Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
“Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina“, rekao je Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković za N1
U dvorištu Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj održan je protest pacijenata. Okupili su se, kako kažu za N1, zato što su „ostavljeni bez adekvatne medicinske pomoći“.
Rešenjem Odeljenja za građevinsku inspekciju zabranjeno je korišćenje objekta Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj ulici u Beogradu, koja je deo Instituta za mentalno zdravlje.
Najosetljiviji pacijenti koji se u okviru porodične terapije leče od alkoholizma, kockanja, psihoaktivnih supstanci, sedativa, ostali su bez svoje bolnice, jer Grad Beograd nije odobrio rekonsturkciju zgrade ove bolnice.
Agencija FoNet je tokom dana na više adresa u Ministarstvu zdravlja i gradskoj upravi pokušala da dobije komentar o mogućem rešenju za zgradu bolnice i terapiju pacijenata, ali su odgovori nadležnih izostali.
Pročitajte još Pacijenti Paunove ostali bez prostora za lečenje
Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković kaže za N1 da su pacijenti dobili otpusne liste i da je njihovo lečenje prekinuto, kao i to da je primarni cilj ovog okupljanja taj da privuku pažnju javnosti.
“Ne tražimo krivca, već rešenje.”
Dodaje da su se u ovom cilju ujedinili sadašnji i bivši pacijenti, njihove porodice i zaposleni. “Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina.“
Kako je rekao za N1 već ranije su razgovarali sa ministarkom zdravlja doktorkom Danicom Grujičić i sa gradskim menadžerom Miroslavom Čučkovićem, ali bez pravog rešenja.
M.S/N1/FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Ćacilend nije samo bizarnost, kažu sagovornici „Vremena“, već ima razne funkcije. Držanje tog rugla u centru grada košta vlast, ali bi je još više koštalo da je sada ukloni i prizna svojevrsni poraz

Ruglo u centru Beograda klasičan je paramilitarni kamp koji “čuva” prostor za proteste protiv vlasti i koji je spreman za upotrebu sile nad kritičarima režima, kao što se i dešava. Dalje – to je i neka vrsta odbrambenog garnizona jer se režim zaista plaši demonstranta. Reč je i o mestu sa kog se građani kontinuirano provociraju. U svakom slučaju, u pitanju je zatvorena, organizovana i militarizovana struktura koja ima komandni štab, jasnu hijerarhiju, obezbeđenje, kontrolu prostora, ulaza i izlaza, uz prisustvo uniformisanih i poluuniformisanih ljudi pod zaštitom policije

“Ako kritikujete, optuže vas da rušite državu; ako se samožrtvujete – ćute. Štrajk glađu bi trebalo da ukaže društvu na to u kakvoj se poziciji čovek našao kada mu ništa drugo ne preostaje”, kaže za “Vreme” profesor Oliver Tošković. “Postupak Hrke i reakcija onih koji su je podržali pokazuju da postoji spremnost i istrajnost u borbi iako je ta borba dugotrajnija nego što bismo želeli”, zaključuje u našem nedeljniku profesorica Tamara Džamonja Ignjatović

“Kroz istraživanja koje pratimo ne vidimo da se dešava ništa što pokazuje da su građani razočarani i da apstinenti žele da se vrate u apstinenciju. Ljudi su i te kako rešeni da kada god dođu izbori, izađu i glasaju protiv SNS. A to vam pokazuju i trenuci velikih mobilizacija u društvu”

Kako su maturanti u blokadi postali studeni u blokadi, šta misle o sebi i drugima i za kakvu se Srbiju bore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve