Hapšenje velike grupe narko-dilera u Sloveniji i ubistvo poslovnog saradnika Darka Šarića u Kotoru pokazuju da međunarodna policijska akcija "Balkanski ratnik" još nije završena i da se veliki ulov tek očekuje
Kotorski Stari grad prepun je gostiju od ranog jutra. S početkom turističke sezone brodovi pristaju u luku preko puta ulaza u tvrđavu, autobusi se parkiraju ispred same kapije na kojoj još stoji uklesan grb nekadašnje Jugoslavije, kao da je tvrđava izgrađena posle 1945. godine.
Kada grupe gostiju uđu iza zidina, prvo mesto na koje naiđu je centralni Trg, koji je sa leve strane od ulaza ispunjen baštama nekoliko uglađenih kafea. Pored turista koji sednu da se odmore i popiju kafu i limunadu, dosta lokalaca sedi u tim baštama i vodi opuštene prepodnevne razgovore.
Proteklog vikenda, kotorski je preduzetnik Dragan Dudić zvani Fric (50), okružen prijateljima sedeo u kafeu Moka kada mu je nešto iza podneva prišao mladić, potegao pištolj i ustrelio ga sa nekoliko hitaca iz pištolja. Dudić je izašao u lokal koji je u vlasništvu njegovog prijatelja Željka Bojanića (42), i koji se nalazi nedaleko od ulaza u njegovu diskoteku Maksimus – jedan od najekskluzivnijih klubova na Balkanu.
MESTO ZLOČINA: Kotor, kafe „Moka“
Mediji u Crnoj Gori su izvestili da je napadač Ivan Vračar (32), Nikšićanin, pokušao da pobegne trčeći kroz glavnu gradsku kapiju i dalje levo prema pijaci, ali da se spotakao o gajbicu sa voćem i da su ga na pločniku sustigli Dudićevi prijatelji koji su ga skoro ubili od batina dok policija nije intervenisala. Dok su zblanuti gosti na glavnom Trgu pokušavali da se saberu, Dudić je plivao u sopstvenoj krvi, a policija je spasavala Vračara od besnih Fricovih ljudi. Neki od svedoka su docnije izjavili da je u gradu zavladala opšta panika, i da su Vračara jedva uspeli da izvuku iz makljaže na pločniku ispred grada, te da je čak staklo na jednom policijskom automobilu razbijeno jer Dudićevi prijatelji nisu odustajali. Njemu je, između ostalog, polomljena lobanja i otkinuto mu je jedno uvo.
Nekoliko dana ranije u Sloveniji je uhapšena velika grupa trgovaca drogom za koju je srpsko tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala saopštilo da pripada klanu Šarić. U akciji slovenačkih specijalaca, a po informacijama koje su dobili od srpskih kolega, „pao“ je Dragan Tošič zvani Rođak (39), za koga se tvrdi da je jedan od glavnih saradnika odbeglog Darka Šarića, optuženog pred srpskim sudom da je organizovao kriminalno preduzeće koje je trgovalo drogom na globalnom nivou.
I pokojni Dudić je važio za Šarićevog pajtaša, pa ova dva događaja idu zajedno kao posredna i neposredna posledica akcije „Balkanski ratnik“, pokrenute prošle godine sa ciljem zaustavljanja i procesuiranja kriminalne grupe Darka Šarića. Dudić je u istrazi koju vodi srpsko tužilaštvo označen kao jedan od onih za koje se sumnjalo da rukovodi novcem zarađenim od prodaje droge: on je u Crnoj Gori važio za moćnog preduzetnika koji je, pored velikog broja ekskluzivnih lokala, posedovao i Luku „Risan“ preko svog preduzeća Bastion komerc.
Darko Šarić
Posle hapšenja velikog broja članova kriminalne grupe proteklih meseci i podizanja optužnice, istraga srpskog tužilaštva je usmerena ka onim kompanijama za koje je utvrđeno da imaju veze sa aktivnostima klana Šarić. U Srbiji je privremeno oduzet veliki broj stanova, kuća, lokala i hotela, a Dudića je „pod mere“ stavila crnogorska služba bezbednosti. Ranije ove godine on je bio ispitivan u vezi sa delovanjem klana Šarić, ali nije bio hapšen, iako je iz Srbije sugerisano da on predstavlja važnu kariku u lancu koji služi klanu Šarić da opere novac zarađen od prodaje droge.
S druge strane, akcija u Sloveniji pokazuje u kojoj meri je klan bio moćan čak i u državi koja nema jaku kriminalnu scenu: tim Dragana Tošića imao je da prenese drogu koja je stizala u luke na Jadranu prema Italiji, Austriji i Španiji. Procenjuje se da je ova grupa mesečno prebacivala više od dvesta kilograma droge u zemlje zapadne Evrope. Tošić je bio veoma blizak saradnik Darka Šarića još od 2003. godine i ubistva Miše Vujačića, koji je važio za prvog čoveka crnogorskog podzemlja u Sloveniji.
Za ubijenog Kotoranina Dudića se znalo da ima jake veze i da je mnoge lokale u gradu dobio na „čudan način“. Posle atentata na njega u gradu nisu radili poznati lokali: Uranak, Trezor, As, San Đovani, La Pasteria, Pab. Od trenutka kada je policija pohvatala sve koji su učestvovali u ubistvu i događajima koji su usledili spekuliše se da je motiv osveta zbog ubistva vlasnika Red taksija iz Kotora Dejana Đukovića, Nikšićanina, koji je dum-dum mecima likvidiran 2008. godine. Istraga u tom slučaju nikada nije okončana, a govorilo se da je Dudić umašao prste u tu likvidaciju.
I dok slovenačka javnost u nastavku priče o Tošiću i njegovoj grupi može da se bavi time šta se desilo sa novcem posle prodaje švercovane droge, u Crnoj Gori je neslavno počela turistička sezona: ubistvo na Trgu jedne od glavnih destinacija „usred bela dana“ svakako nije nešto što će dovesti do povećanja broja noćenja u crnogorskim hotelima na Rivijeri.
Iz nekih političkih krugova je već krenula priča o tome da je Dudić likvidiran ne zato što je bio umešan u ubistvo Đukovića, kome je Vračar bio prijatelj i poslodavac, već zbog toga što je u završnici međunarodne istrage o delovanju klana Šarić viđen kao svedok koji je mogao da dovede u vezu vrh crnogorske vlasti sa moćnim narko-kartelom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!