

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Poruka osnivača Huaveja za IT industriju je bila signal za uzbunu. Ako ste u IT biznisu, za svaki slučaj kupite topliju odeću, predstojeća zima neće biti kalifornijska i trajaće duže od kalendarske, pisalo je "Vreme" u broju 1652
Kažu da kada vidiš da švajcarski bankar skače kroz prozor, skočiš i ti za njim, šta god da ti se desi biće profitabilno. Šta onda da radimo kada čujemo da osnivač Huaveja zapomaže, poručuje saradnicima da seku troškove gde god nešto može da se secne i da ostave samo poslove koji donose najviše profita?
Ren Džengfej je primer kineskog poslovnog uspeha. Ima 78 godina. Posle fakulteta je proveo 11 godina u vojsci, zatim u planskoj privredi kao talentovan inženjer i direktor, da bi početkom osamdesetih uhvatio talas privrednih reformi koji je otvorio Kinu privatnoj inicijativi. Pre 35 godina osnovao je Huavej, koji i danas vodi. Imao je dobar osećaj za trendove, ali i za razvoj, tako da je uvek imao s čime da prati te trendove.
Sada je u javnost procurela njegova poruka rukovodiocima firme koja tonom prilično odudara od dosadašnje politike kompanije. Ren im kaže da sledi “ledena poslovna decenija”, da će naredni period biti bolan jer će svetska ekonomija biti u padu. Kao razloge navodi rat u Ukrajini i ekonomski sukob Kine i SAD, zbog kojeg su proizvodi Huaveja na crnim listama mnogih zapadnih država.
Kaže da su prethodne prognoze kompanije bile preterano optimistične i da sada moraju da se koncentrišu na opstanak, ali ne bilo kakav, već opstanak samo onoga što ima dokazani kvalitet. Dalje, Ren kaže da je politika kompanije bila da se jaše na talasu globalizacije i nastoji da Huavej ima “za svakog ponešto” ili, kako je on sam rekao, “da služi celom čovečanstvu”.
Sada su ambicije drastično drugačije ako je verovati ovoj poruci. Opstati i zarađivati gde god je to moguće. Prilagoditi se i videti šta se isplati, a šta treba napustiti.
Deo analitičara tumači kako je ovo posledica američkih sankcija koje su, uz zatvaranje fabrika zbog pandemije, ozbiljno potresle Kinu. Sada se čeka da kinesko rukovodstvo smisli dobar odgovor za privredu u celini. Ono što je nama interesantnije jesu moguće posledice na svetsku IT industriju, gde je poruka Rena Džengfeja samo signal za uzbunu.
Nove tehnologije su bile motor svetskog razvoja u poslednjih trideset godina. Prvi ozbiljan problem pojavio se sa pandemijom, prekidom lanca snabdevanja i problemima sa proizvodnjom čipova. Ako nema proizvoda na tržištu, nema ni zarade, pa nema odakle da se finansira dalji razvoj. S druge strane, ko štedi na razvoju izgubiće trku na tržištu koje stalno očekuje (i dobija) novo i bolje, i brzo će propasti. Sada u Renovoj poruci mnogi vide najavu da će biti seče i u razvoju ako ne daje izvestan rezultat.
Drugi veliki problem mogla bi biti energetska kriza, posebno restrikcije struje. Mnoge države već najavljuju restrikcije, a to bi moglo da pogodi mnoge koji su se opredelili da rade od kuće i prilagodili sve tome. Uključujući ugovor za posao. Da ne govorimo o startapovima koji se nalaze u stanovima i sličnim neformalnim poslovnim prostorima i nisu prioritetni potrošači, pa da im se struja ne seče. Još ako im je posao vezan za bilo šta sa pridevom “kripto”, tek onda će imati problem jer im je struja osnovna sirovina. A sirovina je dramatično poskupela.
Nisu sve prognoze tako mračne, ima onih koji smatraju da IT sektor neće biti snažno pogođen, a tu se misli na visoke plate, potražnju za kvalitetnim kadrovima i globalne potrebe (pre svega administracija i digitalizacija), za koje se veruje da neće padati ni u krizi. Možda ne treba baš skakati kroz prozor za Renom Džengfejom, ali ako ste u IT biznisu, kupite topliju odeću, predstojeća zima neće biti kalifornijska i trajaće duže od kalendarske.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve