Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Studija “Batuta” o ekološki ugroženim područjima označila je Kosjerić kao crnu tačku. Razlog – fabrika cementa „Titan“. Kroz istoriju poslovanja, ona je na različite načina zagađivala grad i narušavala zdravlje njegovih žitelja: od prašine, preko sagorevanja petrol koksa, do ponovnog vraćanja na ugalj i trovanja štetnim isparenjima i teškim metalima
Podno Divčibara nalazi se Kosjerić, gradić koji na prošlom popisu stanovništva nije imao ni četiri hiljade ljudi, a sada može imati samo još manje. Opština je dosta veća, ona dobacuje do dvanaest hiljada, a pripada Zlatiborskom okrugu.
Tabla sa natpisom Kosjerić prvi put se može vidjeti kod sela Mrčići, te taman kad putnik pomisli da je stigao na odredište, prevari se – spuštanje niz obronke Divčibara potrajaće još dvadesetak minuta. Kosjerić je u kotlini, a to je veoma važno za nastavak priče.
Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” izradio je studiju “Unapređenja upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji”. Prema njihovim nalazima, postoji više crnih tačaka u Srbiji, odnosno lokaliteta gdje privredni subjekti kao zagađivači dovode u pitanje zdravlje ljudi koji žive u okolini. Grad Kosjerić je jedan od njih.
Iako u samom Kosjeriću postoji više fabrika koje zagađuju, a prisutni su i drugi problemi, poput privatnih ložišta zimi, studija akcenat stavlja na fabriku cementa “Titan”. To je najmlađa cementara u Srbiji, osnovana 1976. godine. Kako piše na sajtu fabrike, danas su im proizvodni kapaciteti oko 750.000 tona cementa godišnje. Prije privatizacije 2002. godine, fabrika je zapošljavala više od šest stotina radnika, dok ih je danas nešto manje od dvije stotine…
Pročitajte ceo tekst Filipa Mirilovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (13. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Tri bela kombija koja su bila parkirana tik uz zgradu Predsedništva za vreme protesta i u danima nakon njega, u petak, 21. marta, posle pisanja „Vremena“ - više nisu tu
Ako je skup u Novom Sadu bio odraz tuge zbog 15 stradalih, u Kragujevcu izraz velikog zajedništva, a u Nišu opšte radosti, protest u Beogradu trenutak je kad smo stali pred korumpiranu vlast i pogledali je u oči. Nismo ustuknuli. Krvoproliće su sprečili jedva punoletni mladi ljudi, devojke i mladići koji se nikad u životu nisu potukli. Ništa oni nisu izdali kad su skinuli redarske prsluke. Naprotiv, taj čin je čin vrhunske odgovornosti
Mnogi prevoznici otkazivali su vožnje studentima i građanima pred veliki protest u Beogradu 15. marta. Svi su kao opravdanje navodili “bezbednost putnika”. Međutim, ni to nije sprečilo građane da u subotu ispišu istoriju
Šta kaže fizika? Panika se prenosi, unutar grupe ljudi, od suseda do suseda. Takva kretanja su, kad nema neposredne barijere, kako fizičari kažu, izotropna, a snimci pokazuju sasvim suprotno: da postoji preferentni pravac po sredini ulice, onaj kojim se kretala – spoljna prinudna sila
Dužnost lekara je da nepristrasno saslušaju i tretiraju pacijente. Neodgovorne i neetične izjave ministra zdravlja da su se pacijenti javljali “sa tim simptomima (...) po nalogu” sugerišući da su te tegobe lažne, umanjuju poverenje u zdravstvene institucije, odvraćaju ljude od traženja pomoći u zdravstvenim ustanovama i time narušavaju pravo na zdravstvenu zaštitu
Beograd, 15. mart 2025: Najveći protestni skup u istoriji Srbije
“15. za 15” Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve