

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembra, u Nišu je počeo da radi inkluzivni kafić “Zvuci srca”, četvrti po redu koji pod ovim imenom postoji u zemlji. Otvoren je sa idejom da se osobe sa smetnjama u razvoju posle škole radno angažuju. Trenutno ih je petoro
Stakla su oslikana Sneškom Belićem, muzičkim notama, nasmejanim srcima, šoljicama i džezvom za kafu uz natpise “Jeste li za kafu?” i “Kafa koja se služi srcem”. Tako kafić “Zvuci srca” izgleda spolja. Unutar kafića je kuhinja, sivi šank, a oko sedam stolova raspoređene su crvene, žute i sive stolice i dva kauča. Na stolovima je drvena kutija u obliku simbola ovog kafića – srca, koje se smeje uz namig. Na meniju se nalaze kafe, topla čokolada, čajevi, sokovi, gazirana pića i kokteli. U pitanju je, dakle, inkluzivni kafić koji je ujedno i radni centar, s više od 30 volontera koji su uglavnom studenti psihologije.
Ukoliko u kafić dođete po podne, dočekaće vas dvadesetjednogodišnja Katarina Radosavljević. “Kada dođem na posao, uvek moram da budem spremna i aktivna i naravno na posao ne sme nikako da se kasni, treba da budemo tačni obavezno”, kaže. Pre nego što je počela da radi u kafiću, Katarina je želela da pronađe posao i pokušala je da se zaposli dva puta, ali nije bila primljena. “Konačno se ostvario san da nađem nešto da radim, da ne sedim, na primer, u kući, da ne gledam televizor, telefon ili da ležim non-stop”, priča Katarina i dodaje da nema posla koji ne voli da radi u kafiću.
Njena koleginica je dvadesetpetogodišnja Aneta Nikolić. Dok se nije zaposlila u kafiću, kaže, nije radila. Na poslu je naučila da sprema kafu, a gostima najčešće služi espreso. Iako od poslova najmanje voli pranje sudova, kaže da joj posao nikada nije naporan. Napominje i da se super slaže sa kolegom i koleginicom.


Kafić “Zvuci srca” u Nišu četvrti je po redu koji je otvoren u zemlji pod ovim nazivom. Pored Niša, “Zvuci srca” postoje i u Beogradu, Pančevu i Subotici. Svi kafići spadaju u istu mrežu i otvoreni su pod okriljem organizacije “Dečje srce” iz Beograda. Sonja Ranđelović, predsednica Udruženja “Zvuci srca” Niš, kaže da je ideja o otvaranju inkluzivnog kafića nastala kako bi korisnici radnog centra imali svakodnevnu obavezu, te kako bi se osetili korisno, napredovali, socijalizovali se i razvijali bolju komunikaciju s ljudima. “Oni, naprosto, ostaju u svojim kućama, zatvoreni su, prepušteni su više tehnici, telefonima, televizorima, što, naravno, nije dobro ni za osobe bez smetnji u razvoju. Otud ideja da se izvuku iz kuća, iz kućnih rutina, iz zone komfora “, kaže Ranđelović.
U kafiću se korisnici radnog centra usmeravaju na razvijanje što veće funkcionalnosti, a posebna pažnja posvećuje se higijeni. Od petoro korisnika, dvoje je trenutno na obuci, a trajanje obuke zavisi od mogućnosti korisnika. Na osnovu toga se procenjuje i ko će obavljati koji posao – prati, čistiti, sređivati. Zadaci su im podeljeni, a za sada imaju ustaljeni ritam. Ranđelović kaže da se korisnicima rad u kafiću dopada, te da im se ne ide kući. “Ostanu u smeni koliko god da je duga ta smena, potom ostaju i preko toga, jer ovde se osećaju korisno i lepo im je.”


U ovom kafiću cenovnik ne postoji. Umesto cenovnika, po jedna drvena kutija nalazi se na svakom stolu, a gosti mogu da odluče koliko će novca ostaviti. “Sve je krenulo iz Beograda, gledali su da olakšaju radnicima, na primer nisu želeli da ih angažuju na kasama jer kase su komplikovane i to ne bi mogli da isprate. Pritom, kažem, mi radimo po sistemu donacija. Naše udruženje je humano, neprofitno i trudimo se da radimo u skladu s tim idejama. Tako da ko može ostavi novac, ko ne može – ne mora”, objašnjava Ranđelović.
U zavisnosti od sredstava korisnici radnog centra će imati i nadoknadu, ali Ranđelović naglašava da su najznačajniji druženje i svakodnevna obaveza.


PODRŠKA VOLONTERA
U kafiću volontira i korisnicima pomaže oko 35 volontera. Njihovo radno vreme je fleksibilno, pa u kafiću provode nekada dva, a nekada četiri sata. Jovana Đorđević, dvadesetčetvorogodišnja studentkinja s katedre za Socijalni rad i socijalnu politiku na Filozofskom fakultetu u Nišu, tražila je nevladinu organizaciju humanitarnog karaktera kojoj može da se pridruži, a kada je saznala za ovaj kafić, odlučila je da proba volonterski rad u njemu. Ona i drugi volonteri pomažu korisnicima u zavisnosti od njihovih potreba. “U suštini, oni su sad već sve naučili, tu smo da im pomognemo ako neko ne može brzo da se snađe pri kuvanju kafe ili čaja, na primer, ili usluživanja gostiju”, kaže Jovana.


U kafiću volontira i dvadesetjednogodišnja Anđela Jovanović. Ona nema određene zadatke, ali pomaže u kuhinji, recimo. “Ono što najviše volim kod ovog kafića jeste to što svi korisnici imaju beskonačnu energiju koju usmeravaju pojedinačno ka svakom gostu i što se ovde svaki gost oseća baš kao da su njega čekali. Prema svakome imaju taj poseban pristup i na taj jedinstven način pripremaju piće”, smatra Anđela. Ona se nada da će volontirati i u kreativnoj radionici, koja će u skorijoj budućnosti biti otvorena preko puta kafića. U sklopu kafića, naime, postoje radionice, a jedan deo u kafiću u Nišu posvećen je i materijalu koji je na prodaju. U pitanju su oslikani cegeri, šolje i bedževi koje prave deca u Beogradu, a čija je cena unapred određena. Osim otvaranja radionice u Nišu, u budućnosti se očekuje otvaranje kafića i u Novom Sadu.
Ovaj tekst nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta je isključivo odgovornost Instituta za medije i različitosti – Zapadni Balkan na projektu YoCoJoin i ne odražava nužno stavove EU niti Evropske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu. Za njih se ne može smatrati odgovornim ni EU niti Evropska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve