Novinari kasne. Uglavnom uvek i svuda. Ni reporter "Vremena" nije bio drugačiji. Zakasnio je na svečano otvaranje postavke naprednjačkih dostignuća zbog čega se izvinjava čitaocima, ali je ipak stigao grupu – ironije li – upravo kada je kustos prešao na eksponat posvećen svečanim otvaranjima. Ispred vas je neautorizovan transkript
SVEČANA OTVARANJA
Priđite ovde, samo napravite mesta da i drugi vide. Pošto je ovaj eksponat zauzeo ceo zid, malo ćemo se zadržati kod njega.
Dakle, svečana otvaranja. Idemo odozdo naviše: eno ga dole direktor Zavoda za izgradnju grada Novog Sada Dejan Mandić, svečano otvara početak radova na izgradnji semafora. Jeste, liči na običnu rupu, ali je tu predviđen objekat vertikalne saobraćajne signalizacije. A ovaj mladić ovde, što svečano zaviruje u kontejner, to je naš Aleksandar Jovičić, predsednik beogradske opštine Palilula. Vidite kako pozira za medije, posle je dao i izjavu da su kontejneri „novi, lepi, koji će ulepšati ovaj deo grada“. Do njega je njegov kolega Aleksandar Savić, predsednik opštine Voždovac, kako svečano otvara novi pešački prelaz u Kumodražu.
E sad, na sledećem redu su gradonačelnici. Prvi je gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić – on je svečano pustio u rad jedan semafor, kasnije nazvan „Terzića semafor“. Šta rekoste? „Aerodrum“? Jeste, to je taj Terzić. Sledeći je Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada. On je svečano otvarao ogradu. Kako „kakvu ogradu“? Renoviranu, oko Doma vojske u Novom Sadu, vidite da je oko njega neka vojska, mislim da ima i generala. Evo ga i Bata Gašić kako svečano otvara stepenište kao gradonačelnik Kruševca, a tu je i gradonačelnik Leskovca, Gorana Cvetanović, kako otvara klozet na groblju…
Iznad njih, ministar Aleksandar Vulin, svečano otvara lift u Domu za penzionere u Apatinu. Šta kažete? Da li on to preseca vrpcu? Da, pa to je svečano otvaranje lifta. Kažu čak da je i išao par puta gore-dole da isproba lift.
A na samom vrhu piramide vlasti usamljen stoji predsednik Aleksandar Vučić, koji je pre desetak dana svečano otvorio – stambenu zgradu. Ne, to nije istina da je zgrada Beograda na vodi nezavršena, to su zli jezici.
Mnogi se podsmevaju ovom eksponatu. Misle da je reč o bespotrebnom samohvalisanju raznih funkcionera na svim nivoima vlasti. Duboko greše. Eksponati „Svečano otvaranje“ zapravo predstavlja veoma potcenjenu jedinicu mere. Mere koja, doduše, nije u SI sistemu, ali vrlo precizno meri koja su dostignuća neke vlasti: svako otvara ono što je u stanju da uradi i napravi – a koja je bolja mera za kvalitet vlasti od spoznaje njenih sposobnosti i kapaciteta?
CRNI DŽIP BEZ TABLICA
Ovaj eksponat je jedan od simbola demokratije u Srbiji. Kao što je poznato, izbori su praznik demokratije, a u poslednjih nekoliko godina – od lokalnih do predsedničkih – crni džip bez tablica bio je prisutan na svim izborima.
Posetioci moraju da shvate da postoje određeni nedostaci u vezi sa ovim eksponatom. Najpre, vozila bez tablica – poput ovog džipa ovde – uvek je mnogo više od jednog. U zavisnosti od veličine mesta u kom se održavaju izbori, bude i više od nekoliko desetina. I, da, nije reč samo o džipovima, budu tu različiti tipovi vozila, čije je zajedničko obeležje da nemaju registarske tablice, pa tako onaj ko ih vidi ne zna koga je video, a ne može ni da prijavi obližnjoj stanici policije. Kako „šta da prijavi“? Pa da nisu sva biračka mesta propisno pokrivena, naravno.
Drugo, ovom eksponatu nedostaje još nešto: uvek se u njemu nalaze dve ili više osoba muškog pola, koje iz tehničkih razloga nisu mogle da budu izložene. Naime, uprkos tome što su vozila bez tablica patrolirala na mnogim izborima – u Pećincima, Zaječaru, Boru, Mionici, Lučanima, širom Vojvodine – još uvek nije utvrđen identitet ovih muškaraca, pa ste tako uskraćeni za njihovo prisustvo – ovde ili u obližnjem zatvoru, svejedno.
Kako to mislite „a šta oni rade na izborima“? Pa, rekli smo, to su čuvari demokratije, i garant da će izbori proteći u najboljem redu i uspešno. Pa da, po nas uspešno. Kako to mislite „valjda po Srbiju“? Po nas, po Srbiju, to je isto. Mi smo Srbija. Tako su građani rekli na izborima. A izbori su praznik demokratije, nemojte da se ponavljamo.
ZOLJA
foto: arhiva "vreme"
Poput prethodnog, i ovaj eksponat neizbežno ima svoje nedostatke, i zbog toga vam se izvinjavamo. Naime, raketni bacač zolja M-80 iz „slučaj Jajinci“ je samo simbol i predstavlja i sve druge – nebrojene, misteriozne, nerazrešene i već zaboravljene – pokušaje da se ugroze životi predsednika Aleksandra Vučića i njegove porodice. Setite se onomad, kad je onaj presekao predsednikovu kolonu, vozeći bentli tamo gore na Topčiderskoj zvezdi. Čitali ste o svim tim pokušajima sigurno u novinama… da, „Alo“, „Informer“, „Srpski telegraf“, „Kurir“. Jeste, i na Pinku je bilo. Jeste, ubijen je taj što je vozio bentli.
Dakle, ovo je simbol, ali moram vam priznati da mnogim posetiocima ovaj eksponat baš i nije najjasniji. A sve je potpuno jasno: „Jedno je sigurno. Jednog Vučića su hteli da ubiju, da li Andreja ili Aleksandra, ali jednog su hteli da ubiju. Ne verujem u slučajnosti da se 97 ubica nađe na prostoru gde se nađe zolja, granate, municija i sve se to nađe na najidealnijem mogućem mestu, gde ljudi prolaze i ne mogu da se odbrane“, rekao ministar Aleksandar Vulin odmah pošto je tovar oružja nađen u šumi u Jajincima, u kojima predsednik i njegova porodica imaju porodičnu kuću.
Šta nije jasno u ministrovim rečima?
Znam, mnoge je zbunio ministar unutrašnjih poslova kad je rekao ono „mi smo povezali neka lica sa nekim prostorima, neka lica sa nekim predmetima, neka lica smo povezali sa drugim licima koja su bila umešana u takva dela“. Ali, lepo je objasnio odmah potom: „Kada bih vam rekao ko, šta, gde i kako, ja bih ih upozorio šta znamo.“
Neka pitanja? Kako to mislite „gde je tih 97 ubica“? Otkud ja znam gde su. Tužilaštvo je odustalo od istrage nakon godinu dana. Jeste, „žuto“ tužilaštvo. Nijednog tužioca nismo otpustili.
KARTA ZA METRO
foto: dragan kujundžić / tanjug
A ovo ovde je fotografija SNS kandidata za beogradske odbornike kako se voze metroom kroz Beograd u izbornoj kampanji 2018. Da, u kampanji u kojoj najavljuju izgradnju metroa, vozili su se metroom. Molim vas, pitanja na kraju. Ispod fotografije… čekajte, pitanja na kraju… dakle, ispod fotografije nalaze se dve karte za vožnju metroom koje je kupila kandidatkinja za odbornicu Aja Jung, i posle pozirala za medije, to vidite ovde.
Dobro, može sad pitanja. Da li je ovo pravi metro? Nije, naravno, poznato je da Beograd nema metro. Ovo je autobus ofarban da liči na metro. Kako to mislite „šta je onda Aja Jung kupila“? Pa, karte za metro, to je jasno. Znam. Znam da metro ne postoji, ali Aja Jung je kupila karte. Ne znam koliko je platila. Ne, ne znam ni da li su drugi građani kupovali karte. Doduše, jesu platili, i plaćaće i narednih godina, SNS je osvojio 45 odsto… Kako rekoste, „vozili su se i građani“? „Izvozali su ih“? To ste vi rekli.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.