Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




“Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina“, rekao je Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković za N1
U dvorištu Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj održan je protest pacijenata. Okupili su se, kako kažu za N1, zato što su „ostavljeni bez adekvatne medicinske pomoći“.
Rešenjem Odeljenja za građevinsku inspekciju zabranjeno je korišćenje objekta Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj ulici u Beogradu, koja je deo Instituta za mentalno zdravlje.
Najosetljiviji pacijenti koji se u okviru porodične terapije leče od alkoholizma, kockanja, psihoaktivnih supstanci, sedativa, ostali su bez svoje bolnice, jer Grad Beograd nije odobrio rekonsturkciju zgrade ove bolnice.
Agencija FoNet je tokom dana na više adresa u Ministarstvu zdravlja i gradskoj upravi pokušala da dobije komentar o mogućem rešenju za zgradu bolnice i terapiju pacijenata, ali su odgovori nadležnih izostali.
Pročitajte još Pacijenti Paunove ostali bez prostora za lečenje
Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković kaže za N1 da su pacijenti dobili otpusne liste i da je njihovo lečenje prekinuto, kao i to da je primarni cilj ovog okupljanja taj da privuku pažnju javnosti.
“Ne tražimo krivca, već rešenje.”
Dodaje da su se u ovom cilju ujedinili sadašnji i bivši pacijenti, njihove porodice i zaposleni. “Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina.“
Kako je rekao za N1 već ranije su razgovarali sa ministarkom zdravlja doktorkom Danicom Grujičić i sa gradskim menadžerom Miroslavom Čučkovićem, ali bez pravog rešenja.
M.S/N1/FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve