Za nagrade koje sa najprestižnijih svetskih adresa decenijama stižu na adresu podgoričke vinarije zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača
Kada dobri poznavaoci kažu da je za jedno vino „sorta vinove loze majka, zemljište otac, a klima sudbina“, onda postaje jasnije šta daje specifičnost i vrhunski kvalitet vinima podgoričkih „Plantaža“: s jedne strane je plemenitost autohtonih crnogorskih sorti vranac i krstač, s druge plitka skeletna zemljišta na kojima se vinova loza gaji, a sa treće strane je činjenica da su vinogradi na području Crne Gore obasjani suncem gotovo 2500 sati godišnje.
Priroda je dala šansu, a „Plantaže“ je iskoristile. Na nekada kamenitom i pustom tlu podigle su najveći vinograd u Evropi. Profesor Lazar Avramov, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, kaže da je priroda stvorila takav sastav zemljišta na Ćemovskom polju da se bolji ne bi mogao načiniti ni u epruvetama za uzgajanje vinove loze!
Za priznanja koja sa najprestižnijih svetskih vinskih adresa već decenijama pristižu do kompanije „13. jul Plantaže“, ali i od najvažnijeg „sudije“ –potrošača, zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača. „Autohtone sorte vinove loze i jasna oznaka geografskog porekla naših vina, aduti su koji prave razliku“, kažu u „Plantažama“.
U našoj zemlji vinska kultura je pre nekoliko godina počela ubrzano da se razvija. Do tada je malo ko obraćao pažnju na kvalitet vina, o kojem se skoro ništa nije znalo, a među cenjenijim je bilo ono „dobro za špricere“. Jedina domaća vina koja su na svojim etiketama imala oznake geografskog porekla i vrhunskog kvaliteta bila su iz „13. jul Plantaže“. Danas je vinska kultura na mnogo višem nivou, zastupljen je veliki broj kvalitetnih vina iz celog sveta, a potrošači imaju sve više znanja o karakteristikama vina koja potiču sa različitih krajeva planete, o sortama grožđa i njihovim ukusima, načinima serviranja i konzumacije, ali i o uklapanju sa određenim specijalitetima. Pokloniti dobru flašu vina postalo je stvar prefinjenog ukusa, ali i prestiža.
Ispravnost politike razvoja „Plantaža“, zasnovane na uzgoju autohtonih sorti vinove loze, potvrđuju i najnoviji trendovi na tržištu. Naime, ljubiteljima dobre kapljice u Evropi dosadila su „svakodnevna“ vina i sada traže nešto drugo, originalno, autohtono. Ipak, u ovoj vinariji se trude da odgovore na različite potrebe potrošača. Pre nekoliko godina plasirali su barik vina, zatim penušavo vino „Val“, a ove godine i prirodno slatko vino „Medun“, čime je zaokružena paleta proizvoda.
PR tekst
Trijumf na Novosadskom sajmu
NAJBOLJI MENADŽER U AGRO-BIZNISU U REGIONU: Izvršna direktorka „Plantaža“ Verica Maraš
Veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet ocenjenih belih, crvenih i penušavih vina i na ovogodišnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu pripao je kompaniji „13. jul Plantaže“. Uspeh je zaokružen sa još devet zlatnih medalja za pojedinačna vina. Ali i priznanjem izvršnoj direktorki kompanije Verici Maraš, koja je proglašena za najboljeg menadžera u agro-biznisu u regionu.
„Posebno nam je drago što smo nagrade dobili u Srbiji, koja za nas predstavlja najveće i najznačajnije tržište“, kaže Verica Maraš. „Ključ našeg uspeha su stalne investicije. Samo u prva dva meseca ove godine zasadili smo 95 hektara novih vinograda tako da sada u jednom komadu imamo vinograd čija površina premašuje 2300 hektara. Osim toga, privodimo kraju projektnu dokumentaciju za izgradnju vinskog sela koje će upotpuniti našu ponudu vinskog turizma. Ovu investiciju realizovaćemo početkom naredne godine“, ističe Verica Maraš.
Zlatna medalja za »Medun«
Već na prvom ocenjivanju, vinu „Medun“ pripala su dva važna priznanja Poljoprivrednog sajma – zlatna medalja za kvalitet i prestižna nagrada „Dobar dizajn“ za izgled boce.
Prirodno slatko vino „Medun“ proizvedeno je od sorte vranac, kasnom berbom od biranih bobica u kojima je prirodnim putem povećana koncentracija šećera. Dobijeno vino je izuzetne punoće, zaokruženo i kompleksno. Bogat voćno-kremasti ukus u završnici je dopunjen ukusom čokolade. Posluženo na temperaturi od 15 do 18 stepeni Celzijusa uz dobar čokoladni kolač, a u društvu prijatelja ili zaljubljenih, ovo vino će otkriti večnu istinu o lepoti ljubavi i dragocenosti prijateljstva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su predmeti sklanjani od kontrole, istrage usmeravane prema građanima koji su tražili zaštitu, a tužioci ostajali bez odgovora policije? Branko Stamenković govori o nalazima komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, odgovornosti svojih kolega i tome šta je potrebno da institucije ponovo rade po zakonu
Ko sada odlučuje o Vladi i programu, plenumi ili poslanici? O tome u Studentskom pokretu i među ljudima sa liste postoje različita viđenja, ali se traži srednje rešenje, saznaje “Vreme”. Kako god bilo, program na preko hiljadu stranica već postoji
“Osnovni prioritet nove vlade treba da bude očuvanje zaposlenosti i rast standarda stanovništva. I to uopšte neće biti lako ostvarivo jer ćemo imati pad zaposlenosti u klijentelističkim firmama koje su sarađivale sa bivšim režimom. Neke će se zatvoriti, ali je tu važno što će mnogi ljudi ostati bez posla. U slučaju velikih privatnih preduzeća koja imaju teškoća, vlada treba da se anagažuje da te firme preuzmu bolji vlasnici kako bi se sačuvale hiljade radnih mesta. Taj slučaj ćemo imati već sa firmama Davora Macure, među kojima je i ‘Idea’”
Koliko novca iz Plana rasta je za nas nepovratno izgubljeno, koliko je zaleđeno i koliko nas još čeka? Šta Srbija treba da uradi da bi ta evropska sredstva dobila i šta od toga imaju građani? Smeši li se novo poglavlje u odnosima Brisel–Beograd
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.