Dobri rezultati Zvezde i Partizana počivaju na stranim igračima, a istovremeno iz omladinskih pogona oba kluba u prve postave ušlo je tek nekoliko igrača. Ispostavlja se da smo uz veće interesovanje za košarku i pune tribine Arene dobili još veću omrazu između navijača dva kluba, te neprekidni niz međusobnih uvreda, prozivki i tuča. Takođe, velika državna ulaganja nisu još uvek dovela do toga da Zvezda i Partizan postanu samoodrživi, što je preduslov da bi se dobila stalna licenca Evrolige i time zarada od televizijskih i drugih prava
U prethodne tri nedelje, nakon što se predsednik države Aleksandar Vučić u jednom od nebrojanih televizijskih nastupa požalio da Crvena zvezda i Partizan reketiraju državu, a u fokusu su bili košarkaški klubovi, mnogo toga novog se čulo od čelnih ljudi dva kluba i od samog Vučića u naknadnim nastupima. Ali sve te novosti o trošenju miliona evra samo su potvrdile da država, oličena u Vučiću, preko državnog i gradskog budžeta, javnih preduzeća i firmi povezanih sa državnim poslovima, pokriva veliki deo troškova oba kluba i tako ih praktično održava u elitnoj Evroligi.
Saznalo se da su u poslednjih sedam sezona, zaključno sa aktuelnom, država, grad Beograd i državna preduzeća uplatili Crvenoj zvezdi ukupno 33 miliona evra, a Partizanu 27 miliona. Kod Zvezde to je više od 56 odsto svih prihoda, a kod Partizana više od 40 odsto. Uz to, država ih ne blokira zbog poreskih dugova, iznajmljuje im najveću halu po tri puta manjoj ceni od tržišne i nalazi im sponzore i među privatnim kompanijama koje zarađuju na javnim poslovima. Ostali prihodi dolaze, kako tvrde uprave, od sponzorstva privatnih kompanija, prodaje ulaznica, igrača i televizijskih prava, uplata Evrolige…
Sveprisutni predsednik države proteklih je dana i nedelja održavao u javnosti temu finansiranja dva naša najveća košarkaška kluba, jer mu je, najpre, dobro došla da goruće probleme, počev od postizborne krize, gurne u drugi plan, a i da istovremeno, po ko zna koji put, istakne svoje zasluge i nadmoć. Trudio se da u prozivci i kritici bude neutralan, ali ipak nije mogao sakriti svoje neprijateljstvo prema klubu čiji ga navijači i dalje prozivaju sa tribina.
foto: vladimir šporčić / tanjug…i Ostoja Mijailović
“NEĆEMO DA SE PREPUCAVAMO”
Sve se rasplamsalo nakon finala Kupa Srbije u Nišu, koji je dobila Crvena zvezda, kada je trener Partizana Željko Obradović burno reagovao na ponovljene prozivke Zvezdinih navijača da je državni projekat i pozvao svoju upravu da iznese sve podatke o poslovanju. Usledio je prvo Vučićev žestok odgovor, koji je Obradovićev nastup nazvao “odvratnim napadom na državu”, a potom se saopštenjem oglasila Partizanova uprava i iznela podatke o prihodima u poslednjih sedam godina, otkako je na čelu kluba Ostoja Mijailović (vidi tekst “Kome smeta Željko Obradović i zbog čega”, “Vreme”, broj 1729). Na to je odgovorila Zvezda svojim finansijskim izveštajem, koji obuhvata period od 2011. godine do danas, koliko je na čelu kluba Nebojša Čović, a reagovala je i država poslavši budžetsku i poresku inspekciju u oba kluba.
Čović se potom pojavio u “Podkastu kod Luke i Kuzme”, koji vode novinar Sportkluba Luka Spasovski i bivši košarkaš Vladimir Kuzmanović, i u višečasovnom nastupu nahvalio sebe, svoj klub i predsednika Vučića, otkrio par pikanterija i zgoda sa igračima i trenerima, ali je na kraju, uprkos tvrdnjama da ne želi da se raspravlja i svađa, svojim opaskama na račun Partizana samo doprineo da se rasprava između dva tabora u javnosti rasplamsa i zaoštri.
Potom se ponovo oglasio Vučić, ponovivši kako bez države i njega lično ni Zvezda ni Partizan ne bi opstali, te proširivši svoje zasluge i na privatne kompanije, koje, kako kaže, nagovara da sponzorišu ova dva kluba.
Čovićeve prozivke, a čini se Vučićeve još više, naterale su predsednika Partizana Ostoju Mijailovića da i sam javno istupi pa je na Televiziji Prva pokušao da odgovori tako da uzvrati glavnom rivalu, ali i da slučajno ne povredi predsednika države i svog partijskog kolegu.
“Država je pratila naš rast, podržala ga i sada nam daje pet puta više nego 2017. Ali smo i mi podigli naše zarade skoro 50 puta nego pre sedam godina. I ne interesuje me koliko je država podržala druge projekte. Zahvalan sam na tome. Kažu mi ljudi da sam napravio ime u KK Partizan, a 2017. godine je Partizan bio pred gašenjem i da se to desilo, mene i moja pokolenja bi proklinjali doveka. Kada je došao Željko Obradović, došao je iste godine i Piksi, došao je i Kari Pešić. I država je sve to pomogla, zašto to ne reći. Ali to što se koristi narativ da je Partizan državni projekat nije pošteno. Neka onda Zvezda objasni kako je dobila prošle godine duplo više novca od nas, 11 miliona evra naspram naših 5,6 miliona”, izjavio je Mijailović i naglasio da je protiv vređanja predsednika države i predsednika Zvezde sa tribina i protiv “prepucavanja” sa “večitim rivalom”.
Sutradan je na istoj televiziji gostovao Nebojša Čović i uprkos tome što je već u prvoj rečenici naglasio da niko iz Zvezde ne želi da se “prepucava” i što je nastup Mijailovića dan ranije bio prilično pomirljiv, nastavio je sa žestokim prozivanjem uprave, trenera i navijača Partizana.
“Nećemo da se prepucavamo. Nemamo ni s kim da se prepucavamo. Samo neka se dogovore ko laže, da li predsednik ili trener? Kod nas, bar dok sam ja predsednik kluba, posao svih trenera je da se bave terenom… Pravi se ambijent da je Partizan opoziciona avangarda, a tamo vređaju sve žive, počevši od predsednika države, pa na dalje. Vređaš, vređaš, pa dobiješ novac. Pa onda malo prestaneš da vređaš, pa opet vređaš. Zvezdini navijači to nikada nisu radili. Vređali su Miloševića i Tadića, ali to je bilo ideološko neslaganje”, objasnio je Čović.
Po njegovim rečima, u Zvezdi je sve transparentno, pošteno i po zakonu, i nijedan dinar od države nisu dobili indirektno, što se za Partizan ne može reći.
“Preduzeće dobije posao sa državom, pa odatle prebaci pare. Tačnije, jednom nam je pomogao ‘Milenijum tim’ i zahvalni smo mu vrlo. A što se tiče ovih drugih, neka oni kažu koliko su dobili iz telekomunikacija, koliko iz nabavke automobila, koliko iz građevinskih poslova i tako dalje”, izjavio je Čović aludirajući na poslove firmi u vlasništvu Mijailovića i drugih iz uprave Partizana.
PRIMER LITVANSKOG ŽALGIRISA
Ogromna ulaganja države – više od 60 miliona evra u sedam poslednjih godina – pravdaju se na razne načine i nesporno je da ima pozitivnih efekata: Zvezda i Partizan su postali konkurentni u Evroligi i dominantni u regionalnoj ABA ligi, navijači postavljaju rekorde u poseti, o atmosferi na utakmicama u Areni se priča širom Evrope i sveta, prihodi oba kluba mimo državnih ulaganja, naročito Partizana, enormno su porasli, košarka je sve popularnija među mladima…
S druge strane, dobri rezultati oba tima počivaju na stranim igračima, njih je iz sezone u sezonu sve više i mnogo novca je bačeno na promašena pojačanja, a istovremeno iz omladinskih pogona oba kluba u prve postave ušlo je tek nekoliko igrača i nema naznaka da će u bliskoj budućnosti biti drugačije. Euforija koja prati utakmice ova dva kluba nije se prenela na druge klubove i takmičenja, a ispostavlja se da smo uz veće interesovanje za košarku i pune tribine Arene dobili još veću omrazu između navijača dva kluba, te neprekidni niz međusobnih uvreda, prozivki i tuča. Takođe, velika državna ulaganja nisu još uvek dovela do toga da Zvezda i Partizan postanu samoodrživi, što je preduslov da bi se dobila stalna licenca Evrolige i time zarada od televizijskih i drugih prava.
Vlast Aleksandra Vučića zaista ulaže mnogo više državnog novca u sport, ali, barem kada su ulaganja u dva najjača košarkaška kluba u pitanju, to se radi bez ikakvog dugoročnog plana i cilja. Možda je primer litvanskog Žalgirisa dobar za usporedbu, jer se takođe radi o klubu iz male, ali košarkaške zemlje, koji je stalni član Evrolige i uspešniji u poslednjih godina sedam godina i od Zvezde i od Partizana.
Ovogodišnji budžet kluba iz Kaunasa je 13 miliona evra, manji je za sedam miliona od Partizanovog i skoro tri od Zvezdinog. Od tih 13 miliona, dva miliona Žalgiris dobija od grada Kaunasa (što je 15 odsto od ukupnih prihoda) i to je sva pomoć države, a ostalo je 4,1 milion evra od sponzorstava i reklama (pravih, a ne delegiranih od države), 1,9 miliona evra od televizijskih prava i pet miliona evra od prodaje karata. U timu su Litvanci većina i uz četiri stranca trenutno imaju jednu pobedu više od Zvezde i dve manje od Partizana. Uz to, ni predsednik Litvanije, a ni gradonačelnik Kaunasa ne prozivaju klubove da ih oni finansiraju, niti navode kako mimo zakona izdvajaju pare iz budžeta i pritiskaju javna i privatna preduzeća da budu sponzori, niti se uprave Žagirisa i drugog najjačeg kluba Ritasa iz Viljnusa međusobno optužuju za kriminal i prevare, niti se u javnosti stvara ratna atmosfera između navijača dva kluba.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!