Reporter nije imao (ne)sreću da vidi umetnicu Kiju, zato postig’o opazi kako Šešelj prodaje knjigu o Vučiću ispod tezge, kao i gospodina u fotelji Kojčića, koji udžbenički emitov’o mis’o da Predsednik čita
Verovatno bi podnaslov bio dovoljan da predstavi ovogodišnji sajam – vašar knjiga, ali, ajmo polako, i ispočetka. Reporter, tradicionalno, banuo u subotu, kad stižu školarci, i pravo na Media-market. Prvo pa „Nezavisne dnevne novine Srpski telegraf“, ondak bila „Adria grupa“ sa nezavisni „Kurir“, sve nezavisniji „Blic“, preko puta „Pinkove zvezdice“ na bini, nezavisni „Alo“, na „Danas“ štandu tribina, „Vreme“ ima knjige i kišobrane, mesečnik „Penzija“ ima veliki plakat nacionalne penzionerke Slađane Milošević, novi broj kome na naslovnici Daliborka Stojšić…
ŽUBORE POTOCI: Dalje, u širokom holu, Ministarstvo za rad i ostala pitanja, imaju list „Glas osiguranika“, i imaju binu, ozvučenje, osvetljenje, stolice, vazdan štandova… Ondak hala sa naši univerziteti i fakulteti, tu Ministarstvo prosvete, Singidunum, MEF, što će reći Fakultet za menadžment, ekonomiju i finansije, Beogradska bankarska akademija, Megatrend, štand sa „Knjige iz Rusije“, „Knjige iz Kine“, Karić fondacija, na kraju Vlada Republike Srpske, Udruženje izdavača RS, tu promocija poezije Radmila V. Radovanovića, pesnik se predstavlja: Vetar travu miluje i budi… Žubore bistri potoci… Napojen poezijom reporter se vrati do Karić fondacije, tu Karić slika, stočić, stilski trosed, stilske fotelje, veliki loptast i zeleni kaktus, knjiga „Bogoljubova zelena salata“ sa sliku Milanka i Bogoljub, smotan zeleni peškirić, za koji devojče na štandu reče da je to „Srećna planeta“…
Novinar sve tako stigne do prostora đe se promoviše Kancelarija za KiM, gde u toku promocija knjige „Onomastika sliva reke Kosanice“, u hodniku, pred Halom 1, tačno sa leve strane, razapet transparent „Naučna dela dr Vojislava Šešelja“, obavest da je nauka na štandu 1404, autor preporuča delo „U Srebrenici nije bilo genocida“, u tri knjige…
U Hali jedan sve na svom mestu, levo „Geopoetika“, desno izdavač godine „Službeni glasnik“, sve na taj najviši izdavački nivo, u kadru Nebojša Pajkić sa šešir, popust 10–20 posto, naokolo zeleno i patuljasto i veštačko drveće u saksijama. Novinar popisa da Brana Crnčević 44 dinara, Boris Jeljcin 49, „Vreme energije“ 99, Dušan Čkrebić 49,50, koliko i naučni naslov naučenjaka, predsednika UO RTS-a, Vladimira Vuletića… Bi popisan i Gojko Tešić u društvu sa pisac Vladan Matijević, meze u četiri ovala, koji su bila zaštićena celofanom, oval sa aluminijumskom folijom, da se ne ‘ladi roštilj…
Bio „Klio“, pa dominantni Zavod za izdavanje udžbenika, sve u mermer i drugi materijali i boje tapete, veštačke i zelene puzavice, direktor Kojčić u foteljici, opušteno je emitov’o, netom izrečenu, mis’o da, za razliku od drugih političara, Predsednik čita. Za evidenciju bilo da „Bojanka“ 100 dinara, „Ero s onog svijeta“ 192, Čedomir Antić 2027, „Dušanov zakonik“, pred kojim se dvoje upitaše, da li je stari ili novi, 592 dinara.
„Kreativni centar“, „Čigoja“, reklamni panoi „Vulkana“ i „Lagune“, „Dirljiva ispovest koja nikog neće ostaviti ravnodušnim“, Nastavak bestselera „Dok nisam srela tebe“ i „Posle tebe“, „Nezaboravna ispovest o hrabrom geniju, koji se upustio u jedan od najuzbudljivijih izazova istraživanja ljudske duše“… Tu i „Prometej“, i oni izdavač godine, epohalno delo „Srpske vojvode“…
Na prvom prstenu, udarno, moraš prođeš, Izdavačka kuća „Dedić“, umetnica Vesna u cvetnu haljinu, kosa taze farbana i raspuštena, pred njome cvetni aranžman u saksiji, upaljena mirisna sveća, samo jedna žuta dunja, samo potpisiva knjige, pride deli CD Sergeja Ćetkovića i Saše Matića. Vesna od umetnosti ima „Ne gledaj preko ramena“, najnoviji „Privezak za srce“, istaknuta i knjiga kolegice Sanje Marinković, „Moja mera sreće“… Na desni korak od Kuće „Dedić“ kuća umetnice Slavice Nedeljković, sva u crveno, sa mrežast dekolte, preporučiva hit „Ljubav i novac“, za koji, veli, dobila nagradu Akademije „Ivo Andrić“.
NISTE SAMI: Onda bili hala u kojoj Republički zavod spomenika kulture, Ministarstvo za evropske integracije, Republički zavod za statistiku, gde sve po 2000 dinara, pa i delo „Stanovi za stalno stanovanje, prema broju prostorija i površini“. U nastavku manastiri i eparhije, ikone, monografije, vino, brojanice, kod Dalmatinske eparhije imađaše i sapun od lavande i tonik od smilja, Bačka eparhija, krstići, brojanice, tamjan, fitilji, pravoslavni posni kuvar, Sveti Maksim ispovednik, „Odgovori Teodosiju“, prvi deo, drugi deo.., Udruženje Ćirilica, pa Srpski kulturni centar Ćirilica, manastir Kamenac, gde uz krstiće i brojanice bile i vanilice.
U sve to se udenulo i Ministarstvo vanjskih poslova, Kancelarija za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu. Predsedava večita dijaspora, gospodin Aleksandar SPO Čotrić, aforizme govori Bojan Ljubenović, ubeležimo: Naši novinari lažu bez mere. To su naši reporteri bez granica. Tamjan udari jače, reporter obrati pažnju na manastir iz Belorusije, gde su monahinje bile u bele odore, tu bil kandila, ikonice, lančići, privesci, lekovite tinkture, druge masti i melemi.
…Angelina Petrović i u ruci najnoviji psiho triler
Idući nazad, reporteru se dogodi izdavač „Cepelin“, gospođe i umetnice Angeline Petović, koja sva bila u žutoj dekoltovanoj ‘aljini. Spremno i dekoltovano reče da sve njeni romani, psiho trileri, do sada objavila sedam knjiga, 23 izdanja, ponovi, sve psiho trileri i psihološki romani, poslednji „Duhovi duž Drine“. Da se slika, ‘oćemo li nju, ili knjige, uze poslednju knjigu i stade u umetnički položaj za slikanje.
Gde Šešelj, evo ga, točno na udarnom mestu, prvog prstena Hale 1. Ima tu materijala, Šešelj za stočićem, desno mu Vjerica Radeta, a okolo knjige, natpisi, Komitet za odbranu dr Vojislava Šešelja, Velika Srbija d.o.o, istaknuta sva „smežurana muda“, jedino nema kapitalnog dela „Sanaderova pudlica Aleksandar Vučić“. Zainteresovanih ima, redić čitav, sve to komentariše, „Pogledaj koliko je knjiga napis’o“! Dvojica pitaju, mogu li dve Šešelj majice za 500 dinara, osoblje ode pita Šešelja, odobri, kupci navukoše majice, i priđoše da se slikaju sa naučnim radenikom.
Novinar uze pauzu, izađe napolje dane dušom. Na reklamni panoi Daliborka Stojšić i Kusturica sa svoje „Svjedočim o vremenu u kojem živimo“, pred ulazom u Halu jedan najveći hitovi „Lagune“, „Aleksandar od Jugoslavije“ Draškovića Vuka, uz vrata dominira pano „Već dve decenije najčitanijeg srpskog pisca“, Ljiljana Habjanović, najnoviji roman, „So zemlje“, „O Svetom Vasiliju Ostroškom čudotvorcu“…
U Sajam, sve sa kišobran, upade čuveni Srbi su najstariji narod doktor Jovan sa srednjim slovom Deretić, reporter krenu kontra njega. Opet Kancelarija za KiM, tribina „Humanitarno delovanje na KIM“, predsedava Arno Gujon, napred začešljan zbori, Dočekali su nas sa osmesima na licima… da im kažemo, niste sami, niste usamljeni… Opet štand Vlade Republike Srpske, i dalje poezija, predstavlja se Stevan Stević, Ako želiš sreću jedan dan, otidi u kafanu, i napi se… ako želiš da budeš srećan ceo život, gaji cveće… aplauzi prisutnih. Bogoljubova salata, stilski nameštaj, zeleni kaktus, još na štandu Karić fondacije, promoterke na štandu MEF fakulteta objasniše da skraćenica znači, menandžment, ekonomija i finansije…
HAŠKI PULENI NA SAJMU: Knjiga gen. Pavkovića…
Na pultu za informacije obavestiše da je Ministarstvo vojske na prvom prstenu Hale 1, levo, Šešelj je desno. Nazad, u povratku da se zabeleži mis’o, Ja sve to govorim, a niko mi ne veruje. Eto ga štand Ministarstva odbrane, Uprava za odnose sa javnošću, baš komotno, sala sa sedalima zastrta maskirnom mrežom, tu visoki oficiri, tu domoljub Radoš Ljušić. Ima izložba sa pištolji, bombe i jatagani, i ima knjige, popust do 70 posto. Nebojša Pavković, „Treća armija, Sedamdeset osam dana u zagrljaju Milosrdnog anđela“, 3850 dinara, nema popust. Nema popust ni za „Vojvode i vojvodski barjaci“ Radoša Ljušića.
…i štand V. Šešelja
Na Šešelj štandu nema Vjerice, pristigli Borko Stefanović pita, Ima li knjiga „Vučić pudlica“, ne vidi, Šešelj naredi da se donese „Vučić pudlica“, novinar krenu da napravi istorijski snimak, Šešelj ubrani, diže se obezbeđenje, može se kupi, 1000 dinara, nema slikanja… Na „Lagunu“ udari gužva, jok Kija Kockar, uz viteza u oklopu, koji bio bez konja, pisac Piter Bret je potpisivao knjigu „Utroba zemlje“.
I na Media-marketu je sve bilo u pogonu, „Pinkove zvezdice“ su se još smenjivale, kod „Kurira“ je, live, u gostima bio Drašković Vuk, koji na pitanje odgovori „Ne znam šta bih dodao onome što sam već rekao“. Na samom izlazu nezavisni „Srpski telegraf“, naslovnica „Miki zvao Lunu na orgije“, u kavezi nove mačke, na kavezi piše „Bengalska mačka“, i piše „Britanska kratkodlaka mačka“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!