

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Za nagrade koje sa najprestižnijih svetskih adresa decenijama stižu na adresu podgoričke vinarije zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača
Kada dobri poznavaoci kažu da je za jedno vino „sorta vinove loze majka, zemljište otac, a klima sudbina“, onda postaje jasnije šta daje specifičnost i vrhunski kvalitet vinima podgoričkih „Plantaža“: s jedne strane je plemenitost autohtonih crnogorskih sorti vranac i krstač, s druge plitka skeletna zemljišta na kojima se vinova loza gaji, a sa treće strane je činjenica da su vinogradi na području Crne Gore obasjani suncem gotovo 2500 sati godišnje.
Priroda je dala šansu, a „Plantaže“ je iskoristile. Na nekada kamenitom i pustom tlu podigle su najveći vinograd u Evropi. Profesor Lazar Avramov, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, kaže da je priroda stvorila takav sastav zemljišta na Ćemovskom polju da se bolji ne bi mogao načiniti ni u epruvetama za uzgajanje vinove loze!
Za priznanja koja sa najprestižnijih svetskih vinskih adresa već decenijama pristižu do kompanije „13. jul Plantaže“, ali i od najvažnijeg „sudije“ –potrošača, zaslužni su priroda, jasna vizija razvoja, stalne investicije i dobar balans između poštovanja tradicije i zahteva savremenih potrošača. „Autohtone sorte vinove loze i jasna oznaka geografskog porekla naših vina, aduti su koji prave razliku“, kažu u „Plantažama“.
U našoj zemlji vinska kultura je pre nekoliko godina počela ubrzano da se razvija. Do tada je malo ko obraćao pažnju na kvalitet vina, o kojem se skoro ništa nije znalo, a među cenjenijim je bilo ono „dobro za špricere“. Jedina domaća vina koja su na svojim etiketama imala oznake geografskog porekla i vrhunskog kvaliteta bila su iz „13. jul Plantaže“. Danas je vinska kultura na mnogo višem nivou, zastupljen je veliki broj kvalitetnih vina iz celog sveta, a potrošači imaju sve više znanja o karakteristikama vina koja potiču sa različitih krajeva planete, o sortama grožđa i njihovim ukusima, načinima serviranja i konzumacije, ali i o uklapanju sa određenim specijalitetima. Pokloniti dobru flašu vina postalo je stvar prefinjenog ukusa, ali i prestiža.
Ispravnost politike razvoja „Plantaža“, zasnovane na uzgoju autohtonih sorti vinove loze, potvrđuju i najnoviji trendovi na tržištu. Naime, ljubiteljima dobre kapljice u Evropi dosadila su „svakodnevna“ vina i sada traže nešto drugo, originalno, autohtono. Ipak, u ovoj vinariji se trude da odgovore na različite potrebe potrošača. Pre nekoliko godina plasirali su barik vina, zatim penušavo vino „Val“, a ove godine i prirodno slatko vino „Medun“, čime je zaokružena paleta proizvoda.


NAJBOLJI MENADŽER U AGRO-BIZNISU U REGIONU: Izvršna direktorka „Plantaža“ Verica Maraš
Veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet ocenjenih belih, crvenih i penušavih vina i na ovogodišnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu pripao je kompaniji „13. jul Plantaže“. Uspeh je zaokružen sa još devet zlatnih medalja za pojedinačna vina. Ali i priznanjem izvršnoj direktorki kompanije Verici Maraš, koja je proglašena za najboljeg menadžera u agro-biznisu u regionu.
„Posebno nam je drago što smo nagrade dobili u Srbiji, koja za nas predstavlja najveće i najznačajnije tržište“, kaže Verica Maraš. „Ključ našeg uspeha su stalne investicije. Samo u prva dva meseca ove godine zasadili smo 95 hektara novih vinograda tako da sada u jednom komadu imamo vinograd čija površina premašuje 2300 hektara. Osim toga, privodimo kraju projektnu dokumentaciju za izgradnju vinskog sela koje će upotpuniti našu ponudu vinskog turizma. Ovu investiciju realizovaćemo početkom naredne godine“, ističe Verica Maraš.


Već na prvom ocenjivanju, vinu „Medun“ pripala su dva važna priznanja Poljoprivrednog sajma – zlatna medalja za kvalitet i prestižna nagrada „Dobar dizajn“ za izgled boce.
Prirodno slatko vino „Medun“ proizvedeno je od sorte vranac, kasnom berbom od biranih bobica u kojima je prirodnim putem povećana koncentracija šećera. Dobijeno vino je izuzetne punoće, zaokruženo i kompleksno. Bogat voćno-kremasti ukus u završnici je dopunjen ukusom čokolade. Posluženo na temperaturi od 15 do 18 stepeni Celzijusa uz dobar čokoladni kolač, a u društvu prijatelja ili zaljubljenih, ovo vino će otkriti večnu istinu o lepoti ljubavi i dragocenosti prijateljstva.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve