

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Dobra strana programa je u tome što, najzad, izdvaja socijalnu politiku iz grupe preduzeća Zastava, a loša što (istina implicitno) podgreva nadu da će sve opet biti po starom, tj. da zahvaljujući donacijama i strateškim partnerima „rumena zora“ tek što nije svanula.
Susret sa ekonomskom istinom uvek je težak i lako može da preraste u žestok sudar. Socijalne napetosti i politikantska preračunavanja i te kako utiču na rešenja: oni povećavaju strah od trezvenog suočavanja sa istinom i guraju nosioce odluka (Vladu) u mutne vode populističke ekonomske politike. Dabome, mnogo je komotnije sejati iluzije da će se, uz minimalna ulaganja, veliki industrijski kompleks i čitav region preporoditi, nego se suočiti sa mukotrpnim prestrukturiranjem, koje zahteva ne samo finansijska i ekonomska znanja, koja se ne dovode u sumnju, nego, pre svega, potpuno angažovanje u administraciji i organizaciji, za šta, izgleda, niko u Vladi nema vremena.
Javnosti mora da postane jasna logična istina da Vlada ne raspolaže sopstvenim novcem, nego samo raspoređuje prikupljena sredstva poreskih obveznika. Metalski kompleks, dakle, može dobiti novac jedino od drugih privrednih grana (npr. tekstilci, poljoprivrednici, elektronska industrija…), ako Vlada smatra da tamo sredstva pretiču. Zaposleni u automobilskoj industriji dobro razumeju ovu činjenicu, iako to ne pokazuju.
S druge strane, Vlada pokazuje da joj ova istina nije potpuno jasna. Da nije tako, ne bi, nekonzistentnom politikom dozvola uvoza polovnih automobila potiskivala domaće proizvođače na sopstvenom tržistu. Ne može se (nije logično) istovremeno pomagati domaćoj industriji automobila, dok joj se, s druge strane, onemogućava da sama ostvari sopstveni prihod, ma koliko on bio mali. Štete koje je Zastava pretrpela od posledica lose (populističke) ekonomske politike (i one i ove vlasti) mogu se porediti sa onima od NATO – bombardovanja.
Dobra strana ponuđenog programa je u tome što, najzad, izdvaja socijalnu politiku iz grupe preduzeća Zastava, a loša što (istina implicitno) podgreva nadu da će sve opet biti po starom, tj. da zahvaljujući donacijama i strateškim partnerima „rumena zora“ tek što nije svanula. Istina je surovija. Privreda Srbije, čak ni uz inostranu pomoć, ne može finansijski da podnese visoke troškove dugotrajnog zastoja u automobilskoj industriji, pa možda ni u većem delu metalskog kompleksa.
Za analitički servis Medija centra (23. 07. 2001.)


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve