Ðorđević je važio za veoma opasnog čoveka specijalizovanog za posebne zadatke koje je, tvrde u beogradskom podzemlju obavljao za Arkana ili njegove prijatelje u DB-u
Nedavno trostruko ubistvo u Beogradu ukazuje na paniku u podzemlju uključujući i delove bivše policijske i DB-ovske vlasti. Naime, u nedelju, 11. marta oko 21 čas u beogradskoj Ulici Gospodara Vučića ubijeni su hicima iz automatskog oružja Milan Ðorđević Bombona (50) i njegovi prijatelji Dušan Milovanović (46) i Miloš Roknić (49). Dvojica napadača tom prilikom teško su ranila Ðorđevićevog sina Nenada (15), talentovanog fudbalera mladog tima Crvene zvezde. Njemu su hicima povređene arterije na nogama i kičma uprkos naporu njegovog oca koji se u trenutku pucnjave bacio na sina ne bi li ga zaštitio. Svi poginuli i povređeni dečak bili su u automobilu „reno tvigo“ nadomak Ðorđevićeve kuće ispred koje su ih čekale ubice naoružane „kalašnjikovom“ i pištoljem.
POSLE TROSTRUKOG UBISTVA: Beograd, 11. mart 2001, 22h
Ko je bio Milan Ðorđević? Njegovo ime prvi put se pominje 1983. godine kad je u diskoteci Akvarijus, posle Mažestika prvoj u Beogradu, imao oružani obračun sa Radetom Ćaldovićem Ćentom a kasnije i sa Rankom Rubežićem (obojica kasnije ubijeni). Ðorđević je inače bio Arkanov kum i nerazdvojan prijatelj od pre tridesetak godina kada su zajedno boravili u Švedskoj čija ih je policija jurila proglašavajući Arkana za „evropskog Dilingera“. U to vreme Beogradom je kružila priča da je Arkan u Švedskoj jednom prilikom upao u sudnicu i oteo Bombonu optuženog za oružanu pljačku. Jedan beogradski fotoreporter B.P. zaposlen u „Politici“ boravio je kratko vreme u Švedskoj i sa Arkanovim i Ðorđevićevim dopuštenjem fotografisao ih sa pištoljima zadenutim za pojas i svežnjevima para u šakama, plenom opljačkanim u nekoj švedskoj banci. U beogradskom podzemlju tvrde da je Ðorđević na duši imao više ljudi. Radio je svojevremeno, kažu, i za Arkana i za DB tiho, bez buke i efikasno, bez ostavljenih tragova. Ðorđevićevo ubistvo se među upućenima u prljave poslove povezuje sa aktuelnim razobličavanjem vrha DB-a i policije umešanim u mnogobrojne likvidacije i sa hapšenjima čelnih ljudi srpske policije. Ðorđević je znao mnogo i samim tim bio je opasan kao eventualni svedok na sadašnjim i budućim sudskim procesima na kojima odgovaraju ili će odgovarati do juče nedodirljivi nalogodavci i izvršioci mnogih zločina.
Ðorđević je bio Arkanova desna ruka i prijatelj od najvećeg poverenja. Krstio mu je dvoje dece u poslednjem braku sa Cecom. Odevao se u najpoznatijim modnim kućama Italije i bio uvek elegantan, ali neupadljiv. Srednjeg rasta sa oko šezdesetak kilograma i običnim tamnoputim licem poput Italijana nije privlačio posebnu pažnju. Međutim, važio je za veoma opasnog čoveka specijalizovanog za posebne zadatke koje je, tvrde u beogradskom podzemlju obavljao za Arkana ili njegove prijatelje u DB-u. Negde 1994, u vreme sankcija, zajedno sa jednim prijateljem takođe Ražnatovićevim poverljivim čovekom Ðorđević je išao u Budimpeštu da u Arkanovo ime ugovori „poslić“ sa izvesnim tamošnjim „poslovnim ljudima“. Sastanak je održan u hotelu Hajat gde je Ðorđević „poslovnom partneru“ na ruke isplatio 250.000 DEM. Nimalo naivni Mađari obavezali su se da će u određeno vreme, kad im bude javljeno, na Dunavu, tačnije na mađarskoj strani granice kod Bezdana, izazvati oružanu provokaciju nalik na diverziju kako bi odvratili pažnju mađarskih carinika i graničara. Jer, u to vreme trebalo je da kapetan jedne barže sa gorivom kao teretom pritisne malo gas i pređe bez zaustavljanja u naše vode. Kapetan bi za tu uslugu trebalo da dobije 100.000 maraka dok bi zarada od goriva iznosila nešto više od dva miliona maraka. Posao je bio sklopljen, ali Mađari nisu održali obećanje. Ðorđević je zato ponovo sa pratiocem i advokatima iz Crne Gore bio u Budimpešti i zatražio objašnjenje od „poslovnih partnera“ koji su ga na svom terenu otkačili i ne pokušavajući da ga razuvere da nije reč o prevari. Međutim, taj gubitak bio je brzo nadoknađen novim poslovima te nije palo teško ni Arkanu ni Bomboni.
Začuđujuća je neopreznost Milana Ðorđevića Bombone i njegovih prijatelja. Upali su u klasičnu sačekušu nespremni da se brane, što znači da su bili uljuljkani u lažnu sigurnost budući da se Ðorđević odavno povukao iz arene, da su godine učinile svoje i da je smatrao da mu sad ne preti nikakva opasnost. Opustio se baš u vreme kad se nova vlast trudi da rasvetli mnoga nerešena ubistva i nađe svedoke i dokaze. Makar i uz eventualnu nagodbu sa Milanom Ðorđevićem. Njegovu smrt dobri poznavaoci prilika u mutnim poslovima DB-a sraslog sa kriminalom povezuju sa naporom ostataka policijske vrhuške i kriminalaca da se spreče otkrivanja mnogih prljavština pritajene bivše vlasti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!