Već mesecima se sportska, a i šira javnost pita čemu toliko ulaganje u skupe transfere, naročito zbog činjenice da je veći deo novca za visoke ciljeve Zvezde i Partizana došao voljom i htenjem državne vlasti, a istovremeno je u domaćoj košarci podosta nereda i nerada, uz najčešći izgovor da nema dovoljno para ni potrebne infrastrukture da bi se išlo u korak sa svetom i održao status zlatnog nacionalnog sporta
Fakundo Kampaco neće moći da nastupa za Crvenu zvezdu u Evroligi do kraja februara, odluka je Finansijske komisije ovog elitnog takmičenja, a upravi beogradskog kluba ostaje da se žali Sudu za sportsku arbitražu u Lozani i na taj način pokuša da skrati izrečenu zabranu registracije novih igrača. Za sada je fakat da najskuplji igrač u istoriji domaće košarke, a biće i ovdašnjeg sporta uopšte, opravdava svoju mesečnu platu od 300.000 evra igrama u regionalnoj ABA ligi i sva je prilika da će tako biti do početka marta.
DREŠENJE KESE
28-03…
Izgleda da se Košarkaški klub Crvena zvezda, predvođen Nebojšom Čovićem i podržan sa najvišeg mesta u državi, ozbiljno nameračio da konačno zaigra u Fajnal foru i u narednim godinama čak i osvoji evropsku titulu, i tako konačno skine krunu večitom rivalu Partizanu. Oba kluba su letos, podržani državnim i paradržavnim parama i povlasticama, krenula da jačaju igračke redove, uglavnom strancima, a u Zvezdi su nakon slabog starta u Evroligi dodatno “odrešili kesu” i u ponudama poslednjih meseci potukli bogate španske i izraelske klubove. Pošto su tokom jula nanizali sedam novih igrača, počev od naših reprezentativaca Nedovića, Petruševa i Ilića, preko Amerikanaca Holanda, Martina i Adamsa, do Ganca Bentila, u septembru je iz Kine doveden i veteran Raduljica, da bi u oktobru Zvezda uspela da u svoje redove dovede argentinskog plejmejkera Luku Vildozu, pobedivši u ponudi izraelski Makabi.
Međutim, silna pojačanja nisu donela očekivane rezultate i polovinom novembra je umesto Vladimira Jovanovića trenersku poziciju zauzeo Duško Ivanović. Sa njim na klupi, Zvezda se preporodila: zabeležen je niz od deset pobeda (šest u Evroligi i četiri u ABA), od toga dve nad Partizanom, i apetiti su porasli, pa je najednom sredinom decembra pronađeno još para kako bi se dovelo još jedno, najveće pojačanje, još jedan Argentinac iz NBA lige i novi plejmejker u timu – Fakundo Kampaco.
Ličilo je na nemoguće misiju nakon prvih glasina, međutim, klub iz jedne od najsiromašnijih država u Evropi zasenio je sve ponudom i Kampaco je stigao u Beograd. Ubrzo je španski sportski dnevnik “Marka” objavio će Crvena zvezda Kampaca okititi sa 1,8 miliona evra do kraja sezone, u prevodu – sa 300 hiljada evra svakog meseca, odnosno deset hiljada dnevno, a ako zadovolji Čovića i onog jednog čoveka sa najvišeg mesta, za narednu sezonu dobiće 2,5 miliona evra.
Da se u Zvezdi i oko nje ne pita za cenu videlo se već kod dovođenja Nedovića, kada je potpisan rekordni godišnji ugovor (1,1 miliona evra), a potom su se nanizali drugi “teški” ugovori. Ni u Partizanu ovog leta i jeseni nisu štedeli, pa uz ranije dovedene strance i neke naše igrače, te jednog od najskupljih evropskih trenera Željka Obradovića, i oni troše na godišnjem nivou milione evra. Predsednici dva kluba, Čović i Ostoja Mijailović, navode kako su im godišnji budžeti oko deset miliona evra, ali sve govori da su mnogo teži.
SAMO ZA ZVEZDU I PARTIZAN
I već mesecima se sportska, a i šira javnost pita čemu sve to, naročito zbog činjenice da je veći deo novca za visoke ciljeve Zvezde i Partizana došao voljom i htenjem državne vlasti, a istovremeno je u domaćoj košarci podosta nereda i nerada, uz najčešći izgovor da nema dovoljno para ni potrebne infrastrukture da bi se išlo u korak sa svetom i održao status zlatnog nacionalnog sporta. Svakako godi da se u evropskoj eliti nalaze dva kluba iz Srbije, ali njihov uspeh trebalo bi da prate uspesi drugih klubova, odnosno visoki dometi Zvezde i Partizana trebalo bi da budu kruna dobrog rada i dobre organizacije u domaćoj košarci ali, nažalost, nije tako.
Uprkos mnogim problemima koji more Košarkaški savez i klubove, državni vrh (čitaj: Aleksandar Vučić) rešio je da izdašno pomogne dva najveća kluba, Zvezdu svakako više. Ali, projekcije o crveno-belom timu koji će rutinski proći kroz ligaški deo i ući među osam najboljih poremetila je Finansijska komisija Evrolige.
A kad je teško, predsednik Zvezde zna kako da izbegne odgovornost, vežbao je još uz Slobodana Miloševića i potom se godinama usavršavao na raznim funkcijama: Čović, naime, tvrdi da je u pitanju zavera protiv kluba, jer su se, kako objašnjava, najjači evroligaši uplašili jake Zvezde, uz to naglašava i da su sva dugovanja prema bivšim igračima i trenerima izmirena ili je dogovorena dinamika otplate, a glavni negativci su za njega i dalje ljudi iz tabora večitog rivala. Iz Partizana ne odgovaraju, valjda zadovoljni što su voljom režima “prodisali” u poslednje dve godine, a i da ne dolivaju ulje na vatru kada i dalje veći deo onih 20 hiljada navijača u prepunoj beogradskoj Arene strasno vređa predsednika vladajuće partije i Srbije.
A junak cele drame Kampaco poručuje da ostaje u Zvezdi i pored mnogih ponuda koje dobio poslednjih dana, tako da će do početka marta svoje veliko znanje koje je, da tako kažemo, narod Srbije debelo platio – pokazivati samo na regionalnom nivou.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je vlast zanemela posle hapšenja sada već bivšeg načelnika beogradske policije? Šta su pokazale objave odbeglog osuđenika i pripadnika “kavačkog klana” Miloša Medenice dok je policija ćutala? Zašto su tabloidi iznenada počeli štancati samo zvanična obaveštenja? Ko su Saša Vuković Boske i Aleksandar Nešović Baja? Kakav je bio javni imidž Veselina Milića, a kakvi njegovi odnosi sa Zvonkom Veselinovićem, Nikolom Petrovićem i Slavišom Kokezom? Zašto je bivši načelnik bio neka vrsta posebne vrste unutar sistema vlasti Aleksandra Vučića? Otkud Milić u organizaciji i prikrivanju ubistva koje ima mafijaški predznak i mogu li ovakvi slučajevi da se završe na jednom ubistvu
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko
Mesec dana nakon nasilja ispred Medicinskog fakulteta u noći izbora za studentski parlament, tužilaštvo je formiralo predmet o slučaju u kom se pojavilo i privatno obezbeđenje Kliničkog centra. Trag od te noći vodi do višemilionskog posla sa firmama za privatno obezbeđenje i pitanja ko rukovodi bezbednošću najveće zdravstvene ustanove u Srbiji
Do svog poslednjeg dana Predrag Koraksić Corax je radio i stvarao karikature koje su o društvu i državi govorile jasnije i pouzdanije nego hiljade reči. Iz dana u dan iscrtavao nam je golu i često gorku istinu razotkrivajući i ismevajući moćnike i uzurpatore vlasti. Prošle subote srce je stalo i okončalo dugu i plodonosnu životnu odiseju jednog od najznamenitijih karikaturista Balkana i jedinstvenog tribuna za slobodu i pravdu
Pred snagom zajedništva i željom za pravdom, pred radošću života koji ispliva uvek, čak i kad je okružen krvožednim lojalistima i kad se kašlje od suzavca. Reče neko ovih dana: na Slaviju se ne zove, na Slaviju se dolazi
Širok front može da okupi samo borba protiv korupcije jer ona nagriza birače vlasti i opozicije, prozapadne liberale i proruske nacionaliste, vernike i ateiste, urbane i ruralne, mlađe i starije, obrazovane i polupismene
Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova
Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!