

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Poruka osnivača Huaveja za IT industriju je bila signal za uzbunu. Ako ste u IT biznisu, za svaki slučaj kupite topliju odeću, predstojeća zima neće biti kalifornijska i trajaće duže od kalendarske, pisalo je "Vreme" u broju 1652
Kažu da kada vidiš da švajcarski bankar skače kroz prozor, skočiš i ti za njim, šta god da ti se desi biće profitabilno. Šta onda da radimo kada čujemo da osnivač Huaveja zapomaže, poručuje saradnicima da seku troškove gde god nešto može da se secne i da ostave samo poslove koji donose najviše profita?
Ren Džengfej je primer kineskog poslovnog uspeha. Ima 78 godina. Posle fakulteta je proveo 11 godina u vojsci, zatim u planskoj privredi kao talentovan inženjer i direktor, da bi početkom osamdesetih uhvatio talas privrednih reformi koji je otvorio Kinu privatnoj inicijativi. Pre 35 godina osnovao je Huavej, koji i danas vodi. Imao je dobar osećaj za trendove, ali i za razvoj, tako da je uvek imao s čime da prati te trendove.
Sada je u javnost procurela njegova poruka rukovodiocima firme koja tonom prilično odudara od dosadašnje politike kompanije. Ren im kaže da sledi “ledena poslovna decenija”, da će naredni period biti bolan jer će svetska ekonomija biti u padu. Kao razloge navodi rat u Ukrajini i ekonomski sukob Kine i SAD, zbog kojeg su proizvodi Huaveja na crnim listama mnogih zapadnih država.
Kaže da su prethodne prognoze kompanije bile preterano optimistične i da sada moraju da se koncentrišu na opstanak, ali ne bilo kakav, već opstanak samo onoga što ima dokazani kvalitet. Dalje, Ren kaže da je politika kompanije bila da se jaše na talasu globalizacije i nastoji da Huavej ima “za svakog ponešto” ili, kako je on sam rekao, “da služi celom čovečanstvu”.
Sada su ambicije drastično drugačije ako je verovati ovoj poruci. Opstati i zarađivati gde god je to moguće. Prilagoditi se i videti šta se isplati, a šta treba napustiti.
Deo analitičara tumači kako je ovo posledica američkih sankcija koje su, uz zatvaranje fabrika zbog pandemije, ozbiljno potresle Kinu. Sada se čeka da kinesko rukovodstvo smisli dobar odgovor za privredu u celini. Ono što je nama interesantnije jesu moguće posledice na svetsku IT industriju, gde je poruka Rena Džengfeja samo signal za uzbunu.
Nove tehnologije su bile motor svetskog razvoja u poslednjih trideset godina. Prvi ozbiljan problem pojavio se sa pandemijom, prekidom lanca snabdevanja i problemima sa proizvodnjom čipova. Ako nema proizvoda na tržištu, nema ni zarade, pa nema odakle da se finansira dalji razvoj. S druge strane, ko štedi na razvoju izgubiće trku na tržištu koje stalno očekuje (i dobija) novo i bolje, i brzo će propasti. Sada u Renovoj poruci mnogi vide najavu da će biti seče i u razvoju ako ne daje izvestan rezultat.
Drugi veliki problem mogla bi biti energetska kriza, posebno restrikcije struje. Mnoge države već najavljuju restrikcije, a to bi moglo da pogodi mnoge koji su se opredelili da rade od kuće i prilagodili sve tome. Uključujući ugovor za posao. Da ne govorimo o startapovima koji se nalaze u stanovima i sličnim neformalnim poslovnim prostorima i nisu prioritetni potrošači, pa da im se struja ne seče. Još ako im je posao vezan za bilo šta sa pridevom “kripto”, tek onda će imati problem jer im je struja osnovna sirovina. A sirovina je dramatično poskupela.
Nisu sve prognoze tako mračne, ima onih koji smatraju da IT sektor neće biti snažno pogođen, a tu se misli na visoke plate, potražnju za kvalitetnim kadrovima i globalne potrebe (pre svega administracija i digitalizacija), za koje se veruje da neće padati ni u krizi. Možda ne treba baš skakati kroz prozor za Renom Džengfejom, ali ako ste u IT biznisu, kupite topliju odeću, predstojeća zima neće biti kalifornijska i trajaće duže od kalendarske.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve