Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembra, u Nišu je počeo da radi inkluzivni kafić “Zvuci srca”, četvrti po redu koji pod ovim imenom postoji u zemlji. Otvoren je sa idejom da se osobe sa smetnjama u razvoju posle škole radno angažuju. Trenutno ih je petoro
Stakla su oslikana Sneškom Belićem, muzičkim notama, nasmejanim srcima, šoljicama i džezvom za kafu uz natpise “Jeste li za kafu?” i “Kafa koja se služi srcem”. Tako kafić “Zvuci srca” izgleda spolja. Unutar kafića je kuhinja, sivi šank, a oko sedam stolova raspoređene su crvene, žute i sive stolice i dva kauča. Na stolovima je drvena kutija u obliku simbola ovog kafića – srca, koje se smeje uz namig. Na meniju se nalaze kafe, topla čokolada, čajevi, sokovi, gazirana pića i kokteli. U pitanju je, dakle, inkluzivni kafić koji je ujedno i radni centar, s više od 30 volontera koji su uglavnom studenti psihologije.
Ukoliko u kafić dođete po podne, dočekaće vas dvadesetjednogodišnja Katarina Radosavljević. “Kada dođem na posao, uvek moram da budem spremna i aktivna i naravno na posao ne sme nikako da se kasni, treba da budemo tačni obavezno”, kaže. Pre nego što je počela da radi u kafiću, Katarina je želela da pronađe posao i pokušala je da se zaposli dva puta, ali nije bila primljena. “Konačno se ostvario san da nađem nešto da radim, da ne sedim, na primer, u kući, da ne gledam televizor, telefon ili da ležim non-stop”, priča Katarina i dodaje da nema posla koji ne voli da radi u kafiću.
Njena koleginica je dvadesetpetogodišnja Aneta Nikolić. Dok se nije zaposlila u kafiću, kaže, nije radila. Na poslu je naučila da sprema kafu, a gostima najčešće služi espreso. Iako od poslova najmanje voli pranje sudova, kaže da joj posao nikada nije naporan. Napominje i da se super slaže sa kolegom i koleginicom.
foto: "zvuci srca"…
Kafić “Zvuci srca” u Nišu četvrti je po redu koji je otvoren u zemlji pod ovim nazivom. Pored Niša, “Zvuci srca” postoje i u Beogradu, Pančevu i Subotici. Svi kafići spadaju u istu mrežu i otvoreni su pod okriljem organizacije “Dečje srce” iz Beograda. Sonja Ranđelović, predsednica Udruženja “Zvuci srca” Niš, kaže da je ideja o otvaranju inkluzivnog kafića nastala kako bi korisnici radnog centra imali svakodnevnu obavezu, te kako bi se osetili korisno, napredovali, socijalizovali se i razvijali bolju komunikaciju s ljudima. “Oni, naprosto, ostaju u svojim kućama, zatvoreni su, prepušteni su više tehnici, telefonima, televizorima, što, naravno, nije dobro ni za osobe bez smetnji u razvoju. Otud ideja da se izvuku iz kuća, iz kućnih rutina, iz zone komfora “, kaže Ranđelović.
U kafiću se korisnici radnog centra usmeravaju na razvijanje što veće funkcionalnosti, a posebna pažnja posvećuje se higijeni. Od petoro korisnika, dvoje je trenutno na obuci, a trajanje obuke zavisi od mogućnosti korisnika. Na osnovu toga se procenjuje i ko će obavljati koji posao – prati, čistiti, sređivati. Zadaci su im podeljeni, a za sada imaju ustaljeni ritam. Ranđelović kaže da se korisnicima rad u kafiću dopada, te da im se ne ide kući. “Ostanu u smeni koliko god da je duga ta smena, potom ostaju i preko toga, jer ovde se osećaju korisno i lepo im je.”
foto: "zvuci srca"…
U ovom kafiću cenovnik ne postoji. Umesto cenovnika, po jedna drvena kutija nalazi se na svakom stolu, a gosti mogu da odluče koliko će novca ostaviti. “Sve je krenulo iz Beograda, gledali su da olakšaju radnicima, na primer nisu želeli da ih angažuju na kasama jer kase su komplikovane i to ne bi mogli da isprate. Pritom, kažem, mi radimo po sistemu donacija. Naše udruženje je humano, neprofitno i trudimo se da radimo u skladu s tim idejama. Tako da ko može ostavi novac, ko ne može – ne mora”, objašnjava Ranđelović.
U zavisnosti od sredstava korisnici radnog centra će imati i nadoknadu, ali Ranđelović naglašava da su najznačajniji druženje i svakodnevna obaveza.
foto: "zvuci srca"…
PODRŠKA VOLONTERA
U kafiću volontira i korisnicima pomaže oko 35 volontera. Njihovo radno vreme je fleksibilno, pa u kafiću provode nekada dva, a nekada četiri sata. Jovana Đorđević, dvadesetčetvorogodišnja studentkinja s katedre za Socijalni rad i socijalnu politiku na Filozofskom fakultetu u Nišu, tražila je nevladinu organizaciju humanitarnog karaktera kojoj može da se pridruži, a kada je saznala za ovaj kafić, odlučila je da proba volonterski rad u njemu. Ona i drugi volonteri pomažu korisnicima u zavisnosti od njihovih potreba. “U suštini, oni su sad već sve naučili, tu smo da im pomognemo ako neko ne može brzo da se snađe pri kuvanju kafe ili čaja, na primer, ili usluživanja gostiju”, kaže Jovana.
foto: "zvuci srca"…
U kafiću volontira i dvadesetjednogodišnja Anđela Jovanović. Ona nema određene zadatke, ali pomaže u kuhinji, recimo. “Ono što najviše volim kod ovog kafića jeste to što svi korisnici imaju beskonačnu energiju koju usmeravaju pojedinačno ka svakom gostu i što se ovde svaki gost oseća baš kao da su njega čekali. Prema svakome imaju taj poseban pristup i na taj jedinstven način pripremaju piće”, smatra Anđela. Ona se nada da će volontirati i u kreativnoj radionici, koja će u skorijoj budućnosti biti otvorena preko puta kafića. U sklopu kafića, naime, postoje radionice, a jedan deo u kafiću u Nišu posvećen je i materijalu koji je na prodaju. U pitanju su oslikani cegeri, šolje i bedževi koje prave deca u Beogradu, a čija je cena unapred određena. Osim otvaranja radionice u Nišu, u budućnosti se očekuje otvaranje kafića i u Novom Sadu.
Ovaj tekst nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta je isključivo odgovornost Instituta za medije i različitosti – Zapadni Balkan na projektu YoCoJoin i ne odražava nužno stavove EU niti Evropske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu. Za njih se ne može smatrati odgovornim ni EU niti Evropska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.