Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo za nastavak razgovora o redifiniciji. Obavještenje je dobio i Vojislav Koštunica. Tim potezom je oslabljena pozicija koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" pred pregovore sa DOS-om
NOVI KABINET: Premijer Vujanović sa ministrima
„Ja neću, Srđa Božović neće, a malo je vjerovatno da može biti Zoran Žižić“, odgovor je predsjednika Socijalističke narodne partije (SNP) Predraga Bulatovića na pitanje ko iz SNP-a može biti premijer nove savezne vlade. Bulatović za „Vreme“ nije želio da govori o drugim kombinacijama, pa ni o detaljima što se samog sastava vlade tiče, jer po svoj prilici još ne zna kako će DOS reagovati na Predlog koalicionog ugovora koji priprema koalicija „Zajedno za Jugoslaviju“, a koji će se DOS-u uputiti krajem ove ili početkom naredne nedjelje.
U međuvremenu, bivši premijer Zoran Žižić oglasio se uvjeravanjem da uopšte neće učestvovati u novoj saveznoj vladi, a iz krugova bliskih vrhu SNP-a šire se uvjeravanja da bi novi savezni premijer mogao biti dosadašnji ministar finansija Dragiša Pešić. Predrag Bulatović tvrdi da će savezni premijer svakako biti iz SNP-a, a sa druge strane se čuju uvjeravanja da DOS neće prihvatiti bilo koje rješenje, odnosno kandidata koji nije bar potpredsjednik partije koja ga predlaže. Kako Pešić nije potpredsjednik, pitanje je da li će SNP njega ili nekog drugog iz partije prvo proizvesti u potpredsjednika pa onda predložiti za mandatara savezne vlade.
Odustajanjem od vanrednih saveznih izbora kao „jedinog pravog puta do nove vlade“ Predrag Bulatović, uz podršku Narodne stranke i Srpske narodne stranke, sada pokušava da diktira uslove DOS-u, gradeći time odstupnicu ukoliko DOS te uslove ne prihvati. Nacrtom novog koalicionog sporazuma, koji je u ime koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ promovisao potpredsjednik SNP-a Srđa Božović, traži se da se u prvom redu onemogući preglasavanje u saveznoj vladi, poput onog već viđenog oko odluke o saradnji sa Haškim tribunalom. Traži se dakle podjednak broj članova vlade iz Srbije i Crne Gore, ali i potpuno ravnopravna raspodjela drugih saveznih funkcija, kao i ispunjavanje već postignutih dogovora o raspodjeli ambasadorskih mjesta, koja su, bar što se crnogorskih kadrova tiče, i dalje simbolično popunjena. To je oročeno do kraja septembra, otprilike koliko i izbor kadrova za savezne sudove.
Uz to je navedeno da će jedan od prioritetnih zadataka eventualno izabrane nove vlade biti izrada platforme koja će navodno harmonizovati odnose Srbije sa Crnom Gorom, a potom i aktivnost za dalju reintegraciju Jugoslavije u međunarodne organizacije, prije svega finansijske, pri čemu SNP ne odustaje od svog već proklamovanog stava da je protiv izručenja jugoslovenskih državljana.
Iza navedenih uslova sada pored SNP-a i SNS-a stoji i Narodna stranka Dragana Šoća, koja je bojkotovala savezne izbore i odbila ponudu tadašnjeg mandatara Zorana Žižića da učestvuje u saveznoj vladi. Narodna stranka je, kako je za „Vreme“ izjavio potpredsjednik Predrag Popović, načelno prihvatila učešće u saveznoj vladi, mada, kako je naveo, definitivna odluka zavisi od dogovora unutar koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“. O kakvom se to dogovoru radi Popović nije rekao, međutim, iz drugih članica pomenute koalicije šire se priče da je na sastanku vrha koalicije bilo veoma oštrih riječi oko raspodjele mandata u novoj saveznoj vladi. Naime, kako se tvrdi, SNP je predložio da Narodna stranka u novoj vladi dobije dva resora, a SNS zadrži samo jedan već dobijen, čemu se navodno usprotivio Božidar Bojović, tako da je odluka o tome odložena. Na drugoj strani neki iz vrha SNP-a smatraju da bi ta partija trebalo da poštuje snagu članica koalicije i onemogući da se ponovi već viđeno prilikom raspodjele poslaničkih mandata u crnogorskom parlamentu. Neki, dakle ne mogu da prežale što je Narodnoj stranci pripalo „nezasluženih“ 11 mandata i što je evidentno da tako „jaka“ Narodna stranka sve oštrije prijeti SNP-u izlaskom iz koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, pa čak javno govori šta bi u konkretnom slučaju izbora savezne vlade trebalo da uradi SNP, odnosno Predrag Bulatović.
Po svemu sudeći Narodna stranka učešće u saveznoj vladi uslovljava sa najmanje dva mandata, i to je ono od čega zavisi, kako je rekao Predrag Popović, njihova definitivna odluka o učešću u vladi. Na pitanje šta se to promijenilo u međuvremenu da sada Narodna stranka prihvata učešće u saveznoj vlasti a to nije uradila krajem prošle godine, Predrag Popović za „Vreme“ kaže da sada nema režima Slobodana Miloševića, da je Jugoslavija ušla u Ujedinjene nacije i da Narodna stranka, sada kao članica koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, koja će biti potpisnik novog ugovora sa DOS-om, želi da se državna zajednica Srbije i Crne Gore spasi od raspada.
Na primjedbu šta će ta vlada da radi s obzirom na to da je Vlada Srbije ne priznaje, a crnogorska odavno, Popović kaže da SRJ i njena vlada imaju međunarodni subjektivitet, što je neophodno da bi i Srbija i Crna Gora dobile ono što im je potrebno od međunarodne zajednice.
Premijer Filip Vujanović već je uputio pozive Bulatoviću, Šoću i Bojoviću za razgovore, i početkom naredne nedjelje trebalo bi već da počne toliko tražen unutarcrnogorski dijalog. Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo u kojem navodi da su se izborom nove crnogorske vlade stvorili svi uslovi za nastavak razgovora o redifiniciji odnosa između Crne Gore i Srbije. Obavještenje o tome Vujanović je poslao i jugoslovenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, da se i on „ako hoće uključi u te razgovore“, što je velika novost budući da je do sada zvanična Crna Gora odbacivala mogućnost da se u razgovore uključi Koštunica a posebno savezna vlada. Ni predsjedniku Milu Đukanoviću, kako je izjavio, ne smeta da u pregovorima Crne Gore i Srbije učestvuje Koštunica niti bilo koja druga relevantna ličnost Srbije, tako da je tim potezom, čini se, oslabljena pozicija koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ pred pregovore sa DOS-om o novom koalicionom ugovoru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika
Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević
“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Protiv novosadskog policajca Željka Kolbasa pokrenut je disciplinski postupak zbog sumnje da je prošlog januara u policijskoj stanici Detelnara fotografisao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, uhapšenih pošto su pretukli više studenata a jednoj studentkinji polomili vilicu. Nekoliko meseci posle hapšenja suđenje nije valjano ni počelo, a optužene je pomilovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i tako zaustavio postupak i mogućnost da ikada budu osuđeni. Za to vreme policajcu Kolbasu preti se otkazom, a tuže ga i nekada optuženi za prebijanje studenata
Ćacilend više nije ograđeni obor, već je svuda, ušljiskao nas je i zamazao mimo naše volje. I nisu tamo samo ubice, probisveti i silovatelji. Ima i jurodivih, ekscentričnih, oriđinala, zovite ih kako hoćete. Među njima je i Dejan Stanović Kralj, jedan od šestoro čija prijava “ispunjava uslove” za kandidaturu za direktora RTS-a
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!