, da prestane prinudna naplata i započnu pregovori o realnom tempu vraćanja dugova shodno ekonomskoj snazi taksista
HAOS: Beograd, 11. juna u popodnevnim časovima
Poziv lidera Demokratske stranke Zorana Đinđića upućen taksistima pre više od godinu dana da kao akt građanske neposlušnosti prema ondašnjoj vlasti ne plaćaju porez, sada se kao bumerang vlaća Vladi na čijem je on čelu. Naime, nova poreska politika podrazumeva i plaćanje zaostalog poreza, s kamatama razume se, a bez potvrde da je dugovanje izmireno mnogi poslovi ne mogu da se obave, uključujući i vađenje novih dokumenata poput produženja vozačke dozvole ili registracije automobila. Ako se zna da se mnogi građani, pa i taksisti, ne lome preterano da daju pare državi, onda je jasno da je dugovanje poprilično naraslo, baš kao i pritisak države da utera štogod para u budžetsku kasu.
POSEBNETABLICE: Poslovično drčni, ali i tradicionalno opoziciono nastrojeni zbog čega žestoko zameraju Đinđiću na „dvostrukoj igri“, taksisti su se prošlog ponedeljka odlučili na štrajk upozorenja na beogradskom Ušću, a podržale su ih sličnim akcijama i kolege iz Novog Sada, Niša, Vrbasa, Kragujevca i Šapca. Tražili su, između ostalog, otpis kamate na poreze i doprinose iz ove godine, reprogramiranje zaostalih dugovanja iz ranijih godina i mogućnost plaćanja na rate. Prva runda pregovora završena je neuspešno posle čega su taksisti u Beogradu blokirali centar grada izazvavši saobraćajni haos kakav prestonica odavno nije videla. Tako nešto nije im bilo teško da učine s obzirom na to da prema nekim procenama u glavnom gradu ima oko 14 hiljada taksista od kojih barem polovina radi na crno.
„Ma polovina ni ne radi taj posao, ponekad izađu, jer objektivno Beogradu je dovoljno najviše šest hiljada taksista“, kaže za „Vreme“ Zoran (51) koji ima respektabilno dugačak staž na ulicama grada. „Ranije vlasti su rešavale socijalu dajući dozvole svima koji su ih tražili, a mnogi su samo koristili beneficije u vreme bonova za benzin i sličnih poslova iz sive zone.“
Taksisti koji su posvećeni svom poslu traže da se „divljacima“, kako nazivaju one koji rade bez dozvole, zabrani taksiranje i čini se da je jedan od rezultata pregovora s Vladom i najava uvođenja posebnih registarskih tablica za one koji legalno rade taj posao. Pasionirani čitaoci crnih hronika znaju da je proteklih godina ne samo u Beogradu bilo žestokih okršaja i između članova pojedinih udruženja i unutar njih, nekoliko okršaja vatrenim oružjem u kojima je bilo i mrtvih i ranjenih, a bilo je slučajeva da su „upozorenja“ slata tako što su automobili leteli u vazduh ili bivali zapaljeni. I sami taksisti su svesni da je trijaža neophodna i da na gradskim ulicama nema mesta za sve, pogotovo u situaciji kada malo koji građanin može sebi da priušti vožnju po sadašnjoj tarifi, za koju, pak, sami taksisti tvrde da je niska. Čini se i da država sa svoje strane nema mnogo interesa da ozbiljnije zavede red u toj oblasti, ne samo zbog problema u pronalaženju kriterijuma kome dati, a kome oduzeti dozvolu, već i zbog činjenice da više obveznika znači i više para u budžetu.
Drugu stranu, pak, možda ponajbolje ilustruje anegdota koju je doživeo jedan kolega kome se tokom vožnje taksista požalio na visoke poreze i doprinose uz konstataciju da mu „ne pada na pamet da bilo šta plati“ jer ima „ženu koja radi kao medicinska sestra i koja zarađuje sto maraka mesečno“. Zbog usputne opaske da će „njegova žena imati tako malu platu sve dok ljudi o porezu budu razmišljali po sistemu ‘ne pada mi na pamet da platim’, jer država nema odakle da namakne novac za zdravstvo osim kroz poreze“, neoprezni novinar umalo nije dobio batine. Sva naknadna objašnjenja da je reč o izmirivanju obaveze koja je svugde u svetu normalna stvar samo su malo ublažila ljutnju gnevnog taksiste koji nikako nije mogao da poveže malu platu svoje žene sa njegovim neplaćanjem poreza. Tokom ovonedeljnog štrajka upravo slične priče bile su najčešće u razgovorima novinara i taksista.
KOMPROMIS: Epilog blokade Beograda je kompromis koji je postignut sa predstavnicima Vlade da dugovanja nastala do 30. juna ove godine taksisti plate u četiri mesečne rate, da prestane prinudna naplata i započnu pregovori o realnom tempu vraćanja dugova shodno ekonomskoj snazi taksista. Republički ministar finansija Božidar Đelić izjaviće potom da Vlada „nije popustila pred taksistima“, već da je nađen „zajednički jezik“, da je reč „o produžetku programa regulisanja dugovanja koji je Vlada Republike Srbije usvojila pre dve nedelje, razjašnjavanju i ulasku u detalje o onome šta će se dešavati sa jednom profesijom kao što su taksi vozači“. Ti „detalji“ moraće da obuhvate pre svega sređivanje situacije u taksi udruženjima, ma koliko bolno bilo oduzimanje dozvola i slične mere čije odlaganje sigurno neće ničemu pomoći. A pred Vladom će tokom ove sedmice protestovati i zdravstveni radnici. Možda će među njima biti i žena onog taksiste kome „ne pada na pamet bilo šta da plati“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!