

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


"Očekivao sam oko 40–50 mandata, tako da je ovaj rezultat ispod mojih ličnih očekivanja", kaže za "Vreme" Mlađan Dinkić


Ako su čelni ljudi u G17 plus i bili neprijatno iznenađeni „radikalizacijom“ Srbije, to se nije moglo primetiti u sedištu njihove stranke – zauzeli su stav da su građani glasali protiv vlade, a ne za program SRS-a. „Mislim da su neki ljudi glasali za radikale ne zato što znaju šta oni nude, već iz besa i inata, samo da glasaju protiv DOS-a“, kaže potpredsednik stranke Mlađan Dinkić za „Vreme“. „Glasali su za radikale samo zato što su jasno prepoznali da oni nisu deo DOS-a. Nas još uvek nisu mogli u dovoljnoj meri da razlikuju, pa je za nas ipak glasalo oko 450.000 ljudi.“
Na konferenciji za novinare u sedištu stranke Miroljub Labus, predsednik G17 plus i nosilac liste, naglasio je da je rezultat te stranke „izvanredan“ s obzirom na to da je ona osnovana pre godinu dana i izrazio nadu da će „demokratske snage prevazići podele i nači rešenje“, ali i zabrinutost zbog stabilnosti buduće vlade. Labus je čestitao Srpskoj radikalnoj stranci na uspehu rekavši da „G17 plus poštuje izbornu volju naroda koji je glasao protiv vlade“.
„Dve poruke možemo da izvučemo posle ovih izbora: demokratske snage su dobile većinu na ovim izborima – 60:40 odsto u korist demokratskih snaga“, kaže Dinkić. „S druge strane, 80 odsto građana je glasalo protiv vlade, što znači da nova vlada mora da vodi potpuno drugačiju politiku.“ Smatra da su mogli bolje da prođu da nije bilo „negativne kampanje Demokratske stranke“: „Očekivao sam oko 40–50 mandata, tako da je ovaj rezultat ispod mojih ličnih očekivanja.“ U razgovoru za „Vreme“ Dinkić dalje najavljuje drugačija personalna rešenja u budućoj vladi, zato što „većina neće moći da uđe u novu vladu jer je 80 odsto ljudi glasalo protiv prethodne vlade“. „Moram da kažem da kada saberete glasove DS-a i ostalih stranaka DOS-a koje nisu prešle cenzus, to je oko 20 odsto – to je maltene referendum protiv politike vlade.“ Dinkić kaže da će Demokratska stranka morati da ponudi druge ljude i da prihvati novu politiku, kao i da „vlada mora da bude očišćena od ljudi koji su umešani u afere“. Kaže da će G17 plus insistirati na konceptu samostalne Srbije u budućem parlamentu, i da će to svakako biti važna tema.
Labus kao premijer buduće vlade? „Mislim da to uopšte nije nemoguće, vodiće se jako delikatni pregovori oko toga, ali nije isključeno.“ Dinkić kao ministar finansija? „Videćemo, zaista je rano za to. Sâmo ministarstvo bez odgovarajućeg koncepta nove vlade i podrške parlamenta tom konceptu nema smisla. Meni to mesto nije uopšte najvažnije, spreman sam da idem do kraja, dakle da dobijem odrešene ruke da vodim ekonomiju u novoj vladi, ili da uopšte ne budem u njoj. Vratiću se na fakultet… Sve ili ništa“, kaže Dinkić za „Vreme“.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve