Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
“Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina“, rekao je Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković za N1
U dvorištu Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj održan je protest pacijenata. Okupili su se, kako kažu za N1, zato što su „ostavljeni bez adekvatne medicinske pomoći“.
Rešenjem Odeljenja za građevinsku inspekciju zabranjeno je korišćenje objekta Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj ulici u Beogradu, koja je deo Instituta za mentalno zdravlje.
Najosetljiviji pacijenti koji se u okviru porodične terapije leče od alkoholizma, kockanja, psihoaktivnih supstanci, sedativa, ostali su bez svoje bolnice, jer Grad Beograd nije odobrio rekonsturkciju zgrade ove bolnice.
Agencija FoNet je tokom dana na više adresa u Ministarstvu zdravlja i gradskoj upravi pokušala da dobije komentar o mogućem rešenju za zgradu bolnice i terapiju pacijenata, ali su odgovori nadležnih izostali.
Pročitajte još Pacijenti Paunove ostali bez prostora za lečenje
Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković kaže za N1 da su pacijenti dobili otpusne liste i da je njihovo lečenje prekinuto, kao i to da je primarni cilj ovog okupljanja taj da privuku pažnju javnosti.
“Ne tražimo krivca, već rešenje.”
Dodaje da su se u ovom cilju ujedinili sadašnji i bivši pacijenti, njihove porodice i zaposleni. “Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina.“
Kako je rekao za N1 već ranije su razgovarali sa ministarkom zdravlja doktorkom Danicom Grujičić i sa gradskim menadžerom Miroslavom Čučkovićem, ali bez pravog rešenja.
M.S/N1/FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Mnogi u Srbiji se raduju krahiranju svetskog poretka, kaže za „Vreme“ spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić. Raduju se, dodaje, ili iz zluradosti ili iz pogrešne vere da rušenje poretka odgovara Srbiji

Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva

Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća

Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije

Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve