Premijer Andrej Plenković koji se kandidira i za Evropski parlament – gdje će možda trajno ostati – treba istrgovati koaliciju sa šizmaticima iz svoje stranke i fundamentalistima koji žele izbaciti Srbe iz vladajuće koalicije. Ako nađe matematiku i trgovinu koje to omogućavaju, onda može formirati vladu pa otići u Brisel gdje kotira kao jedan od favorita za šefa Komisije ukoliko Ursula von der Lajen padne. Kome u tom slučaju ostavlja zemlju
Hrvatska demokratska zajednica je hrvatski Hezbolah: božja stranka predestinirana za pobjede. Ova zadnja bila je, doduše, relativna. Od 151 mjesta u Saboru, Andrej Plenković je s malim partnerima dobio 61 pa će morati formirati koaliciju, a ona sastavljena od HDZ-a i Domovinskog pokreta čini se najizglednija.
Izlaznost na izbore bila je ogromna. Rezultat nije skretanje Hrvatske udesno, kako se na prvi pogled čini. Desnica je na prošlim izborima imala 91 mandat (66 HDZ, 16 DP, 8 Most), dok sad imaju 86 (HDZ 61, DP 14, Most 11). Lijevi centar sad ima 57 mandata, dok je na prošlim izborima imao 53, što znači da je lijevi centar skočio a desni pao. Gdje je onda kvaka? Pa u tome da je preraspodjela, “auzmješ” na tom dijelu scene dovela do situacije u kojoj je desna vlada izvjesna jer je politička snaga koncentrirana u dvije srodne stranke. Od kojih će ona manja, desnija, gurnuti onu veću, “centralniju” udesno.
KOME SMETA PUPOVAC
Domovinski pokret, to je u biti frakcija HDZ-a. Većina “domovinaca” napustila je HDZ nakon ratifikacije Istanbulske konvencije u Saboru. Većina njih nije čitala Konvenciju, ni onda ni danas nisu imali pojma što u njoj piše, ali su im dobri ljudi rekli da se tamo zagovaraju neka prava žena, koje su “drugotne”, te neka “rodna ideologija” u kojoj se više ne zna tko su tata i mama nego sad imamo “roditelja 1” i “roditelja 2”, a to je nazadno, bezbožno i antihrvatski pa su napustili stranku iako nisu baš znali zašto.
Odvjetnik Kruno Olujić kaže kako HDZ zapravo ima dva aneksa, dvije frakcije – Most kao klerikalnu i Domovinski pokret kao nacionalističku ili desničarsku. Objema smeta Plenković kao “kukavičje jaje”, kao sin bivšeg pripadnika partijske aristokracije, kao “jugokomunistički gojenac” i jaran Milorada Pupovca. Bez Plenkovića, HDZ, Most i Domovinski pokret bez problema bi dogurali do dvije trećine u Saboru. Ovako će Plenković morati trgovati sa Domovinskim pokretom i njegovih 13 zastupnika. Njima, zapravo, najviše smetaju Samostalna demokratska srpska stranka i M. Pupovac. No manjine, koje imaju osam zastupnika u Saboru, dogovorile su se da ostaju jedinstven klub. “Danas im smetaju Srbi, a sutra će svi ostali”, kažu oni.
Doista, Domovinski pokret želi ukinuti izbor manjina u Sabor. Na kraći rok to je ustupak desnici, ali je na dulji pogubno za HDZ – njima su osmorica manjinaca uvijek bila na raspolaganju, što je uz tri zastupnika dijaspore bilo jedanaest mandata “fore” i prije no što izbori počnu.
Domovinski pokret nema takav ucjenjivački potencijal – to je s koca i konopaca skrpljena frakcija provincijskih političara koja nema ni političku ni intelektualnu snagu, a unutar sebe su jako heterogeni. Iza njih pak stoji krupni plinski i trgovački biznis, kojemu je ideologija samo sredstvo dolaska do glasova. Neki bi s Plenkovićem, drugi sa Socijaldemokratskom partijom, odnosno Zoranom Milanovićem, kojemu je Ustavni sud zabranio kandidiranje za premijera.
Ukratko: Andrej Plenković, koji se kandidira i za Evropski parlament – gdje će možda trajno ostati – treba istrgovati koaliciju sa šizmaticima iz svoje stranke, fundamentalistima koji žele izbaciti Srbe iz vladajuće koalicije. Ako nađe matematiku koja to omogućuje (matematiku i trgovinu), onda može formirati vladu pa otići u Brisel gdje kotira kao jedan od favorita za šefa Komisije ukoliko Ursula von der Lajen padne. Kome u tom slučaju ostavlja zemlju (“čuvajte mi Hrvatsku”)?
Ivanu Anušiću, najpopularnijem hadezeovcu u državi ili Gordanu Jandrokoviću, dosadašnjem predsjedniku Sabora? To još ne znamo, a i taj Brisel je na dugom štapu.
“Domovinski pokret će se raspasti”, prognozirao je na N1 televiziji politički analitičar Ivica Relković. “Raspad se već može naslutiti. Mislav Kolakušić, jedan od 14 zastupnika DP-a, neće ići s HDZ-om.” “Nisam izlazio iz pravosuđa da bih sada podržavao kriminalce”, kazao je Kolakušić, kojemu će ta rečenica dobro doći za EU izbore u junu.
Ključno je pitanje ima li Mario Radić, stvarni šef DP-a, pod kontrolom ostalih 13 zastupnika. Čini se da će možda morati nagovarati Josipa Jurčevića, Ivana Penavu, Stipu Mlinarića Ćipu, Tomislava Josića i Josipa Dabru. Ako njih nagovori, HDZ-u nedostaju još dva zastupnika do većine.
“Domovinski pokret će sigurno ostati jedinstven, evo, to vam ja jamčim u tom dijelu”, rekao je Radić. “Mi ćemo pokazati da smo čvrsti, jedinstveni i dosljedni”, dodao je. Bi li se tom klubu mogli pridružiti suverenisti Vesna Vučemilović i Marijan Pavliček?
“Nitko me još nije zvao da bi zatražio potporu za sastavljanje nove saborske većine”, kazao je Pavliček. “Nisu zvali ni iz HDZ-a, ni iz SDP-a. Ali naš je stav poznat, Hrvatski suverenisti ne mogu s onima koji će ići s SDSS-om i s Možemo! A što se svega ostalog tiče, mi ćemo sve raditi u koordinaciji s našim koalicijskim partnerima iz Mosta.”
Ako i oni idu s HDZ-om, Plenkoviću nedostaje jedna ruka.
KONKURS ZA KOALICIONE PARTNERE
Ukoliko veći broj zastupnika iz DP-a ne bi htio ići s HDZ-om, Plenković bi morao razbiti manjinski klub, pa uzeti četiri ili pet zastupnika (zastupnik Bošnjaka Hodžić navodno je bliže lijevom bloku). U tom bi slučaju SDSS morao ostati van koalicije, što su uvjeti Domovinskog pokreta i Suverenista.
“Mi nismo jedini sugovornici”, kazao je Pupovac u nedjeljnoj Stankovićevoj emisiji. “Kada bismo mi razgovarali, predstavnici manjina i HDZ-a – relativno lako bismo našli zajednički jezik, ali nismo sami u tome i ne možemo biti. Treba pričekati kako će ići drugi razgovori.”
Zamisliva, premda ne i jako vjerojatna kombinacija bila bi ona u kojoj Plenković uzima svih osam manjinaca, ali onda mora nagovoriti Matiju Posavca s dva mandata (kazao je da neće u HDZ-ovu vladu, ali je može podržati bez formalne koalicije) i jednog zastupnika IDS-a.
Dario Zurovec (Fokus, liberalna stranka) provest će anketu s kim treba ići u koaliciju. “Mislim da dobar dio ljudi mogu pitati i osobno”, kazao je. “Postoji jedan krug ljudi s kojima sam od prvih momenata, prvo ću njih pitat u kojem smjeru ići. Također, na društvenim mrežama postoji opcija gdje možete izravno ljude pitati. Ja nisam baš tipičan da me možete utrpati u ladicu i reći ‘a on je žeton’ ili ‘nije žeton’. Ja imam vrijednosti i koje su lijeve i desne i liberalne i konzervativne. Realno, meni su prihvatljivi svi”, kazao je Zurovec.
Ako bi ova kombinacija išla, Plenkoviću bi nedostajalo još troje zastupnika. Žele li spriječiti jak prodor desnice u vladu, Plenkoviću bi neke ruke možda mogle doći i iz lijevog centra.
U igri je još uvijek i okupljanje “antikorupcijske koalicije”, koja bi skupila sve mandate političara koji su tvrdili da je HDZ stožerna snaga korupcije i da je borba protiv njih iznad svih međusobnih razlika. Nikola Grmoja i Nino Raspudić pozvali su na formiranje takvog bloka.
“Pozivamo sve one koji su govorili protiv kriminala i korupcije da im je to važno i primarno, dakle, od Domovinskog pokreta prema Centru i lijevo”, kazao je Raspudić pa dodao kako su Mostovci “spremni na suradnju da se formira nešto što bi bila brana nastavku ove kriminalne i koruptivne HDZ-ove vlasti”. Premijer u toj konstelaciji ne bi bio Milanović nego Grmoja.
“Suzdržavam se da se ne počnem smijati”, kazao je Mario Radić. “Prije tri mjeseca bili smo predmet ismijavanja, Most smo pozivali na okupljanje, ali im je tad sve smetalo i svaki put su imali neke najnovije uvjete.”
Vrh Domovinskog sastaje se u ponedjeljak. Ako je Radić u pravu, sa 12 zastupnika moći će kazati Plenkoviću uvjete DP-a. Opcija o kojoj se sve više govori jest i ponavljanje izbora ako se ni jedna kombinacija ne pokaže dobitnom.
Oni nas ubijaju i dok ubijaju, deru se kako njih neko hoće da ubije. A zapravo, za sve navedeno oni su počinioci, nalogodavci, saučesnici i pomagači. I to je jasnije sve većem broju ljudi. Propagandni balon u koji su zatvorili ljude preko svojih ogavnih kvazi-medija lagano puca. I iz njega izviruje samo onaj srednji prst, krvavi srednji prst kojim će sami sebi isterati oči
U suženom i opustošenom političkom polju, opozicione partije još uvek ne uspevaju da istupe. Zato je sastanak predstavnika svih opozicionih lista najmanje što mogu da urade. Tu su partije koje imaju poslanike u Narodnoj skupštini plus Proglas plus Kreni-promeni. Svi oni bi trebalo da se nađu na istom mestu i probaju da se dogovore šta im je činiti. Da li neko ne voli Đilasa, Sava ili Radomira – nikoga u Srbiji ne zanima
Pobuna mladih ljudi, studenata, ali i srednjoškolaca, unela je čitav niz novih elemenata u društveni i politički život. Na prvom mestu, pobuna studenata obnovila je nadu u Srbiji. Studenti su upalili svetlo i to se svetlo više ne može ugasiti. Ta vedrina, ta živost, taj trijumf života i novih ideja, ta oslobođenost od starih formi, starog i prevaziđenog mišljenja, starih strahova i maligne propagande – to je dah slobode koji je zemlja dugo priželjkivala, ali nije imala ni sreće ni snage da ga se domogne
Gotovo niko ne može da popiše koliko prosvetnih kolektiva po Srbiji kraj januara dočekuje u štrajku.Iako su se iz vlasti na početku protesta hvalili kako čak 80 odsto od 1700 škola u Srbiji radi potpuno a 11 odsto delimično – podaci sa terena govore drugačije
“Nije jednostavno kada ministarka prosvete i premijer prete inspekcijom, ali do sada se svaki put ispostavilo da su pretnje stvarale suprotan efekat i proizvodile još veći bunt” kaže za “Vreme” Aleksandar Markov, bivši predsednik Foruma beogradskih gimnazija
Podrška koju je režim Aleksandra Vučića dobio iz Moskve i Vašingtona tokom neviđenog talasa protesta kvari suludu priču da neko „spolja“ ruši Vučića. Naprotiv, taj posao narod mora da obavi sam
Generalni štrajk u petak ne odgovara pravom značenju ovog pojma. To je isključivo još jedan, novi oblik iskazivanja nezadovoljstva građana i način za širenje protesta. Posle njega, slediće drugi
Tema broja: Srbija pred generalnim štrajkom
Pokušaj ubistva u produženom trajanju Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
