"Smanjenje broja nezaposlenih direktno zavisi od investicija u srpsku privredu"
RAZLOZI ZA BRIGU: Radovan Ristanović
Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji je zaposleno 2.001.390 radnika a posao traži 992.147 nezaposlenih. Pre dve godine u ovo doba bilo je 1.800.676 zaposlenih, a na evidenciji tadašnjeg Zavoda za tržište rada 951.270 imena. Iako brojke kazuju da je u odnosu na raniji period neki napredak ostvaren, opšta stopa nezaposlenosti i dalje se kreće oko 30 odsto radno sposobnih. S druge strane, prema anketi koju je Služba za zapošljavanje nedavno sprovela, stopa nezaposlenosti je „svega“ između 18 i 19 odsto.
Radovan Ristanović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, kaže za „Vreme“ da nijedan od ovih podataka ne odgovara pravoj istini, pre svega zbog metodologije prikupljanja i obrade podataka: „Rezultat dobijen anketom ne može se prihvatiti kao apsolutno tačan jer se stopa nezaposlenosti izračunava prema odgovorima ograničenog broja ispitanika na pitanje: da li ste u poslednjih sedam dana ostvarili neku zaradu po osnovu rada? Ni ovaj drugi, iako se radi o prostom zbrajanju, nije apsolutno tačan jer jedan broj formalno nezaposlenih ostvaruje dohodak u tzv. sivoj zoni, pa je pitanje da li su oni zaista nezaposleni. Osnovni razlog za ovoliki broj nezaposlenih u evidenciji jeste mogućnost da se prijavljivanjem u Službi za zapošljavanje ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje. Izmena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojom se predviđa pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu za sve građane direktno će uticati na smanjenje broja nezaposlenih u evidenciji.“
RADOVANRISTANOVIĆ: Naša privreda se nalazi u tranziciji: iz sistema kojim je dominirala društvena svojina, kojoj cilj nije bila produktivnost već socijalni mir, prelazi se na privatnu svojinu gde su produktivnost i profit na prvom mestu. Smanjenje broja nezaposlenih direktno zavisi od investicija u srpsku privredu. Nezaposlenost je u direktnoj proporciji sa procesom tranzicije i količinom stranih investicija: u Hrvatskoj, Rumuniji i Bugarskoj stopa nezaposlenosti je manja, a u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Albaniji veća je nego kod nas. Kada će društvena svojina konačno preći u privatnu, za sada je teško reći.
Da bi se ciljevi zacrtani u Strategiji ostvarili, neophodna je reforma same Službe za zapošljavanje, koja je u prethodnom periodu, ali u velikoj meri i sada, opterećena birokratskim načinom rada: doživljava se kao institucija gde se dobijaju razna uverenja i potvrde, a ne kao institucija preko koje se može naći posao. Naš cilj je da ova Služba bude dobar posrednik između sveta rada i sveta kapitala, između nezaposlenih i poslodavaca.
Kakvasuiskustvaizvećzapočetihprojekata?
Pokrenuto je nekoliko projekata čiji je cilj povećanje efikasnosti zapošljavanja. Taj o kome govorite ostvaruje se u saradnji sa Državnom upravom za tržište rada Kraljevine Švedske i realizuje se u Beogradu, Novom Sadu i Šapcu s akcentom na dostupnost informacija – mogućnost da nezaposleni samostalno dođu do podataka o slobodnim radnim mestima, o traženim zanimanjima, prekvalifikacijama… U Lazarevcu, Nišu, Pančevu i Kraljevu su u saradnji sa Svetskom bankom osnovani tranzicioni centri za radnike „velikih sistema“ u kojima evidentno ima mnogo više zaposlenih nego što je zaista potrebno za sam proces rada. U tim centrima radnicima koji su tehnološki višak omogućuje se svaka stručna i pravna pomoć, prekvalifikacija ili obuka za samozapošljavanje, pre nego što im radni odnos bude raskinut. U toku je i projekat jačanja institucionalnih kapaciteta tržišta rada koji se ostvaruje u Beogradu, Boru, Pirotu, a u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju i razvoj. Sve su to pilot-projekti koji još traju i o njihovoj uspešnosti za sada nije moguće izreći bilo kakav sud. U svakom slučaju, oni koji se budu pokazali kao uspešni biće prošireni, a oni drugi će biti prekinuti.
Suočeni smo s velikim brojem nezaposlenih, ali i s velikim brojem nepopunjenih radnih mesta. Zato će dosadašnji koncept prekvalifikacije i dokvalifikacije unekoliko biti promenjen i sve će manje biti opših kurseva poput jezičkih i računarskih, a sve više obuke za konkretna deficitarna zanimanja koja su u datom trenutku na datom mestu potrebna. Ustanovićemo u svim mestima u Srbiji koja su zanimanja deficitarna i u skladu s tim organizovati odgovarajuće kurseve, tako da se polaznici i zaposle, kad i ako kurs uspešno završe.
Bez obzira na to po kom modelu da se podaci o nezaposlenosti obrađuju, dobija se rezultat da više od trećine nezaposlenih čine mlađi od 27 godina, da polovina njih čeka na posao više od dve godine, a da je devet desetina svršenih srednjoškolaca nezaposleno više od pet godina. Štaviše, tek svakom šesnaestom omladincu koji se po anketnim kriterijumima smatra zaposlenim, uplaćuje se penziono osiguranje. Ako se tome doda da je u prethodnih petnaest godina pola miliona mladih napustilo zemlju, razlog za brigu je još veći. Zato se zapošljavanju mladih posvećuje posebna pažnja i oni imaju prednost pri dobijanju bespovratnih sredstava za samozapošljavanje. Upravo je u toku Drugi radni sastanak nacionalnih službi za zapošljavanje na kome učestvuju predstavnici svih eks-YU republika, Albanije, Međunarodne organizacije rada, vlade Belgije i OEBS-a, a pod pokroviteljstvom Pakta za stabilnost. Tema sastanka je podsticanje zapošljavanja mladih, što je gorući problem celog regiona i naš prioritet.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.