"Na žalost, ili na sreću, aerodrom je i u trenutku kada je bio sagrađen bio predimenzioniran u odnosu na realne potrebe, tako da problema sa gužvom nema. Procenjuje se da bi ove godine kroz Aerodrom "Nikola Tesla" trebalo da prođe 2.800.000 putnika, a samo Terminal 2, uz manje dorade, može da opsluži pet miliona putnika"
I DALJE SAMO PRIVILEGIJA OSOBLJA: Pogled s aerodromske terase
Tender za privatizacionog savetnika koji će u roku od godinu dana da pripremi privatizaciju Aerodroma „Nikola Tesla“ Beograd biće raspisan najverovatnije do kraja godine. Aerodrom će biti privatizovan kroz javnu ponudu akcija (IPO – Initial Public Offering), što podrazumeva reorganizaciju preduzeća, promenu statusa, unapređenje zakonskog statusa i jasan plan razvoja. Generalni direktor Aerodroma, Bojan Krišto, u intervjuu za „Vreme“ kaže da će akcije Aerodroma, koje će se uskoro naći na berzi, biti pravi hit i da će boljem poslovanju tog preduzeća doprineti i privatizacija Jat ervejza, jer će omogućiti otvaranje tržišta. „Da bi privatizacioni rezultat bio što bolji, bitno je da mi sada ostvarujemo dobre rezultate, da je percepcija rezultata koje ćemo ostvarivati u budućnosti dobra, da je projekcija za ovu industrijsku granu dobra, da su naši planovi za budućnost realni i da pokažemo, pre privatizacije, da će menadžment koji predlaže te planove, uspeti da realizuje to što obećava. Moj osnovni zadatak je da ovo preduzeće dovedem na takav nivo da privatizacioni rezultat bude što bolji. To je važno i za zaposlene i za bivše zaposlene koji će dobiti jedan udeo u privatizaciji. Na kraju, to je i javni interes jer se pet miliona ljudi prijavilo za besplatne akcije. Ukoliko bi sva javna preduzeća napravila pozitivne pomake, kao što je to uradio Aerodrom, onda bi svaki građanin mogao dobiti i više od hiljadu evra za akcije“, kaže Krišto.
BOJANKRIŠTO: To, pre svega, zavisi od Vlade, a neke predloge će dati i privatizacioni savetnik. Mislim da neće biti privatizovano više od 50 odsto, a najrealnija očekivanja su da bude privatizovano između 30 i 32 odsto. Ideja je da 15 odsto dobiju građani, da 15 odsto bude inicijalna javna ponuda i da preostala dva-tri procenta dobiju sadašnji i bivši zaposleni. Sve zavisi od opšteg stanja u ekonomiji i od političkih prilika, a privatizacioni savetnik će da proceni šta je to što u datom okviru može da prouzrokuje najbolji rezultat za državu. Model privatizacije koji je predložen za Aerodrom dobar je iz više razloga. Prvo, stimulisaće se rad berze, što je izuzetno važno za Srbiju, jer je naša berza relativno mala. Trebalo bi da iskoristimo trenutnu krizu na svetskim tržištima i da privučemo kapital ovde, a kada pokažemo da berza funkcioniše i da raste, imaćemo i više investicija u zemlju. S druge strane, kada preduzeće dobije privatnog vlasnika, onda više nema prikrivanja rezultata poslovanja. Prvi cilj kompanije je da pravi novac, a građani će, za uzvrat, dobiti kvalitetniju, ili jeftiniju uslugu.
To je jako teško utvrditi kada niste na berzi. Kada ste na berzi, onda po akcijama znate koliko vam preduzeće vredi. Naša procena iz decembra prošle godine je između 150 i 200 miliona evra, mada uzimajući u obzir da nam profitne stope stalno rastu, mislim da je vrednost i veća. Pravi pokazatelj biće izlazak na berzu.
Uveren sam da će vrednost Aerodroma biti četiri do pet puta veća nego u novembru prošle godine, kada sam ja došao na mesto generalnog direktora. Nije nemoguće da njegova vrednost u tom trenutku iznosi i 800 miliona evra.
Uoči početka ovogodišnje letnje sezone, na svim „gejtovima“ i u hodnicima A i C u kojima borave putnici ugrađeno je 76 klima uređaja za hlađenje, „fenkojla“. Renovirano je 26 toaleta za putnike, „čekiranje“ – predaja prtljaga i prijava za let traju tri minuta, više od 40 monitora pokazuje vreme sletanja i poletanja aviona, parking je proširen za 400 mesta, procenat gubljenja prtljaga je minimalan, a čak i kada se to desi Služba traganja za prtljagom to rešava u vrlo kratkom roku i prtljag vozi do adrese putnika. Ostaje nam još da poboljšamo „neavionske usluge“, odnosno rad ugostiteljskih objekata i fri šopova, koji i daju opšti utisak o aerodromu i koje putnici najviše vide. Poboljšali smo kvalitet usluge u ugostiteljskim objektima, ali sve to može funkcionisati još bolje.
Mi, realno, ne možemo da kontrolišemo ko sve putnike dovozi na aerodrom i ko ih odvozi odavde, ali smo poboljšali informisanost naših putnika, kada je cenovnik taksi usluga u pitanju. Zainteresovani smo da se uključimo u rad gradske uprave u trenutku kada se bude donosio pravilnik o taksi uslugama koji bi rešio način sankcionisanja onih koji kvare ugled svojoj profesiji, ali i narušavaju imidž Aerodroma.
Na žalost, ili na sreću, aerodrom je i u trenutku kada je bio sagrađen bio predimenzioniran u odnosu na realne potrebe, tako da problema sa gužvom nema. Procenjuje se da bi ove godine kroz Aerodrom „Nikola Tesla“ trebalo da prođe 2.800.000 putnika, a samo Terminal 2, uz manje dorade, može da opsluži pet miliona putnika.
KojisurokovizasređivanjeTerminala1?
U toku sledeće godine trebalo bi da bude urađena studija izvodljivosti i da bude utvrđeno koliki je kapacitet potreban u narednih dvadesetak godina. Ukoliko se utvrdi da ćemo imati pet miliona putnika, a ja mislim da hoćemo, već 2010. bi trebalo da počne izgradnja novog terminala, ili sređivanje postojećih. Naš problem je što nemamo deo aerodroma za „šengenske“ i „nešengenske“ putnike. Iskreno se nadam da ćemo za četiri ili pet godina i mi biti deo Šengena, tako da je bolje da se spremimo na vreme, nego da dođemo u situaciju da je zemlja spremna za Evropsku uniju, a da aerodrom nije.
Zaštosekasnisaizgradnjomlogističkogkargo–centra?
Izgradnja novog kargo-terminala podrazumeva izgradnju tehničkih kapaciteta, pomoćne objekte i neophodnu infrastrukturu. Aerodrom „Nikola Tesla“ poseduje kargo-terminal čiji su kapaciteti iskorišćeni do 40 odsto. Prvi korak je da se na tenderu pronađe partner koji će voditi postojeći kargo-terminal, a da sledeći korak bude izgradnja novog kargo-terminala. Tender za kargo-operatera za korišćenje našeg postojećeg kargo-terminala trebalo je da bude raspisan u septembru, što se nije dogodilo, tako da će rokovi biti malo pomereni, ali očekujem da ćemo i taj problem rešiti u narednih godinu-dve dana.
Aerodrom „NikolaTesla“ jejedinstvenusvetupotomeštoimadvebezbednosnekontrole. Dalibiuskorijojbudućnostimoglabitijednakontrola?
Uveren sam u to, s tim da bi ta kontrola bila još detaljnija, kako bi putnici bili apsolutno sigurni da su, kada sa drugim putnicima uđu u vazduhoplov, u potpunosti zaštićeni. Tu će biti još pomaka, kupićemo i opremu za bezbednost, poboljšaće se procedura… Naravno, to je stvar koja ne zavisi samo od nas već i od našeg nadzornog organa, ali i od zakonodavca. Očekujem da će i to biti rešeno najverovatnije do kraja godine. Veliki pomak smo napravili i kada je reč o poletanju i sletanju u uslovima smanjene vidljivosti. Napravili smo veliki broj vežbi, odnosno simulacija tih uslova tokom leta i očekujem da nam centar za civilno vazduhoplovstvo da dozvolu da aerodrom koristimo i u uslovima smanjene vidljivosti.
KadaćenaAerodrom „NikolaTesla“ doći „loukost“ kompanije?
Očekujem da će za godinu dana „lou kost“ kompanije doći i na Aerodrom „Nikola Tesla“. Da bi se omogućio razvoj avio-saobraćaja, neophodno je da se nastave evropske integracije, da se srpskim građanima omogući bezvizni režim putovanja i veći životni standard, da se ratifikuje Sporazum o otvorenom nebu i da se privatizuje avio-kompanija Jat ervejz, koja se u ovom trenutku, na neki način, štiti time što ne odobrava „lou kost“ kompanijama da lete. Smatram da će privatizacija Jat ervejza prvenstveno pomoći toj kompaniji, a onda i Aerodromu. Konačno, u interesu građanina je da postoji što veći broj letova, da može da otputuje u što veći broj gradova, da nema vize i da taksa bude što povoljnija. Ne bi se trebao opterećivati kojim će avio-prevoznikom da leti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!