
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Lea Suzuki/San Francisco Chronicle via AP
Republikanska stranka je obezbedila većinu u Predstavničkom domu američkog Kongresa. To je utešna nagrada jer su na izborima na polovini predsedničkog mandata očekivali daleko bolji rezultat
Više od nedelju dana nakon održavanja izbora na polovini mandata aktuelne američke administracije, republikanci su obezbedili 218 mesta u Predstavničkom domu, koliko je bilo potrebno za prevlast u tom telu američke zakonodavne vlasti. Demokrate imaju 210 mandata. Konačan rezultat još se ne zna jer se u pojedinim saveznim državama glasovi još uvek broje.
Demokrate su uspele da zadrže kontrolu nad Senatom, obezbedivši 50 mesta sa mogućnošću da dobiju još jedno u drugom krugu glasanja u Džordžiji sledećeg meseca.
Gubitkom kontrole nad Predstavničkim domom adminsitraciji Džoa Bajdena će u naredne dve godine biti daleko komplikovanije da vlada.
Predsednik SAD je čestitato Republikancima i izrazio spremnost da sa njima sarađuje u zarad, kako je rekao, dobrobiti američkih radnih ljudi i porodica. Spremnost republikanskih poslanika da sarađuje sa demokratskim predsednikom je više nego upitna jer kampanja za predsedničke izbore 2024. polako uzima zamah. Prvi je svoju kandidaturu za predsednika SAD objavio Donald Tramp.
Na izborima za Kongres na polovini predsedničkog mandata je uobičajno da glasači aktuelnom predsedniku i njegovoj administraciji očitaju lekciju. Bajden je, pored ostalog, muku mučio sa rekordnom infacijom i velikom porastom cena, naročito goriva, koja suštinski utiče na standard prosečnog Amerikanca.
S obziromna na sve, Demokrate su veoma dobro prošle: zadržali su kontrolu nad Senatom, republikanska većina u Predstavničkom domu je daleko manja nego što se očekivalo, a i pobedili su na izborima za guvernera u nekolicini ključnih saveznih država.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve