Za nagrade koje sa najprestižnijih svetskih adresa decenijama stižu na adresu podgoričke vinarije zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača
Kada dobri poznavaoci kažu da je za jedno vino „sorta vinove loze majka, zemljište otac, a klima sudbina“, onda postaje jasnije šta daje specifičnost i vrhunski kvalitet vinima podgoričkih „Plantaža“: s jedne strane je plemenitost autohtonih crnogorskih sorti vranac i krstač, s druge plitka skeletna zemljišta na kojima se vinova loza gaji, a sa treće strane je činjenica da su vinogradi na području Crne Gore obasjani suncem gotovo 2500 sati godišnje.
Priroda je dala šansu, a „Plantaže“ je iskoristile. Na nekada kamenitom i pustom tlu podigle su najveći vinograd u Evropi. Profesor Lazar Avramov, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, kaže da je priroda stvorila takav sastav zemljišta na Ćemovskom polju da se bolji ne bi mogao načiniti ni u epruvetama za uzgajanje vinove loze!
Za priznanja koja sa najprestižnijih svetskih vinskih adresa već decenijama pristižu do kompanije „13. jul Plantaže“, ali i od najvažnijeg „sudije“ –potrošača, zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača. „Autohtone sorte vinove loze i jasna oznaka geografskog porekla naših vina, aduti su koji prave razliku“, kažu u „Plantažama“.
U našoj zemlji vinska kultura je pre nekoliko godina počela ubrzano da se razvija. Do tada je malo ko obraćao pažnju na kvalitet vina, o kojem se skoro ništa nije znalo, a među cenjenijim je bilo ono „dobro za špricere“. Jedina domaća vina koja su na svojim etiketama imala oznake geografskog porekla i vrhunskog kvaliteta bila su iz „13. jul Plantaže“. Danas je vinska kultura na mnogo višem nivou, zastupljen je veliki broj kvalitetnih vina iz celog sveta, a potrošači imaju sve više znanja o karakteristikama vina koja potiču sa različitih krajeva planete, o sortama grožđa i njihovim ukusima, načinima serviranja i konzumacije, ali i o uklapanju sa određenim specijalitetima. Pokloniti dobru flašu vina postalo je stvar prefinjenog ukusa, ali i prestiža.
Ispravnost politike razvoja „Plantaža“, zasnovane na uzgoju autohtonih sorti vinove loze, potvrđuju i najnoviji trendovi na tržištu. Naime, ljubiteljima dobre kapljice u Evropi dosadila su „svakodnevna“ vina i sada traže nešto drugo, originalno, autohtono. Ipak, u ovoj vinariji se trude da odgovore na različite potrebe potrošača. Pre nekoliko godina plasirali su barik vina, zatim penušavo vino „Val“, a ove godine i prirodno slatko vino „Medun“, čime je zaokružena paleta proizvoda.
PR tekst
Trijumf na Novosadskom sajmu
NAJBOLJI MENADŽER U AGRO-BIZNISU U REGIONU: Izvršna direktorka „Plantaža“ Verica Maraš
Veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet ocenjenih belih, crvenih i penušavih vina i na ovogodišnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu pripao je kompaniji „13. jul Plantaže“. Uspeh je zaokružen sa još devet zlatnih medalja za pojedinačna vina. Ali i priznanjem izvršnoj direktorki kompanije Verici Maraš, koja je proglašena za najboljeg menadžera u agro-biznisu u regionu.
„Posebno nam je drago što smo nagrade dobili u Srbiji, koja za nas predstavlja najveće i najznačajnije tržište“, kaže Verica Maraš. „Ključ našeg uspeha su stalne investicije. Samo u prva dva meseca ove godine zasadili smo 95 hektara novih vinograda tako da sada u jednom komadu imamo vinograd čija površina premašuje 2300 hektara. Osim toga, privodimo kraju projektnu dokumentaciju za izgradnju vinskog sela koje će upotpuniti našu ponudu vinskog turizma. Ovu investiciju realizovaćemo početkom naredne godine“, ističe Verica Maraš.
Zlatna medalja za »Medun«
Već na prvom ocenjivanju, vinu „Medun“ pripala su dva važna priznanja Poljoprivrednog sajma – zlatna medalja za kvalitet i prestižna nagrada „Dobar dizajn“ za izgled boce.
Prirodno slatko vino „Medun“ proizvedeno je od sorte vranac, kasnom berbom od biranih bobica u kojima je prirodnim putem povećana koncentracija šećera. Dobijeno vino je izuzetne punoće, zaokruženo i kompleksno. Bogat voćno-kremasti ukus u završnici je dopunjen ukusom čokolade. Posluženo na temperaturi od 15 do 18 stepeni Celzijusa uz dobar čokoladni kolač, a u društvu prijatelja ili zaljubljenih, ovo vino će otkriti večnu istinu o lepoti ljubavi i dragocenosti prijateljstva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.