"Na žalost, ili na sreću, aerodrom je i u trenutku kada je bio sagrađen bio predimenzioniran u odnosu na realne potrebe, tako da problema sa gužvom nema. Procenjuje se da bi ove godine kroz Aerodrom "Nikola Tesla" trebalo da prođe 2.800.000 putnika, a samo Terminal 2, uz manje dorade, može da opsluži pet miliona putnika"
I DALJE SAMO PRIVILEGIJA OSOBLJA: Pogled s aerodromske terase
Tender za privatizacionog savetnika koji će u roku od godinu dana da pripremi privatizaciju Aerodroma „Nikola Tesla“ Beograd biće raspisan najverovatnije do kraja godine. Aerodrom će biti privatizovan kroz javnu ponudu akcija (IPO – Initial Public Offering), što podrazumeva reorganizaciju preduzeća, promenu statusa, unapređenje zakonskog statusa i jasan plan razvoja. Generalni direktor Aerodroma, Bojan Krišto, u intervjuu za „Vreme“ kaže da će akcije Aerodroma, koje će se uskoro naći na berzi, biti pravi hit i da će boljem poslovanju tog preduzeća doprineti i privatizacija Jat ervejza, jer će omogućiti otvaranje tržišta. „Da bi privatizacioni rezultat bio što bolji, bitno je da mi sada ostvarujemo dobre rezultate, da je percepcija rezultata koje ćemo ostvarivati u budućnosti dobra, da je projekcija za ovu industrijsku granu dobra, da su naši planovi za budućnost realni i da pokažemo, pre privatizacije, da će menadžment koji predlaže te planove, uspeti da realizuje to što obećava. Moj osnovni zadatak je da ovo preduzeće dovedem na takav nivo da privatizacioni rezultat bude što bolji. To je važno i za zaposlene i za bivše zaposlene koji će dobiti jedan udeo u privatizaciji. Na kraju, to je i javni interes jer se pet miliona ljudi prijavilo za besplatne akcije. Ukoliko bi sva javna preduzeća napravila pozitivne pomake, kao što je to uradio Aerodrom, onda bi svaki građanin mogao dobiti i više od hiljadu evra za akcije“, kaže Krišto.
BOJANKRIŠTO: To, pre svega, zavisi od Vlade, a neke predloge će dati i privatizacioni savetnik. Mislim da neće biti privatizovano više od 50 odsto, a najrealnija očekivanja su da bude privatizovano između 30 i 32 odsto. Ideja je da 15 odsto dobiju građani, da 15 odsto bude inicijalna javna ponuda i da preostala dva-tri procenta dobiju sadašnji i bivši zaposleni. Sve zavisi od opšteg stanja u ekonomiji i od političkih prilika, a privatizacioni savetnik će da proceni šta je to što u datom okviru može da prouzrokuje najbolji rezultat za državu. Model privatizacije koji je predložen za Aerodrom dobar je iz više razloga. Prvo, stimulisaće se rad berze, što je izuzetno važno za Srbiju, jer je naša berza relativno mala. Trebalo bi da iskoristimo trenutnu krizu na svetskim tržištima i da privučemo kapital ovde, a kada pokažemo da berza funkcioniše i da raste, imaćemo i više investicija u zemlju. S druge strane, kada preduzeće dobije privatnog vlasnika, onda više nema prikrivanja rezultata poslovanja. Prvi cilj kompanije je da pravi novac, a građani će, za uzvrat, dobiti kvalitetniju, ili jeftiniju uslugu.
To je jako teško utvrditi kada niste na berzi. Kada ste na berzi, onda po akcijama znate koliko vam preduzeće vredi. Naša procena iz decembra prošle godine je između 150 i 200 miliona evra, mada uzimajući u obzir da nam profitne stope stalno rastu, mislim da je vrednost i veća. Pravi pokazatelj biće izlazak na berzu.
Uveren sam da će vrednost Aerodroma biti četiri do pet puta veća nego u novembru prošle godine, kada sam ja došao na mesto generalnog direktora. Nije nemoguće da njegova vrednost u tom trenutku iznosi i 800 miliona evra.
Uoči početka ovogodišnje letnje sezone, na svim „gejtovima“ i u hodnicima A i C u kojima borave putnici ugrađeno je 76 klima uređaja za hlađenje, „fenkojla“. Renovirano je 26 toaleta za putnike, „čekiranje“ – predaja prtljaga i prijava za let traju tri minuta, više od 40 monitora pokazuje vreme sletanja i poletanja aviona, parking je proširen za 400 mesta, procenat gubljenja prtljaga je minimalan, a čak i kada se to desi Služba traganja za prtljagom to rešava u vrlo kratkom roku i prtljag vozi do adrese putnika. Ostaje nam još da poboljšamo „neavionske usluge“, odnosno rad ugostiteljskih objekata i fri šopova, koji i daju opšti utisak o aerodromu i koje putnici najviše vide. Poboljšali smo kvalitet usluge u ugostiteljskim objektima, ali sve to može funkcionisati još bolje.
Mi, realno, ne možemo da kontrolišemo ko sve putnike dovozi na aerodrom i ko ih odvozi odavde, ali smo poboljšali informisanost naših putnika, kada je cenovnik taksi usluga u pitanju. Zainteresovani smo da se uključimo u rad gradske uprave u trenutku kada se bude donosio pravilnik o taksi uslugama koji bi rešio način sankcionisanja onih koji kvare ugled svojoj profesiji, ali i narušavaju imidž Aerodroma.
Na žalost, ili na sreću, aerodrom je i u trenutku kada je bio sagrađen bio predimenzioniran u odnosu na realne potrebe, tako da problema sa gužvom nema. Procenjuje se da bi ove godine kroz Aerodrom „Nikola Tesla“ trebalo da prođe 2.800.000 putnika, a samo Terminal 2, uz manje dorade, može da opsluži pet miliona putnika.
KojisurokovizasređivanjeTerminala1?
U toku sledeće godine trebalo bi da bude urađena studija izvodljivosti i da bude utvrđeno koliki je kapacitet potreban u narednih dvadesetak godina. Ukoliko se utvrdi da ćemo imati pet miliona putnika, a ja mislim da hoćemo, već 2010. bi trebalo da počne izgradnja novog terminala, ili sređivanje postojećih. Naš problem je što nemamo deo aerodroma za „šengenske“ i „nešengenske“ putnike. Iskreno se nadam da ćemo za četiri ili pet godina i mi biti deo Šengena, tako da je bolje da se spremimo na vreme, nego da dođemo u situaciju da je zemlja spremna za Evropsku uniju, a da aerodrom nije.
Zaštosekasnisaizgradnjomlogističkogkargo–centra?
Izgradnja novog kargo-terminala podrazumeva izgradnju tehničkih kapaciteta, pomoćne objekte i neophodnu infrastrukturu. Aerodrom „Nikola Tesla“ poseduje kargo-terminal čiji su kapaciteti iskorišćeni do 40 odsto. Prvi korak je da se na tenderu pronađe partner koji će voditi postojeći kargo-terminal, a da sledeći korak bude izgradnja novog kargo-terminala. Tender za kargo-operatera za korišćenje našeg postojećeg kargo-terminala trebalo je da bude raspisan u septembru, što se nije dogodilo, tako da će rokovi biti malo pomereni, ali očekujem da ćemo i taj problem rešiti u narednih godinu-dve dana.
Aerodrom „NikolaTesla“ jejedinstvenusvetupotomeštoimadvebezbednosnekontrole. Dalibiuskorijojbudućnostimoglabitijednakontrola?
Uveren sam u to, s tim da bi ta kontrola bila još detaljnija, kako bi putnici bili apsolutno sigurni da su, kada sa drugim putnicima uđu u vazduhoplov, u potpunosti zaštićeni. Tu će biti još pomaka, kupićemo i opremu za bezbednost, poboljšaće se procedura… Naravno, to je stvar koja ne zavisi samo od nas već i od našeg nadzornog organa, ali i od zakonodavca. Očekujem da će i to biti rešeno najverovatnije do kraja godine. Veliki pomak smo napravili i kada je reč o poletanju i sletanju u uslovima smanjene vidljivosti. Napravili smo veliki broj vežbi, odnosno simulacija tih uslova tokom leta i očekujem da nam centar za civilno vazduhoplovstvo da dozvolu da aerodrom koristimo i u uslovima smanjene vidljivosti.
KadaćenaAerodrom „NikolaTesla“ doći „loukost“ kompanije?
Očekujem da će za godinu dana „lou kost“ kompanije doći i na Aerodrom „Nikola Tesla“. Da bi se omogućio razvoj avio-saobraćaja, neophodno je da se nastave evropske integracije, da se srpskim građanima omogući bezvizni režim putovanja i veći životni standard, da se ratifikuje Sporazum o otvorenom nebu i da se privatizuje avio-kompanija Jat ervejz, koja se u ovom trenutku, na neki način, štiti time što ne odobrava „lou kost“ kompanijama da lete. Smatram da će privatizacija Jat ervejza prvenstveno pomoći toj kompaniji, a onda i Aerodromu. Konačno, u interesu građanina je da postoji što veći broj letova, da može da otputuje u što veći broj gradova, da nema vize i da taksa bude što povoljnija. Ne bi se trebao opterećivati kojim će avio-prevoznikom da leti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!