
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
U RAZGOVORU: G. Brenan sa ministrom Milosavljevićem
Dejvid Brenan je istakao da mu je ovo prvi boravak u Srbiji, da nosi veoma pozitivne impresije, i da mu je ova poseta pomogla da i sa geografske tačke gledišta shvati zašto za Srbiju kažu da je kapija za istok, zapad, sever i jug
Gospodin Dejvid Brenan, predsednik kompanije AstraZeneka, jedan od najvećih lidera u farmaceutskoj industriji, posetio je krajem marta Srbiju. Ova informacija posebno dobija na značaju ako se uzme u obzir činjenica da je gospodin Brenan prvi predsednik jedne od vodećih farmaceutskih kompanija u svetu koji je posetio našu zemlju u proteklih petnaest godina. Iz tog razloga, može se reći da ova poseta potvrđuje rastući značaj Srbije i njenog razvojnog potencijala kada je o velikom multinacionalnim kompanijama reč.
Brenan je na mestu predsednika kompanije AstraZeneka od 2006. godine. Pored toga, donedavno je predsedavao izvršnom odboru Američkog udruženja farmaceutskih proizvođača i istraživača (PhRMA). Takođe, član je izvršnog odbora Evropske federacije farmaceutskih kompanija i udruženja (EFPIA). Njegova karijera je svakako primer postepenog i stabilnog uspona na korporativnim lestvicama, budući da je davne 1975. godine počeo kao stručni saradnik u promociji lekova, a danas se nalazi na poziciji lidera pete najveće farmaceutske kompanije na svetu. Svako ko pomisli da ovakva karijera ne dozvoljava ispunjen porodični život, nije u pravu. Dejvid Brenan je otac četvoro dece i već, u svojoj 57 godini, ima petoro unučadi.
Kompanija AstraZeneka, kojom gospodin Brenan rukovodi, bavi se istraživanjem i razvojem novih lekova u šest ključnih terapijskih oblasti, kao što su: kardiologija, onkologija, gastroenterologija, pulmologija, infektivne bolesti i neurologija. Kompanija AstraZeneka je nastala 1999. godine integracijom britanske kompanije Zeneka i švedske kompanije Astra.
AKTIVNI U STO ZEMALJA: Ova britansko-švedska kompanija je pionir u mnogim terapijskim oblastima i svojim lekovima je unela revoluciju u terapiju hormon-zavisnog karcinoma dojke, karcinoma prostate, kardiovaskularnih bolesti. Čuveni su i lekovi za terapiju karcinoma pluća, lečenje astme, bolesti vezanih za poremećaj lučenja želudačne kiseline, psihijatrijskih bolesti. AstraZeneka je takođe u samom vrhu farmaceutskih kompanija po sredstvima uloženim u istraživanje i razvoj novih lekova, koja iznose i do pet milijardi dolara na godišnjem nivou. AstraZeneka je aktivna u preko 100 zemalja sveta i broji preko 65.000 zaposlenih. Sedište kompanije je u Londonu, u Velikoj Britaniji, a istraživački centri se nalaze u Švedskoj, Velikoj Britaniji i SAD.
Predstavništvo kompanije za Srbiju i Crnu Goru osnovano je još 1978. godine i nalazi se u Beogradu.
Tokom posete Srbiji, gospodin Brenan se sastao sa predstavnicima ključnih zdravstvenih institucija, kao i sa prof. dr Tomicom Milosavljevićem, ministrom zdravlja u Vladi Republike Srbije.
Razgovor sa ministrom Milosavljevićem, koji je gost ocenio kao veoma konstruktivan, bio je fokusiran na reformu zdravstvenog sistema i potencijalnu ulogu AstraZeneke u podršci reformama, kao i mogućnostima za rast i razvoj ove kompanije na srpskom tržištu u narednom periodu. Ministar Milosavljević predstavio je gospodinu Brenanu platformu Ministarstva zdravlja o ulaganju i usmeravanju sredstava u projekte prevencije i inovativnih lečenja, naročito onkoloških oboljenja, a u cilju smanjenja ukupnog obolevanja i smrtnosti. U oblasti onkologije AstraZeneka poseduje jedan od najznačajnijih portfolija na svetu, a kompanija radi i na tome da portfolio lekova u Srbiji bude proširen lekovima koje kompanija poseduje na globalnom nivou, pre svega u oblasti kardiologije.
Na pitanje kako je svetska ekonomska kriza uticala na farmaceutsku industriju, gospodin Brenan je odgovorio da recesija nije u tolikoj meri pogodila farmaceutsku industriju koliko je uticala na neke druge industrijske grane, pošto su lekovi uvek na listi prioriteta, bez obzira na kupovnu moć.
DUG I SKUP PROCES: Izazov savremene farmaceutske industrije postaje istraživanje i razvoj novih lekova. Gospodin Brenan je istakao da je u proteklih 50 godina, farmaceutska industrija svojim istraživanjima unela revoluciju u mnoge terapijske oblasti i tako omogućila prevenciju i lečenje mnogih do tada neizlečivih bolesti. Ovo je pogotovo izraženo kod kardiovaskularnih ili onkoloških oboljenja. Proces pronalaženja i razvoja novog, inovativnog leka je dug i skup. U proseku, sredstva uložena u razvoj novog leka premašuju milijardu i po dolara. U narednom periodu, farmaceutsku industriju očekuju mnogi izazovi, pogotovo ako govorimo o inovativnim farmaceutskim kompanijama, kojih na globalnom nivou ima sve manje.
Dodatni izazov predstavljaju limitirana sredstva zdravstvenih osiguranja što ograničava dostupnost inovativnih lekova većem broju pacijenata. Jedan od primera se odnosi na onkološke lekove koji imaju relativno visoku cenu. Onkološki lekovi ne dovode do potpunog izlečenja, ali produžavaju život i poboljšavaju kvalitet života. Uvek se postavlja pitanje koja je cena tog produžetka života. Po rečima gospodina Brenana, odgovor je jednostavan – produžetak života nema cenu.
Gospodin Dejvid Brenan je istakao da mu je ovo prvi boravak u Srbiji, da nosi veoma pozitivne impresije, i da mu je ova poseta pomogla da i sa geografske tačke gledišta shvati zašto za Srbiju kažu da je kapija za istok, zapad, sever i jug.

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve