Za nagrade koje sa najprestižnijih svetskih adresa decenijama stižu na adresu podgoričke vinarije zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača
Kada dobri poznavaoci kažu da je za jedno vino „sorta vinove loze majka, zemljište otac, a klima sudbina“, onda postaje jasnije šta daje specifičnost i vrhunski kvalitet vinima podgoričkih „Plantaža“: s jedne strane je plemenitost autohtonih crnogorskih sorti vranac i krstač, s druge plitka skeletna zemljišta na kojima se vinova loza gaji, a sa treće strane je činjenica da su vinogradi na području Crne Gore obasjani suncem gotovo 2500 sati godišnje.
Priroda je dala šansu, a „Plantaže“ je iskoristile. Na nekada kamenitom i pustom tlu podigle su najveći vinograd u Evropi. Profesor Lazar Avramov, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, kaže da je priroda stvorila takav sastav zemljišta na Ćemovskom polju da se bolji ne bi mogao načiniti ni u epruvetama za uzgajanje vinove loze!
Za priznanja koja sa najprestižnijih svetskih vinskih adresa već decenijama pristižu do kompanije „13. jul Plantaže“, ali i od najvažnijeg „sudije“ –potrošača, zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača. „Autohtone sorte vinove loze i jasna oznaka geografskog porekla naših vina, aduti su koji prave razliku“, kažu u „Plantažama“.
U našoj zemlji vinska kultura je pre nekoliko godina počela ubrzano da se razvija. Do tada je malo ko obraćao pažnju na kvalitet vina, o kojem se skoro ništa nije znalo, a među cenjenijim je bilo ono „dobro za špricere“. Jedina domaća vina koja su na svojim etiketama imala oznake geografskog porekla i vrhunskog kvaliteta bila su iz „13. jul Plantaže“. Danas je vinska kultura na mnogo višem nivou, zastupljen je veliki broj kvalitetnih vina iz celog sveta, a potrošači imaju sve više znanja o karakteristikama vina koja potiču sa različitih krajeva planete, o sortama grožđa i njihovim ukusima, načinima serviranja i konzumacije, ali i o uklapanju sa određenim specijalitetima. Pokloniti dobru flašu vina postalo je stvar prefinjenog ukusa, ali i prestiža.
Ispravnost politike razvoja „Plantaža“, zasnovane na uzgoju autohtonih sorti vinove loze, potvrđuju i najnoviji trendovi na tržištu. Naime, ljubiteljima dobre kapljice u Evropi dosadila su „svakodnevna“ vina i sada traže nešto drugo, originalno, autohtono. Ipak, u ovoj vinariji se trude da odgovore na različite potrebe potrošača. Pre nekoliko godina plasirali su barik vina, zatim penušavo vino „Val“, a ove godine i prirodno slatko vino „Medun“, čime je zaokružena paleta proizvoda.
PR tekst
Trijumf na Novosadskom sajmu
NAJBOLJI MENADŽER U AGRO-BIZNISU U REGIONU: Izvršna direktorka „Plantaža“ Verica Maraš
Veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet ocenjenih belih, crvenih i penušavih vina i na ovogodišnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu pripao je kompaniji „13. jul Plantaže“. Uspeh je zaokružen sa još devet zlatnih medalja za pojedinačna vina. Ali i priznanjem izvršnoj direktorki kompanije Verici Maraš, koja je proglašena za najboljeg menadžera u agro-biznisu u regionu.
„Posebno nam je drago što smo nagrade dobili u Srbiji, koja za nas predstavlja najveće i najznačajnije tržište“, kaže Verica Maraš. „Ključ našeg uspeha su stalne investicije. Samo u prva dva meseca ove godine zasadili smo 95 hektara novih vinograda tako da sada u jednom komadu imamo vinograd čija površina premašuje 2300 hektara. Osim toga, privodimo kraju projektnu dokumentaciju za izgradnju vinskog sela koje će upotpuniti našu ponudu vinskog turizma. Ovu investiciju realizovaćemo početkom naredne godine“, ističe Verica Maraš.
Zlatna medalja za »Medun«
Već na prvom ocenjivanju, vinu „Medun“ pripala su dva važna priznanja Poljoprivrednog sajma – zlatna medalja za kvalitet i prestižna nagrada „Dobar dizajn“ za izgled boce.
Prirodno slatko vino „Medun“ proizvedeno je od sorte vranac, kasnom berbom od biranih bobica u kojima je prirodnim putem povećana koncentracija šećera. Dobijeno vino je izuzetne punoće, zaokruženo i kompleksno. Bogat voćno-kremasti ukus u završnici je dopunjen ukusom čokolade. Posluženo na temperaturi od 15 do 18 stepeni Celzijusa uz dobar čokoladni kolač, a u društvu prijatelja ili zaljubljenih, ovo vino će otkriti večnu istinu o lepoti ljubavi i dragocenosti prijateljstva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!