

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Republikanska stranka je obezbedila većinu u Predstavničkom domu američkog Kongresa. To je utešna nagrada jer su na izborima na polovini predsedničkog mandata očekivali daleko bolji rezultat
Više od nedelju dana nakon održavanja izbora na polovini mandata aktuelne američke administracije, republikanci su obezbedili 218 mesta u Predstavničkom domu, koliko je bilo potrebno za prevlast u tom telu američke zakonodavne vlasti. Demokrate imaju 210 mandata. Konačan rezultat još se ne zna jer se u pojedinim saveznim državama glasovi još uvek broje.
Demokrate su uspele da zadrže kontrolu nad Senatom, obezbedivši 50 mesta sa mogućnošću da dobiju još jedno u drugom krugu glasanja u Džordžiji sledećeg meseca.
Gubitkom kontrole nad Predstavničkim domom adminsitraciji Džoa Bajdena će u naredne dve godine biti daleko komplikovanije da vlada.
Predsednik SAD je čestitato Republikancima i izrazio spremnost da sa njima sarađuje u zarad, kako je rekao, dobrobiti američkih radnih ljudi i porodica. Spremnost republikanskih poslanika da sarađuje sa demokratskim predsednikom je više nego upitna jer kampanja za predsedničke izbore 2024. polako uzima zamah. Prvi je svoju kandidaturu za predsednika SAD objavio Donald Tramp.
Na izborima za Kongres na polovini predsedničkog mandata je uobičajno da glasači aktuelnom predsedniku i njegovoj administraciji očitaju lekciju. Bajden je, pored ostalog, muku mučio sa rekordnom infacijom i velikom porastom cena, naročito goriva, koja suštinski utiče na standard prosečnog Amerikanca.
S obziromna na sve, Demokrate su veoma dobro prošle: zadržali su kontrolu nad Senatom, republikanska većina u Predstavničkom domu je daleko manja nego što se očekivalo, a i pobedili su na izborima za guvernera u nekolicini ključnih saveznih država.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve