Iako je pokrenut pre svega nekoliko dana, televizijskom kanalu B92 Info već sada je garantovana visoka gledanost. U nekom drugom trenutku, bilo bi prilično diskutabilno koliko će se novi program "primiti" među gledalištem, ali mesec dana pred izbore, koncept 24-časovnih vesti i politike nesumnjivo je dobar poslovno-medijski potez
NOVO NA KABLU: Informativni kanal na B92
Još jednom opravdavajući imidž avangardne medijske kuće koja se trudi da bude prva u svemu, RTV B92 je 7. aprila počela s emitovanjem informativnog kanala – medijske forme koja je nekako prirodna u zemlji u kojoj su vesti najgledanije emisije i u kojoj su politički TV sadržaji privlačniji i zabavniji od bilo čega drugog. Naravno, informativni ili njus kanali nisu nepoznati domaćoj publici. Zahvaljujući satelitskim antenama i kablovskim provajderima, već godinama se ovde prate BBC News, Sky News, Euro News, CNN i drugi slični programi. Ovaj put, međutim, eto prilike da se u vestima i politici uživa na maternjem jeziku i to po vasceli dan.
Pored redovnih vesti i emisija „Kažiprst“ i „Poligraf“, koje se emituju i na „običnoj“ TV B92, na B92 Info vesti se emituju mnogo češće, na ekranu se stalno vidi telop s kratkim i svežim informacijama, a već tokom prva dva dana emitovanja jasno je da će tu moći da se vide i neki novi sadržaji. „Naš program ima nove elemente koji neće ići na zemaljskom kanalu. Imamo nekoliko izdanja pregleda svetskih vesti. Emitujemo i posebna izdanja emisije „Berza“ koja se bavi kretanjem akcija na berzi i generalno finansijama u Srbiji. Svaki dan emitujemo debatne emisije „Uvećanje“, koje neće ići na osnovnom B92 kanalu, a baviće se svim dnevno aktuelnim temama. Posebno su izraženi i prognoza i stanje na putevima ili živa slika sa ulica srpskih gradova. Sport se emituje u svim vestima, ali postoji i dnevni polusatni pregled“, kaže za „Vreme“ urednik B92 Info kanala Igor Božić. Što se vizuelnog identiteta tiče, B92 Info ne razlikuje se od TV B92, pošto je istovremeno s početkom emitovanja informativnog kanala promenjena i scenografija najgledanijih emisija „devedesetdvojke“. Iako su novinari i voditelji vidno raspoloženi zbog toga (npr. Jugoslav Ćosić je u emisiji „Poligraf“ emitovanoj 7. aprila, pre reklama, sav srećan obavestio gledaoce da se „za par minuta vraćamo u novi studio“), običnom gledaocu za sada je malo teže da se snađe, jer čak i one emisije koje se pojavljuju samo na B92 Info „liče“ na one koje se emituju na oba kanala.
Sličnost s TV B92 ne završava se samo na scenografiji – uprkos tome što je u pitanju sasvim nov kanal, tu su i već poznata TV lica. „Info kanal je zamišljen kao spoj stare, proslavljene redakcije TV B92 i novih mladih snaga izabranih na konkursu prošle jeseni. Vesti pravi stara ekipa, ali uz pomoć novih mladih kolega kojima smo dali šansu posle konkursa na koji se prijavilo 1200 ljudi“, objašnjava Igor Božić. Po njegovim rečima, cela operacija podrazumevala je 75 novoangažovanih ljudi, od čega 20 novinara i urednika. „Među njima su i vedete, poput Ivana Protića ili Slobodana Kostića, ali i neke nove neafirmisane snage, kao npr. Stefan Goranović, Milica Spasić ili Milan Srdić.“
Program B92 Info, prema informacijama iz te kuće, može da prati 70 odsto domaćinstava u Srbiji koja poseduju kablovsku televiziju – za sada, prijem omogućavaju glavni operateri (SBB, PTT KDS i IKOM), dok ostali operateri signal mogu da preuzmu besplatno, sa paketa Total TV. No, bez obzira na tehničke detalje, već sada može da se pretpostavi kako je ovom novom kanalu zagarantovana visoka gledanost – u nekom drugom trenutku, bilo bi prilično diskutabilno koliko će se B92 Info „primiti“ među gledalištem, ali mesec dana pred izbore, koncept 24-časovnih vesti i politike nesumnjivo je dobar poslovno-medijski potez.
Taj detalj, međutim, ne može da iznenadi nikog ko iole poznaje istoriju B92: noviteti koji su dolazili s tog mesta uvek su dolazili u pravi čas. Veb-sajt je napravljen u vreme ekspanzije interneta u Srbiji i danas je jedan od najposećenijih u Srbiji; televizijski program počeo je da se emituje u vreme kada su postojeće televizije (posle Petog oktobra) ubrzano menjale uređivačku politiku i pokušavale da se „nađu“; VIP blog koji danas ima priličan uticaj i koji se rado citira u štampanim i elektronskim medijima, napravljen je u trenutku kada je ta medijska forma ovde još bila novitet; izdavačka i produkcijska delatnost B92 oživela je baš u trenutku kada je na ovdašnjem tržištu nedostajalo kvalitetnih domaćih i licencnih izdanja,…
Iako među najvernijim slušaocima radija B92, pa i unutar same redakcije, ima onih koji se već godinama prisećaju „starih dobrih vremena“ i tvrde da RTV B92 nije ono što je nekada bila „devedesetdvojka“, gorepomenuti detalji razvoja B92 govore u prilog tezi da je Veran Matić, direktor te kuće (danas već prave kompanije), jedan od najuspešnijih biznismena u medijskoj sferi. U tom kontekstu, ne čudi što je B92 Info pokrenut baš sada, a ne recimo povodom „rođendana“ B92, koji se proslavlja 15. maja – Matić i njegovi saradnici logično su zaključili da je predizborna kampanja pravi trenutak za lansiranje koncepta „non-stop politika“.
Posle samo dva dana emitovanja, teško je ipak pretpostaviti kako će čitava ta stvar izgledati, koliko će se suštinski razlikovati od TV B92 i od ostalih TV kanala. Glavni urednik Igor Božić kaže da bi voleo kada bi B92 Info ličio na Sky News „jer je to kanal koji postavlja nove standarde“, ali da bi bio „prezadovoljan kada bi nas makar malo poredili sa CNN-om ili BBC-jem“.
Imajući u vidu kako obično izgledaju ovdašnje predizborne kampanje i u kakvim okolnostima rade naši mediji, pa i B92, to „makar malo poređenje“, ukoliko ga bude, biće veliki uspeh.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!