

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Na samitu Evropske unije prošle nedelje nije postignut nikakav dogovor o izbegličkoj krizi. Nastavak sledi početkom marta, kada bi trebalo da se utvrdi primena akcionog plana sa Turskom koji je već napravljen
Posle samita Evropske unije krajem prošle nedelje komesar UNHCR-a Filipo Gandi je rekao: „Po pitanju registracije i raspodele izbeglica evropska saradnja i solidarnost su potpuno zakazali.“
On je upozorio da bi bila velika greška da se zatvore nacionalne granice, jer bi to moglo da dovede do toga da se stotine hiljada izbeglica zaglave u Grčkoj.
Upravo to se, međutim, dogodilo duž balkanske rute: Od Makedonije do Austrije od ponedeljka se restriktivno propuštaju izbeglice. Premijeri Grčke i Italije, Aleksis Cipras i Mateo Renci, uzalud su protestovali, prema nekim izveštajima i besneli, u Briselu. Tražili su da EU finansijski kazni pre svega istočnoevropske zemlje koje neće da sarađuju u raspodeli izbeglica. Ništa nije vredelo. Ključni igrač, u ovom slučaju igračica, kancelarka Nemačke Angela Merkel, bila je primorana da povuče ručnu kočnicu i pokušaj nekakvog evropskog dogovora odloži za novi samit EU početkom marta. Centralno pitanje biće dogovor sa Turskom, koja bi trebalo da zaustavi priliv izbeglica iz Sirije.
Jedan od razloga što se prošle nedelje ništa po pitanju izbegličke krize nije pomerilo sa mrtve tačke je i što je premijer Turske Ahmet Davutoglu zbog terorističkih napada u Ankari odložio svoj put u Brisel. A očigledno je bilo da niočemu drugom ne vredi započinjati razgovore, jer bi bili osuđeni na neuspeh.
PROMENA KURSA BERLINA: „Primena ranije dogovorenog akcionog plana sa Turskom je naš prioritet“, rekla je Angela Merkel. On podrazumeva finansijsku pomoć Turskoj od tri milijarde evra, ali i obavezu EU da preuzima legalnim putem u Turskoj registrovane izbeglice kojih u toj zemlji ima već oko 2,5 miliona. Mornarica NATO pakta i evropska granična policija Fronteks trebalo bi da pomognu Turskoj da spreči ilegalan prelazak izbeglica preko mora u Grčku.
Nemački nedeljnik „Špigel“ piše da se „juče još gvozdena kancelarka u Briselu pokazala kao fleksibilna“. Na sprovođenje akcionog plana sa Turskom se fokusirala, jer je postalo očigledno da od nekog opšteg evropskog dogovora nema ništa.
Odustala je čak i da ponovo pokrene diskusiju o odluci Evropskog saveta od pre više meseci, da se 160.000 potražilaca azila u Italiji i Grčkoj raspodeli u drugim zemljama EU. Mada je odluka Saveta pravno obavezujuće, do sada ih je preraspoređeno tek nešto preko pet stotina. Procena Merkelove bila je da više nema svrhe da se poteže to pitanje, jer bi EU bila izvrgnuta ruglu.
Nije ovom prilikom insistirala ni na dogovoru „koalicije voljnih država EU“ o broju izbeglica koje bi EU trebalo da preuzima od Turske, koji se meri u stotinama hiljada, a što je ključna tačka da se Turska uopšte upusti u neki dil sa EU po pitanju izbeglica.
To je, kako piše „Špigel“, posle njene višenedeljne inicijative da se po tom pitanju dođe do dogovora unutar EU, velika promena kursa kancelarke. Nemački nedeljnik ocenjuje da je broj zemalja koje bi podržale Nemačku blizu nule.
Tako je izbeglička kriza na prošlonedeljnom samitu EU dospela u drugi plan, dok je u prvom bilo pitanje ustupaka Velikoj Britaniji ne bi li se premijer Dejvid Kameron privoleo da se založi za ostanak Kraljevine u EU na referendumu raspisanom za 23. juni. Kako je neko primetio: Dok evropskoj kući preti da se uruši zbog izbegličke krize, šefovi država i vlada EU su na samitu u Briselu trošili vreme da malo ispremeštaju nameštaj po pitanju breksita.
Gledano iz ugla Nemačke, koja (još) nije uvela kvote za izbeglice, ali pokušava da uspori njihov priliv, postoji ipak nada da bi kombinacija napora Turske da zaustavi izbeglice, i njihovog usporavanja na balkanskoj ruti mogla da donese nekakve rezultate. Pooštrena kontrola granica od Turske do Austrije, makar se tome nada kancelarka Merkel, smanjila bi osetno broj izbeglica koje stižu do Bavarske, a ona bi imala konačno jače argumente da ne zatvara kapije Nemačke i nastavi, samo kontrolisano, sa politikom prihvatanja velikog broja izbeglica uprkos velikom unutrašnjem pritisku.
„Špigel“ cinično piše da bi takvo rešenje za kancelarku imalo još jednu prednost: Nimalo lep posao odluke ko sme da dođe u EU (pre svega u Nemačku), a ko ne, preuzeli bi drugi.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve