Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Studija “Batuta” o ekološki ugroženim područjima označila je Kosjerić kao crnu tačku. Razlog – fabrika cementa „Titan“. Kroz istoriju poslovanja, ona je na različite načina zagađivala grad i narušavala zdravlje njegovih žitelja: od prašine, preko sagorevanja petrol koksa, do ponovnog vraćanja na ugalj i trovanja štetnim isparenjima i teškim metalima
Podno Divčibara nalazi se Kosjerić, gradić koji na prošlom popisu stanovništva nije imao ni četiri hiljade ljudi, a sada može imati samo još manje. Opština je dosta veća, ona dobacuje do dvanaest hiljada, a pripada Zlatiborskom okrugu.
Tabla sa natpisom Kosjerić prvi put se može vidjeti kod sela Mrčići, te taman kad putnik pomisli da je stigao na odredište, prevari se – spuštanje niz obronke Divčibara potrajaće još dvadesetak minuta. Kosjerić je u kotlini, a to je veoma važno za nastavak priče.
Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” izradio je studiju “Unapređenja upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji”. Prema njihovim nalazima, postoji više crnih tačaka u Srbiji, odnosno lokaliteta gdje privredni subjekti kao zagađivači dovode u pitanje zdravlje ljudi koji žive u okolini. Grad Kosjerić je jedan od njih.
Iako u samom Kosjeriću postoji više fabrika koje zagađuju, a prisutni su i drugi problemi, poput privatnih ložišta zimi, studija akcenat stavlja na fabriku cementa “Titan”. To je najmlađa cementara u Srbiji, osnovana 1976. godine. Kako piše na sajtu fabrike, danas su im proizvodni kapaciteti oko 750.000 tona cementa godišnje. Prije privatizacije 2002. godine, fabrika je zapošljavala više od šest stotina radnika, dok ih je danas nešto manje od dvije stotine…
Pročitajte ceo tekst Filipa Mirilovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (13. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu


Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola


Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi


Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi


Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve