

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Puna tri meseca deo stomatologa podržan od sva tri matična fakulteta u Srbiji pokušava da upozorenjima Ministarstvu i nadležnim telima Skupštine Srbije razreši situaciju nastalu neregularnošću izbora za čelnike i tela stomatološke komore


Krajem prošle godine (26. 12. 2007) Društvo lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva tužilo je Vrhovnom sudu Srbije Ministarstvo zdravlja Vlade Republike Srbije. Pozivajući se na član 49. Zakona o komorama zdravstvenih radnika, prema kome Ministarstvo vrši mere uprave nadzora nad zakonitošću rada i aktima komore, podnosioci tužbe smatraju da se Ministarstvo oglušilo o pomenuti član pošto nije reagovalo i „poništilo odluku o nelegalnom izboru nosilaca funkcija i organa Stomatološke komore“ na Skupštini stomatologa 13. oktobra 2007. Preciznije, Ministarstvo se u zakonskom roku od 60 dana nije izjasnilo, niti odgovorilo, na tri pismena upozorenja podnosioca tužbe pa je tužilac u „cilju zaštite prava svojih članova bio prinuđen da se obrati Vrhovnom sudu“.
IZBORI: Zakonom o komorama zdravstvenih radnika, usvojenom pre dve godine, predviđeno je njihovo osnivanje u roku od šest meseci od objavljivanja Zakona u „Službenom listu“. Nažalost, sa ovim poslom ne samo da se mnogo kasni već osnivanje gotovo nijedne komore nije prošlo bez većih ili manjih skandala. Podsećanja radi, krajem prošle godine poprilična prašina se digla oko neregularnosti pri usvajanju statuta lekarske komore. Ništa se nije dogodilo i komora je osnovana. Problema je bilo i pri izboru funkcionera Komore biohemičara. U pomenutim slučajevima stvari su nekako legle, da bi novo nezadovoljstvo izazvale visoke članarine i ostale dažbine prilikom upisa u lekarsku komoru koja svoj početak rada najavljuje tek u ovoj godini.
Kod 4500 stomatologa stvari su izgledale drugačije. Oni su se u većem broju od ostalih odazvali na glasanje za članove Skupštine Komore, lagodnije se složili oko statuta da bi potpuna podela i pobuna nastala oko regularnosti kandidovanja i izbora funkcionera Komore i formiranja izborne komisije. Puna tri meseca deo stomatologa podržan od sva tri stomatološka fakulteta u Srbiji (Beograd, Novi Sad i Niš) pokušava da upozorenjima Ministarstvu i nadležnim telima Skupštine Srbije razreši situaciju, zahtevajući ponavljanje izbora za čelnike i tela stomatološke komore. Oni tvrde da je na spornoj Skupštini grube povređen Zakon, Statut i Poslovnik o radu Skupštine.
Prema uvidu u dokumentaciju koja je i novinaru „Vremena“ bila na raspolaganju, izborna komisija se oglušila o sve predloge za kandidate za direktora Komore i predsednika Skupštine stavljajući na glasačke listiće samo po jednog kandidata, što je na Skupštini izazvalo nezadovoljstvo velikog broja delegata. Neki iz protesta napuštaju sednicu a predsedavajući Skupštine prof. Slavoljub Živković (na tu privremenu funkciju predložilo ga je Ministarstvo zdravlja) otišao je i dalje: bez utvrđivanja kvoruma, kršeći Statut i Poslovnik, stavio je na glasanje predlog da se na licu mesta izvrši izmena i dopuna glasačkih listića, što su prisutni i podržali. Članovi Skupštine su tako bili u prilici da na već odštampanim glasačkim listićima rukom uz međusobni dogovor dopišu svoje predloge. I još nešto: na glasačkim listićima kao kandidati za određene funkcije u Komori stomatologa našla su se i tri od pet članova izborne komisije. Izbori su, uprkos sumnjivom kvorumu, ipak obavljeni. Izabrana su radna tela, funkcioneri.
SPORNA BIOGRAFIJA: Na mesto direktora Komore izabran je prof. dr Zoran Stajčić, koji je, ako se izuzme dopisivanje glasačkih listića, bio i jedini predloženi kandidat. O svemu tome obavešteni su Srpsko lekarsko društvo i Ministarstvo zdravlja.
Njegovo imenovanje na ovu važnu funkciju pokrenulo je detaljnije ispitivanje njegove profesionalne karijere pa i sumnje u validnost njegove titutle vanrednog profesora maksilofacijalne hirurgije. Sumnje su doduše postojale i mnogo ranije, ali dr Stajčić očigledno nije bio važan do izbora na funkciju direktora Komore, mesta na kome bi s obzirom na značaj morali da budu izabrani ljudi najvišeg profesionalnog i ljudskog integriteta. Po starom dobrom običaju, niko, valjda da se ne zameri, nije hteo da se upliće u „nezgodne stvari“.
Prvi znak ozbiljnog upozorenja stigao je sa banjalučkog Medicinskog fakulteta koji 17. 12. 2007. zvanično obaveštava Društvo lekara Vojvodine da je „Zoran Stajčić kod njih biran na mesto redovnog profesora na predmetu maksilofacijalna hirurgija. Međutim, nakon dopisa vanrednog profesora Slavoljuba Šurdilovića sa Niškog univeziteta od 12. 2. 2007. koji je upozorio da je njegov potpis za izbor dr Stajčića u zvanje redovnog profesora čist falsifikat, banjalučki fakultet je poništio odluku o izboru profesora Stajčića u zvanje redovnog profesora i sa njim nije sklopljen ugovor o radu…“
U pismu profesor Šurdilović negira da je bio predsednik komisije i da je to nemoguće jer je on vanredni profesor, i da nikada nije potpisao izveštaj Komisije za izbor u zvanje redovnog profesora na predmetu maksilofacijalna hirurgija Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Potpis na izveštaju ocenio je kao težak falsifikat. Inače, banjalučki Medicinski fakultet preuzeo je dr Stajčića u zvanju vanrednog profesora u koje je izabran 1998. godine na Stomatološkom fakultetu u Beogradu.
Istorijat spornih univerzitetskih titula dr Stajčića, o kome su svi, pa i dobro upućeni iz stomatološke struke i nauke, ćutali do njegovog izbora na čelnu funkciju Komore, datira još od kraja 2000. godine. Tada je privremena uprava Stomatološkog fakulteta Beogradskog univerziteta odmah posle oktobarskih promena 7. 11. 2000. godine stavila van snage odluku dekana fakulteta br. 1859-1 od 15. 12. 1998. godine o izboru dr. sci Zorana Stajčića u zvanje vanrednog profesora maksilofacijalne hirurgije. Podsećanja radi, u Miloševićevo vreme mnogi su dekretima dekana fakulteta mogli da dođu do titula mimo redovne izborne procedure i bez saglasnosti matičnih klinika. Dr Stajčić je upućen na rad na Kliniku za oralnu hirurgiju. Odluka je, kako se kaže, privremena i važi do donošenja novog zakona o univerzitetu.
U izjavama za medije dr Stajčić samo kaže da je falsifikat stvar za sud i policiju. I tu je u pravu. A što se tiče njegovog izbora za direktora Komore, tvrdi da tu ništa nije bilo sporno i da su sve odluke Skupštine regularne. Nije se upuštao u zamerke o kvoru, u „detalje“ kao što su rukom dopisani glasački listići i ostalo.
ODGOVORNOST: Izborne neregularnosti i lik i delo direktora komore bili su tema i Odbora za zdravlje i porodicu Skupštine Srbije.
Članovi Odbora su od Ministarstva zdravlja zatražili zvaničan stav o izboru dr Stajčića za direktora Komore i pritužbama na proces konstitusanja komore. Prema pisanju medija, na sednicu je bio pozvan i dr Stajčić. Pristao je da dodje ali mu je gostoprimstvo uskraćeno zbog „uznemirenosti mnogih članova odbora“. Verovatno zbog njegove biografije.
Iako, za razliku od informacija o drugim komorama na sajtu Ministarstva zdravlja nema nikakvog obaveštenja o tome da je Komora stomatologa počela da funkcioniše, članovi Skupštine stomatološke komore održali su nedavno Skupštinu u Kraljevu kao da je sve normalno. Na protivljenje dela stomatologa i tri stomatološka fakulteta da je komora neregularna, samo je odgovoreno da to tamo neki pričaju laži, napadaju direktora i da zapravo ne žele formiranje komore.
Ako je ispitivanje biografije dr Stajčića stvar suda, njegovo poslednje pismo upućeno direktorima zdravstvenih ustanova da imenuju po jedno lice iz pravne službe koje će prikupiti dokumenta o upisu u imenik Komore, sugeriše na kršenje Zakona o komori.
Prema članu 10. Zakona za taj posao je zadužena komora ili ogranci komore, a ne direktori ili načelnici u zdravstvenim ustanovama kojima se obraća novi direktor komore. U pismu se navodi i rok za podnošenje dokumenata 21. januar 2008. Dakle, rukovodstvo komore se na svaki način trudi da pokaže da funkcioniše i da posao privodi kraju.
Ministarstvo zdravlja će sa nezadovoljnim stomatolozima komunicirati preko suda. Odgovor je jedino krajem godine, 21. decembra 2007. dostavljen Odboru za zdravlje. U njemu se pored ostalog saopštava da Ministarstvo nema nikakve zakonske ingerencije ni ovlašćenja da kontroliše izbore niti da utiče na druga akta komore. To je isključiva nadležnost Odbora za konstituisanje stomatološke komore čiji su, kako se kaže u dopisu Ministarstva, osnovni zadaci pored ostalog donošenje statutarne odluke, postupak i sprovođenje izbora. Niko ne spori odgovornost Odbora za propuste u formiranju stomatološke komore. Ostaje nejasno kome je taj odbor odgovoran, ako ne Ministarstvu zdravlja. Rešenjem od 30. decembra 2005. godine članove Odbora je imenovalo Ministarstvo zdravlja Vlade Republike Srbije.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve