Vlada predlaže najveći budžet u istoriji, a eksperti pozivaju na stezanje kaiša
ISTI PROBLEM(I): Boris Tadić i makedonski predsednik Branko Crvenkovski
Završavajući godinu političkih razočaranja u kojoj, i pored svih očekivanja i nada, Makedoniji nije određen datum za početak pregovora sa EU zbog grčkog suprotstavljanja usled nerešenog spora zbog imena, država nije postala ni članica NATO-a, makedonske vlasti se uz izražen stepen optimizma pripremaju za novu godinu ekonomskih izazova. Iako se temelji tog optimizma teško mogu pronaći u podacima statističara i izjavama privrednika, medijskom kampanjom koja je dosad neviđena na makedonskim prostorima, kabinet premijera Nikole Gruevskog ubeđuje javnost u kvalitet postignutih rezultata u prvih 100 dana vladavine i najavljuje spremnost države da se suprotstavi krizi i pored brojnih mračnih prognoza u medijima.
DIJAGNOZA: Međunarodna rejting agencija „Fič“ je smanjila kreditni rejting Makedonije sa dosadašnjeg pozitivnog na – stabilni, čime je samo osnažena rezervisanost potencijalnih stranih investitora i kreditora. S druge strane, prognozira se i neizbežno smanjenje rasta bruto domaćeg proizvoda sa 5,5 procenata u ovoj godini na 4,5 procenta sledeće godine. Bivši ministar finansija Dževdet Hajredini je procenio da će doći do usporavanja ekonomskih tokova u zemlji, pošto sadašnji rast nije posledica povećanih investicija, već povećane javne potrošnje i finansiranja neproduktivnih projekata koji ne poboljšavaju materijalnu osnovu makedonske privrede.
U prošlonedeljnom izveštaju Evropske komisije nabrojani su problemi makedonske ekonomije – trgovački deficit, strukturne reforme, nezaposlenost, problemi u energetskom sektoru… I pojedini makedonski stručnjaci upozoravaju da će nepovoljna kretanja u svetskoj ekonomiji sniziti ionako nedovoljan nivo direktnih investicija i da će doći do smanjene potražnje. Ipak ističe se da vlada može da pripremi strategiju za ublažavanje posledica globalne ekonomske krize.
Vlada, pak, kao deo svoje strategije, bilduje budžet za 2009. godinu. Krajem nedelje makedonski ministar finansija će predati predsedniku Sobranja planirani budžet za sledeću godinu, koji je sa predviđenih 2,7 milijardi evra najveći od proglašavanja nezavisnosti! Na prve reakcije dela eksperata da je toliki budžet nepotreban i da male zemlje kao Makedonija recesiji treba da se suprotstave štednjom, vlada odgovara da će se izazovima svetske ekonomske krize suprotstavljati razvojnom komponentom budžeta, a da su sredstva predviđena delom i za kapitalne investicije u železničku i putnu infrastrukturu i u energetski sektor.
I pored umirujućih izjava predstavnika vlasti, po kojima Makedonija za sada ne oseća udarni talas svetske krize, pojedini stručnjaci u medijima upozoravaju da će građani sledećih godina plaćati da bi se pokrio budžetski deficit, ako se vlasti na vreme ne suoče sa neizbežnim periodom stezanja kaiša. „Naše kompanije su nekonkurentne kad cena proizvoda pada. Recesija će smanjiti potražnju ionako devalviranih artikala. Sve to će dalje povećavati trgovački deficit i gurati ekonomiju u još goru situaciju“, izjavio je skopskom „Dnevniku“ profesor na Univerzitetu Jugoistočne Evrope, Abdulmenaf Bedžeti.
DEFICIT: Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, trgovački deficit Makedonije je do septembra ove godine sa prošlogodišnjih 1,06 milijardi narastao na čak 2,22 milijarde dolara, platežna moć države se smanjuje, a pokrivenost uvoza izvozom pala je sa prošlogodišnjih 69,4 na 58,5 odsto. Ove godine ukupan izvoz (najvećim delom feronikl i proizvodi metalurške industrije) iznosio je 3,14 milijardi, a uvoz, u kome su najzastupljeniji nafta, električna energija i vozila – 5,3 milijarde dolara. I dok Makedonija mora da uvozi skupu električnu energiju, zbog pada cena nikla i feronikla na svetskom tržištu, krizu za sada najviše osećaju zaposleni u glavnoj izvoznoj grani – crnoj i obojenoj metalurgiji (preko 40 odsto učešća u ukupnom izvozu), kao i u tekstilnoj industriji, u kojima je zaposleno oko 60.000 lica i gde se već najavljuju otpuštanja.
Pored tekstilaca i metalaca, prve žrtve krize su makedonski građevinci, kako redovno zaposleni u građevinskim firmama čiji se obim radova u državama eks-Jugoslavije smanjio za 33,9 odsto, tako i oni koji preko raznih posredničkih agencija ili „na crno“ rade na gradilištima u Sloveniji i Crnoj Gori. Zbog gubitaka, brojne slovenačke firme su počele da otpuštaju privremeno angažovane građevince, među kojima su Makedonci značajno zastupljeni.
I bankari i monetarna vlast umiruju javnost da su makedonske banke stabilne, da su depoziti sigurni i da nema nikakve potrebe da građani povlače štedne uloge iz banaka. Ali deo kamata je počeo da raste, a eksperti najavljuju i neminovno smanjenje priliva deviza u Makedoniju, čiji su pošiljaoci pripadnici brojne makedonske dijaspore u prekookeanskim zemljama i etnički Albanci – gastarbajteri u zapadnoevropskim zemljama. Novčane pošiljke iseljenika i radnika na privremenom radu u Zapadnoj Evropi godinama su punile devizne rezerve, ali će globalna kriza sigurno uticati i na njihovu visinu i na dinamiku.
Specifičan slučaj u Makedoniji je i zemljotres na berzi, na kojoj se indeks deset najlikvidnijih kompanija MBI-10 u toku poslednjih godinu dana srozao za 70 procenata, a najjače kompanije su, prema medijskim izveštajima, izgubile milijardu evra od svoje vrednosti u odnosu na 31. avgust prošle godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bez širokog i suštinski jedinstvenog fronta “tvrdih”, “mekih”, “levih”, “desnih”, “stranačkih” i “vanstranačkih”, “studentoljubaca” i “studentoskeptika”, nas antinaprednjačkih veterana i onih “odskora progledalih” – nema i neće biti promene koju svi priželjkujemo i za koju nam se čini da je nadohvat ruke. Na kraju krajeva, ne moraju i verovatno neće svi biti u istoj koloni i na istoj listi. Ali ukoliko se stvarno i iskreno želi smena ovog nakaradnog režima, svi koji su protiv njega moraju biti u istom stroju i istom frontu
Istraživanje agencije “Sprint Insight”: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (2)
Od pada nadstrešnice u Novom Sadu deluje kao da je marketinško-strateški tim Srpske napredne stranke prepustio sve konce odlučivanja timu za eskalaciju. Ukoliko je odavanje počasti stradalima ispred Fakulteta dramskih umetnosti predstavljalo “mali požar” koji je, iz ugla SNS stratega, trebalo lokalizovati, aktuelni predsednik i njegova stranka učinili su sve suprotno: podstakli su širenje vatre koja je na kraju zahvatila i njihovu sopstvenu političku “kuću”. Upravo iz te kuće, svojim političkim amaterizmom, oterali su nemali broj dotadašnjih pristalica
Za režim Aleksandra Vučića, građevina je alat političke propagande, prilika za slikanje i izvor moći. Zato se sve mora otvarati u najkraćem roku, pa makar hitna pomoć dežurala na novom auto-putu ili pucali betonski stubovi na Prokopu
Računi za struju, putno osiguranje, parking... Uplate građana slivaće se na račun male Alta banke koju drži biznismen blizak režimu. Šta je sve mutno u ovim poslovima?
Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!