Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo za nastavak razgovora o redifiniciji. Obavještenje je dobio i Vojislav Koštunica. Tim potezom je oslabljena pozicija koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" pred pregovore sa DOS-om
NOVI KABINET: Premijer Vujanović sa ministrima
„Ja neću, Srđa Božović neće, a malo je vjerovatno da može biti Zoran Žižić“, odgovor je predsjednika Socijalističke narodne partije (SNP) Predraga Bulatovića na pitanje ko iz SNP-a može biti premijer nove savezne vlade. Bulatović za „Vreme“ nije želio da govori o drugim kombinacijama, pa ni o detaljima što se samog sastava vlade tiče, jer po svoj prilici još ne zna kako će DOS reagovati na Predlog koalicionog ugovora koji priprema koalicija „Zajedno za Jugoslaviju“, a koji će se DOS-u uputiti krajem ove ili početkom naredne nedjelje.
U međuvremenu, bivši premijer Zoran Žižić oglasio se uvjeravanjem da uopšte neće učestvovati u novoj saveznoj vladi, a iz krugova bliskih vrhu SNP-a šire se uvjeravanja da bi novi savezni premijer mogao biti dosadašnji ministar finansija Dragiša Pešić. Predrag Bulatović tvrdi da će savezni premijer svakako biti iz SNP-a, a sa druge strane se čuju uvjeravanja da DOS neće prihvatiti bilo koje rješenje, odnosno kandidata koji nije bar potpredsjednik partije koja ga predlaže. Kako Pešić nije potpredsjednik, pitanje je da li će SNP njega ili nekog drugog iz partije prvo proizvesti u potpredsjednika pa onda predložiti za mandatara savezne vlade.
Odustajanjem od vanrednih saveznih izbora kao „jedinog pravog puta do nove vlade“ Predrag Bulatović, uz podršku Narodne stranke i Srpske narodne stranke, sada pokušava da diktira uslove DOS-u, gradeći time odstupnicu ukoliko DOS te uslove ne prihvati. Nacrtom novog koalicionog sporazuma, koji je u ime koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ promovisao potpredsjednik SNP-a Srđa Božović, traži se da se u prvom redu onemogući preglasavanje u saveznoj vladi, poput onog već viđenog oko odluke o saradnji sa Haškim tribunalom. Traži se dakle podjednak broj članova vlade iz Srbije i Crne Gore, ali i potpuno ravnopravna raspodjela drugih saveznih funkcija, kao i ispunjavanje već postignutih dogovora o raspodjeli ambasadorskih mjesta, koja su, bar što se crnogorskih kadrova tiče, i dalje simbolično popunjena. To je oročeno do kraja septembra, otprilike koliko i izbor kadrova za savezne sudove.
Uz to je navedeno da će jedan od prioritetnih zadataka eventualno izabrane nove vlade biti izrada platforme koja će navodno harmonizovati odnose Srbije sa Crnom Gorom, a potom i aktivnost za dalju reintegraciju Jugoslavije u međunarodne organizacije, prije svega finansijske, pri čemu SNP ne odustaje od svog već proklamovanog stava da je protiv izručenja jugoslovenskih državljana.
Iza navedenih uslova sada pored SNP-a i SNS-a stoji i Narodna stranka Dragana Šoća, koja je bojkotovala savezne izbore i odbila ponudu tadašnjeg mandatara Zorana Žižića da učestvuje u saveznoj vladi. Narodna stranka je, kako je za „Vreme“ izjavio potpredsjednik Predrag Popović, načelno prihvatila učešće u saveznoj vladi, mada, kako je naveo, definitivna odluka zavisi od dogovora unutar koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“. O kakvom se to dogovoru radi Popović nije rekao, međutim, iz drugih članica pomenute koalicije šire se priče da je na sastanku vrha koalicije bilo veoma oštrih riječi oko raspodjele mandata u novoj saveznoj vladi. Naime, kako se tvrdi, SNP je predložio da Narodna stranka u novoj vladi dobije dva resora, a SNS zadrži samo jedan već dobijen, čemu se navodno usprotivio Božidar Bojović, tako da je odluka o tome odložena. Na drugoj strani neki iz vrha SNP-a smatraju da bi ta partija trebalo da poštuje snagu članica koalicije i onemogući da se ponovi već viđeno prilikom raspodjele poslaničkih mandata u crnogorskom parlamentu. Neki, dakle ne mogu da prežale što je Narodnoj stranci pripalo „nezasluženih“ 11 mandata i što je evidentno da tako „jaka“ Narodna stranka sve oštrije prijeti SNP-u izlaskom iz koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, pa čak javno govori šta bi u konkretnom slučaju izbora savezne vlade trebalo da uradi SNP, odnosno Predrag Bulatović.
Po svemu sudeći Narodna stranka učešće u saveznoj vladi uslovljava sa najmanje dva mandata, i to je ono od čega zavisi, kako je rekao Predrag Popović, njihova definitivna odluka o učešću u vladi. Na pitanje šta se to promijenilo u međuvremenu da sada Narodna stranka prihvata učešće u saveznoj vlasti a to nije uradila krajem prošle godine, Predrag Popović za „Vreme“ kaže da sada nema režima Slobodana Miloševića, da je Jugoslavija ušla u Ujedinjene nacije i da Narodna stranka, sada kao članica koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, koja će biti potpisnik novog ugovora sa DOS-om, želi da se državna zajednica Srbije i Crne Gore spasi od raspada.
Na primjedbu šta će ta vlada da radi s obzirom na to da je Vlada Srbije ne priznaje, a crnogorska odavno, Popović kaže da SRJ i njena vlada imaju međunarodni subjektivitet, što je neophodno da bi i Srbija i Crna Gora dobile ono što im je potrebno od međunarodne zajednice.
Premijer Filip Vujanović već je uputio pozive Bulatoviću, Šoću i Bojoviću za razgovore, i početkom naredne nedjelje trebalo bi već da počne toliko tražen unutarcrnogorski dijalog. Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo u kojem navodi da su se izborom nove crnogorske vlade stvorili svi uslovi za nastavak razgovora o redifiniciji odnosa između Crne Gore i Srbije. Obavještenje o tome Vujanović je poslao i jugoslovenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, da se i on „ako hoće uključi u te razgovore“, što je velika novost budući da je do sada zvanična Crna Gora odbacivala mogućnost da se u razgovore uključi Koštunica a posebno savezna vlada. Ni predsjedniku Milu Đukanoviću, kako je izjavio, ne smeta da u pregovorima Crne Gore i Srbije učestvuje Koštunica niti bilo koja druga relevantna ličnost Srbije, tako da je tim potezom, čini se, oslabljena pozicija koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ pred pregovore sa DOS-om o novom koalicionom ugovoru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, to bi bilo parcijalno i licemerno. Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada. Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja. A u toj promeni roditelji ubijene dece mogli bi da budu ambasadori procesa normalizacije ovog društva. Oni su spremni na tu ulogu i bilo bi dobro da ih i studenti uključe u svoje debate, da razumeju šta se dogodilo i koji su putevi suočavanja
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!