Poslednjih godina jedna od najbolje ocenjenih uprava MUP-a Srbije je ona koja se bavi pograničnim poslovima. Iako još nije došlo do potpunog preuzimanja državne granice od vojske, Uprava pogranične policije dosta je učinila u oblasti presecanja kanala krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima. Zajedno sa Upravom za borbu protiv organizovanog kriminala i Kriminalističkom policijom učinjen je napor da se trgovina ljudima smesti u oblast organizovanog kriminala, da se zatvore noćni klubovi koji su služili za držanje devojaka i žena u ropskom odnosu, a da to policija nije ni konstatovala kao vršenje krivičnog dela.
O delovanju policije šef Odseka za suzbijanje ilegalnih migracija i trgovine ljudima Mitar Đurašković kaže za „Vreme“ da je trgovina decom trenutno najveći problem i da javnost treba da bude svesna toga kako nije reč samo o deci romske nacionalnosti. „Ne treba problem vezivati za naciju“, precizan je Đurašković. Policija je dosta učinila na edukaciji i sada gotovo nema slučajeva uključenosti policajaca u organizovani kriminal trgovine i krijumčarenja ljudi.
„Pre pet godina je u Srbiji u ugostiteljskim objektima bilo više od 2000 stranih državljanki čije su usluge čak i javno oglašavane, kao plesačice, striptizete, konobarice, animir-dame. Situacija je bila jasna: barovi, poslovna pratnja – paravan za prostituciju. Po važećim zakonima, osoba koja se dobrovoljno bavi prostitucijom je prekršajno odgovorna, a ona koja organizuje prostituciju – krivično. Mi smo najpre prekinuli praksu po kojoj su devojke dovođene da bi, navodno, obavljale ‘artističke delatnosti’ na osnovu ugovora o delu, a bile su potencijalne žrtve. Mi smo i tada podnosili prijave protiv vlasnika objekata, protiv organizatora dolazaka devojaka i protiv onih koji su falsifikovali pozivna pisma i dokumenta. Od 2000. do 2003. godine podneli smo 17 krivičnih prijava za zasnivanje ropskog odnosa, jer je to bio pravni okvir u kom smo mogli da delujemo – ali presuda nije bilo.
U 2004. godini evidentirali smo ukupno 64 strane državljanke, tako da se taj podatak o smanjenju broja može tumačiti kao rezultat mera preduzetih u borbi protiv trgovine ljudima i zaštiti žrtava. S druge strane, povećava se problem domaćih žrtava jer se umesto stranih državljanki devojke iz Srbije angažuju na onim poslovima koji su paravan za prostituciju. Srbija se od tranzitne pretvara u zemlju porekla trgovine ljudima.“
Znatno je pojačana kontrola ulazaka stranih državljanki iz zemalja koje važe za zemlje porekla trgovine ljudima. Preduzimaju se mere prema licima koja organizuju falsifikovanje pozivnih pisama i pooštrena je kontrola na samoj granici. To je dovelo do povećanja broja ilegalnih prelaza granice, na šta smo reagovali pojačanom dubinskom kontrolom i kontrolom potencijalnih ilegalnih prelaza na Dunavu, kod Pančeva i na drugim mestima. Na to su trafikeri počeli da u većoj meri vrbuju i regrutuju domaće devojke: od ukupno 180 devojaka u skloništu više od 40 su državljanke SCG.
Policija u celom regionu koordinirano radi na suzbijanju ove pojave, tako da u ovom trenutku trgovina ljudima nije transparentna, devojke se angažuju po pozivu, skrivene su po obodima gradova u privatnim kućama. Policiji je tako otežano delovanje, ali Krivični zakonik ostavlja mogućnost da policija koristi veći opseg mera u suzbijanju organizovanog kriminala. Od velike je pomoći međunarodna saradnja jer se dosta informacija dobija od kolega i interpola i iz regiona.
Postoji određena pravilnost u korišćenju ruta za trafiking i to je uslovljeno geografskim faktorima. Mi smo tranzitna zemlja u mnogim oblastima i veliki broj žrtava prolazi kroz našu zemlju, ali pograničnoj policiji je teško da otkrije kada je reč o potencijalnim žrtvama trgovine ljudima. Ni one same tada ne znaju šta ih čeka na kraju puta jer, ponavljam, veliki broj tih devojaka i žena ima ideju da ide na Zapad da bi se bavile poslovima koji nemaju veze s prostitucijom, nisu svesne da su uvučene u lanac trgovine ljudima.
Za trgovinu ljudima važne tačke su područja oko Pančeva i Vršca na Dunavu jer se može lako preći čamcem. Putevi krijumčarenja ljudi delimično se razlikuju, jer glavna ruta s Istoka i većina krijumčarenih ljudi ide preko Bugarske. Mere policijskog sekretarijata u Zaječaru prekinule su taj kanal. Poslednjih godina je najveći problem na Kosovu, jer od 1999. tamo slobodno dolazi velik broj stranih državljana, suprotno viznom režimu naše zemlje. Preko aerodroma Slatina u Prištini potpuno je liberalizovan dolazak brojnih građana iz Azije. Kolege iz UNMIK-a nisu u tom smislu suzbijale ilegalne migracije, pa imamo slučaj da s Kosova dolazi velik broj državljana Turske, koji na Kosovo stižu legalno, a onda se ilegalnim putevima prebacuju u Srbiju. Jedan krak ide direktno za BiH preko Crne Gore ili preko teritorije u nadležnosti sekretarijata u Novom Pazaru; jedan deo ide u pravcu Beograda preko teritorije sekretarijata u Kraljevu i jedan prema Vranju, gde hvataju autobuse do Beograda, odakle najčešće idu prema Hrvatskoj i Mađarskoj. Imali smo više od 2000 državljana koji su ilegalno ušli s teritorije Kosova, ali je tek prošle godine formiran Komitet za bezbednost MUP-a Srbije i UNMIK-a u čijem okviru radi podgrupa za probleme trgovine i krijumčarenja ljudi. Imamo informaciju da je prošle godine oko 200 turskih državljana vraćeno s Kosova jer se posumnjalo na krijumčarenje ljudi. Do kraja jula ove godine imali smo oko 500 ilegalnih migranata na teritoriji Srbije, među kojima više od 200 državljana Turske i Albanije koji uglavnom dolaze s Kosova i Metohije.
Slučaj Albanaca pokazuje u kolikoj meri problem migracija ima regionalni značaj. Ranije su oni bili brzim čamcima krijumčareni preko Jadrana do Italije. Onda je u Vlori formiran centar za sprečavanje trafikinga i krijumčarenja čime je taj kanal prekinut. Ali, krijumčari i trafikeri su počeli da pronalaze kopnene rute, pa je povećan broj albanskih građana koji na Zapad idu preko Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!