“Naš grad je mrtav, teško da ćemo se oporaviti od ovoga. Mi smo mali grad, skoro da nema čoveka koji nije pogođen. Znamo se svi. Plačemo svi, niko ništa ne priča, samo se klima glavom, izjavljuju se saučešća”, kaže za “Vreme” Stojan Gluvčeski, meštanin Kočana
Tuga, plač, tišina i bes – takve su slike na ulicama Kočana, mesta na istoku Severne Makedonije, posle požara u noćnom klubu koji je u noći između 15. i 16. marta izbio tokom koncerta hip-hop benda DNK i u kome je poginulo najmanje 59 ljudi, većinom mladih, a više od 155 je povređeno.
“Naš grad je mrtav, teško da ćemo se oporaviti od ovoga. Mi smo mali grad, skoro da nema čoveka koji nije pogođen. Znamo se svi. Plačemo svi, niko ništa ne priča, samo se klima glavom, izjavljuju se saučešća”, govori za “Vreme” Stojan Gluvčeski, meštanin Kočana, gradića od oko 15000 stanovnika.
U diskoteci “Puls” u kojoj je izbio požar mogao je da se nađe i njegov sin, ali kada je s devojkom došao do vrata, videli su da je prevelika gužva i odlučili da ipak ne uđu. To im je sačuvalo živote.
foto: armin durgut / ap photo…mesto tragedije,…
KO JE KRIV
Požar je izbio u noći između subote i nedelje, 15. i 16. marta, a prema prvim nalazima istrage, izazvale su ga varnice pirotehničkih sredstava korišćene za svetlosne efekte tokom nastupa grupe DNK.
Panče Toškovski, ministar unutrašnjih poslova Severne Makedonije, rekao je nakon tragedije da je u diskoteci “Puls” u Kočanima u trenutku požara bilo oko 500 ljudi, a da je prodato 250 karata.
“Makedonija danas plače, ali će biti odgovornost za svakog korumpiranog, neodgovornog i svakog ko ima direktan i indirektan uticaj na nastanak ovog krivično-pravnog događaja”, rekao je Toškovski nakon tragedije. Klub je, pokazalo se u istrazi, radio sa falsifikovanom licencom, bez zadovoljavanja osnovnih bezbednosnih standarda.
Ljupčo Kocevski, državni tužilac Severne Makedoniije, kostatovao je da “diskoteka nije imala hidrante, dovoljan broj protivpožarnih aparata, dovoljno izlaza za evakuaciju, kao ni pristup sa obe strane za vatrogasce. Ovo je dokaz erozije sistema”. U okviru istrage do sada je osumnjičeno dvadesettroje ljudi, a ministar unutrašnjih poslova najavio je nova hapšenja.
Gradonačelnik Kočana Ljupčo Papazov podneo je neopozivu ostavku.
“Ovaj gubitak je ogroman”, rekao je Papazov. “Ta deca su bila naša deca. Poznavao sam većinu njih, poznavao sam njihove porodice. Tražim od svih nadležnih institucija da ispitaju odgovornost svih umešanih! Ako postoji bilo kakav osnov za moju odgovornost, neka me gone. Nakon ove tragedije, ništa više nema isto značenje za mene.”
Identifikacija žrtava je u toku.
SAMO ŠTO SU POČELI DA ŽIVE
Većina stradalih u diskoteci imala je između 14 i 25 godina.
“Samo što su počeli da žive. Mnogo je teško. Mnogo je mrtvih, ne zna se da li će mnogi povređeni preživeti. Mnoge porodica će ovo teško podneti. Nažalost, moralo je nešto ovakvo da se desi da bi se sad sprovodile kontrole. Priča je gotova, te dece više nema”, govori za “Vreme” Stojan Gluvčeski, vidno potresen. “Mnogo nam je svima teško. Mislim da su i povređeni u mnogo gorem stanju nego kad su primljeni u bolnice. Udisali su toksični vazduh. Nažalost, sad se pokazuje i da je krov izrađen od kancerogenih tabli koje sadrže azbest, i plašim se šta će tek biti. Biće posledica po zdravlje preživelih.”
Širom Severne Makedonije organizuju se protesti, a nad Kočane su se nadvili tuga i bes. Na protestu koji je u tom mestu održan u ponedeljak 17. marta uveče uništen je jedan ugostiteljski objekat, a polupani su i automobili ispred firme vlasnika diskoteke koja se bavi dostavom, pričaju meštani Kočana. Oštećeni su i automobili ispred zgrade opštine, a na protestu se čulo da “korupcija ubija”. Demonstranti su neke ustanove gađali jajima i kamenicama.
U Kočanima je dosta policije ovih dana, a meštanka Biljana Paunova situaciju opisuje kao tenzičnu.
foto: armin durgut / ap photo…revolt;…
“Strašno bi bilo da protesti prerastu u nešto što ne treba, pa da nastane još veća tragedija. Napeto je, tenzično je. Ljudi su revoltirani, besni i tužni. Proveravaju se dokumenta, za šta je sad kasno, to je trebalo ranije da se uradi”, govori ona za “Vreme”.
Niko od njenih rođaka nije poginuo niti je povređen, ali jesu deca poznanika, komšija. Pred Kočanima su tek dani tuge, a svi stradali iz tog mesta trebalo bi da budu sahranjeni na istoj parceli na gradskom groblju.
foto: miloš milivojević / tanjug…dodatna trauma Makedonije posle Vučićeve PR posete povređenima
SRAMOTNO VUČIĆEVO SLIKANJE SA POVREĐENIMA
Povređeni u požaru prevezeni su u bolnice u Severnoj Makedoniji, ali i u Srbiji, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Poljskoj. Teško povređene pacijente u ponedeljak (17. mart) na intenzivnoj nezi u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije obišao je predsednik Aleksandar Vučić, u pratnji ministra Zlatibora Lončara, lekara sa klinike, ali i brojnih novinara i fotoreportera. Kamere i fotoaparati upereni u Vučića i pacijente u šok sobama osvanuli su i na njegovoj Instagram stranici. Pojedini pacijenti su na intenzivnom lečenju i životno su ugroženi, zbog čega su Makedonci na društvenim mrežama reagovali besno. “Vučić ne želi da diskriminiše, pa su i Srbi i Makedonci za političku (zlo)upotrebu”, napisao je jedan od njih na društvenoj mreži Iks. Drugi je napisao da se “Vučić slika dok deca plaču, drhte od bola”.
Sagovornik “Vremena” Stojan Gluvčeski kaže da je lepo što je predsednik izrazio saučešće i otišao u bolnicu, ali da je sve to moglo bez svite fotoreportera i novinara. “To je sad već politikanstvo”, zaključuje Gluvčeski.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Niko od nas ne može da bude ni dovoljno stručan, niti treba da procenjuje svaku deonicu puta, svaku kupovinu aviona, svaki državni projekat, kao što je Ekspo, kao što je nacionalni stadion. Država je ta koja treba da dokazuje da nam je to potrebno, bez obzira na to šta mi mislili. Ali toga nema”
Propali su Vučićevi kontramitinzi i kontramitovi, cena vlasti sve je skuplja, a privreda sve slabija, pobeđen je strah u društvu a gnev postao hroničan, poslušnost otkazuju delovi policije i pravosuđa. Manevarski prostor režima se suzio, pitanje je kako će to pobunjeni građani predvođeni studentima da iskoriste
“Ideja je jednostavna – hoćemo da pričamo sa ljudima”, kaže za “Vreme” Vuk, student Elektronskog fakulteta. “Tu smo da pokažemo da nismo teroristi. Tu smo da saslušamo i pokažemo da, za razliku od nekih ljudi, poštujemo kada se nečije mišljenje razlikuje od našeg.” Vrlo brzo stiže i dokaz: u trenutku dok Vuk pokušava da popriča sa jednim meštaninom, oko njih se okuplja još ljudi. Međusobno se raspravljaju. Čuje se, gotovo istovremeno, “napred, deco, borite se za budućnost ove zemlje” i “na vreme se okanite ovoga što radite”. A studenti, uprkos raznim povicima i uvredama koje im pojedini dovikuju, mirno stoje, slušaju sagovornike, gledaju ih u oči i pokušavaju da ih navedu na dijalog. Ali pravi
Intervju: Duško Vuković, kandidat za predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije
Predstojeći izbori za predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije dolaze u trenutku kada radnici sve češće ostaju bez jasnog posla i glasa, a sindikati bez poverenja. Dok inflacija nagriza plate, a vlast najavljuje minimalac u evrima – sindikat ćuti. Ili barem većina ćuti. U trku za mesto predsednika ove najveće sindikalne organizacije u zemlji ulazi i Duško Vuković, potpredsednik SSSS-a, s porukom da “sindikat mora da bude kičma otpora, a ne hladna birokratija”
Za Mihaljčića “istorizovati se” ne znači dobiti mesto u istorijskoj prošlosti, među svedočanstvima nacionalne istorije, koje će istorijska nauka na odgovarajući način proučiti i oceniti. Suprotno od toga, “istorizovati se” za neko predanje, za neku legendu, pa tako i za predanje o Kosovskoj bici, znači dobiti mesto u sadašnjosti, u živoj kolektivnoj svesti o prošlosti, odnosno, kako kaže Mihaljčić, u “narodnoj istorijskoj svesti” koja se aktualizuje kao podstrek za akciju, za stvaranje nove istorije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!