Za nagrade koje sa najprestižnijih svetskih adresa decenijama stižu na adresu podgoričke vinarije zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača
Kada dobri poznavaoci kažu da je za jedno vino „sorta vinove loze majka, zemljište otac, a klima sudbina“, onda postaje jasnije šta daje specifičnost i vrhunski kvalitet vinima podgoričkih „Plantaža“: s jedne strane je plemenitost autohtonih crnogorskih sorti vranac i krstač, s druge plitka skeletna zemljišta na kojima se vinova loza gaji, a sa treće strane je činjenica da su vinogradi na području Crne Gore obasjani suncem gotovo 2500 sati godišnje.
Priroda je dala šansu, a „Plantaže“ je iskoristile. Na nekada kamenitom i pustom tlu podigle su najveći vinograd u Evropi. Profesor Lazar Avramov, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, kaže da je priroda stvorila takav sastav zemljišta na Ćemovskom polju da se bolji ne bi mogao načiniti ni u epruvetama za uzgajanje vinove loze!
Za priznanja koja sa najprestižnijih svetskih vinskih adresa već decenijama pristižu do kompanije „13. jul Plantaže“, ali i od najvažnijeg „sudije“ –potrošača, zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača. „Autohtone sorte vinove loze i jasna oznaka geografskog porekla naših vina, aduti su koji prave razliku“, kažu u „Plantažama“.
U našoj zemlji vinska kultura je pre nekoliko godina počela ubrzano da se razvija. Do tada je malo ko obraćao pažnju na kvalitet vina, o kojem se skoro ništa nije znalo, a među cenjenijim je bilo ono „dobro za špricere“. Jedina domaća vina koja su na svojim etiketama imala oznake geografskog porekla i vrhunskog kvaliteta bila su iz „13. jul Plantaže“. Danas je vinska kultura na mnogo višem nivou, zastupljen je veliki broj kvalitetnih vina iz celog sveta, a potrošači imaju sve više znanja o karakteristikama vina koja potiču sa različitih krajeva planete, o sortama grožđa i njihovim ukusima, načinima serviranja i konzumacije, ali i o uklapanju sa određenim specijalitetima. Pokloniti dobru flašu vina postalo je stvar prefinjenog ukusa, ali i prestiža.
Ispravnost politike razvoja „Plantaža“, zasnovane na uzgoju autohtonih sorti vinove loze, potvrđuju i najnoviji trendovi na tržištu. Naime, ljubiteljima dobre kapljice u Evropi dosadila su „svakodnevna“ vina i sada traže nešto drugo, originalno, autohtono. Ipak, u ovoj vinariji se trude da odgovore na različite potrebe potrošača. Pre nekoliko godina plasirali su barik vina, zatim penušavo vino „Val“, a ove godine i prirodno slatko vino „Medun“, čime je zaokružena paleta proizvoda.
PR tekst
Trijumf na Novosadskom sajmu
NAJBOLJI MENADŽER U AGRO-BIZNISU U REGIONU: Izvršna direktorka „Plantaža“ Verica Maraš
Veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet ocenjenih belih, crvenih i penušavih vina i na ovogodišnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu pripao je kompaniji „13. jul Plantaže“. Uspeh je zaokružen sa još devet zlatnih medalja za pojedinačna vina. Ali i priznanjem izvršnoj direktorki kompanije Verici Maraš, koja je proglašena za najboljeg menadžera u agro-biznisu u regionu.
„Posebno nam je drago što smo nagrade dobili u Srbiji, koja za nas predstavlja najveće i najznačajnije tržište“, kaže Verica Maraš. „Ključ našeg uspeha su stalne investicije. Samo u prva dva meseca ove godine zasadili smo 95 hektara novih vinograda tako da sada u jednom komadu imamo vinograd čija površina premašuje 2300 hektara. Osim toga, privodimo kraju projektnu dokumentaciju za izgradnju vinskog sela koje će upotpuniti našu ponudu vinskog turizma. Ovu investiciju realizovaćemo početkom naredne godine“, ističe Verica Maraš.
Zlatna medalja za »Medun«
Već na prvom ocenjivanju, vinu „Medun“ pripala su dva važna priznanja Poljoprivrednog sajma – zlatna medalja za kvalitet i prestižna nagrada „Dobar dizajn“ za izgled boce.
Prirodno slatko vino „Medun“ proizvedeno je od sorte vranac, kasnom berbom od biranih bobica u kojima je prirodnim putem povećana koncentracija šećera. Dobijeno vino je izuzetne punoće, zaokruženo i kompleksno. Bogat voćno-kremasti ukus u završnici je dopunjen ukusom čokolade. Posluženo na temperaturi od 15 do 18 stepeni Celzijusa uz dobar čokoladni kolač, a u društvu prijatelja ili zaljubljenih, ovo vino će otkriti večnu istinu o lepoti ljubavi i dragocenosti prijateljstva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!