"Očekivao sam oko 40–50 mandata, tako da je ovaj rezultat ispod mojih ličnih očekivanja", kaže za "Vreme" Mlađan Dinkić
PROTIV VLADE: Miroljub Labus
Ako su čelni ljudi u G17 plus i bili neprijatno iznenađeni „radikalizacijom“ Srbije, to se nije moglo primetiti u sedištu njihove stranke – zauzeli su stav da su građani glasali protiv vlade, a ne za program SRS-a. „Mislim da su neki ljudi glasali za radikale ne zato što znaju šta oni nude, već iz besa i inata, samo da glasaju protiv DOS-a“, kaže potpredsednik stranke Mlađan Dinkić za „Vreme“. „Glasali su za radikale samo zato što su jasno prepoznali da oni nisu deo DOS-a. Nas još uvek nisu mogli u dovoljnoj meri da razlikuju, pa je za nas ipak glasalo oko 450.000 ljudi.“
Na konferenciji za novinare u sedištu stranke Miroljub Labus, predsednik G17 plus i nosilac liste, naglasio je da je rezultat te stranke „izvanredan“ s obzirom na to da je ona osnovana pre godinu dana i izrazio nadu da će „demokratske snage prevazići podele i nači rešenje“, ali i zabrinutost zbog stabilnosti buduće vlade. Labus je čestitao Srpskoj radikalnoj stranci na uspehu rekavši da „G17 plus poštuje izbornu volju naroda koji je glasao protiv vlade“.
„Dve poruke možemo da izvučemo posle ovih izbora: demokratske snage su dobile većinu na ovim izborima – 60:40 odsto u korist demokratskih snaga“, kaže Dinkić. „S druge strane, 80 odsto građana je glasalo protiv vlade, što znači da nova vlada mora da vodi potpuno drugačiju politiku.“ Smatra da su mogli bolje da prođu da nije bilo „negativne kampanje Demokratske stranke“: „Očekivao sam oko 40–50 mandata, tako da je ovaj rezultat ispod mojih ličnih očekivanja.“ U razgovoru za „Vreme“ Dinkić dalje najavljuje drugačija personalna rešenja u budućoj vladi, zato što „većina neće moći da uđe u novu vladu jer je 80 odsto ljudi glasalo protiv prethodne vlade“. „Moram da kažem da kada saberete glasove DS-a i ostalih stranaka DOS-a koje nisu prešle cenzus, to je oko 20 odsto – to je maltene referendum protiv politike vlade.“ Dinkić kaže da će Demokratska stranka morati da ponudi druge ljude i da prihvati novu politiku, kao i da „vlada mora da bude očišćena od ljudi koji su umešani u afere“. Kaže da će G17 plus insistirati na konceptu samostalne Srbije u budućem parlamentu, i da će to svakako biti važna tema.
Labus kao premijer buduće vlade? „Mislim da to uopšte nije nemoguće, vodiće se jako delikatni pregovori oko toga, ali nije isključeno.“ Dinkić kao ministar finansija? „Videćemo, zaista je rano za to. Sâmo ministarstvo bez odgovarajućeg koncepta nove vlade i podrške parlamenta tom konceptu nema smisla. Meni to mesto nije uopšte najvažnije, spreman sam da idem do kraja, dakle da dobijem odrešene ruke da vodim ekonomiju u novoj vladi, ili da uopšte ne budem u njoj. Vratiću se na fakultet… Sve ili ništa“, kaže Dinkić za „Vreme“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!