Neophodna nam je javna rasprava, ali da bi imala smisla, dokumenti o kojima raspravljamo moraju biti smisleni – utemeljeni u stručnim analizama, ekspertizi i, pritom, suštinskoj participaciji. Za zoo-vrt to još uvek nismo dobili, čime se pali lampica da nećemo ni za GUP 2041 – ni na ovu, ni na jednu od brojnih drugih tema
25-02…
Gradonačelnik Beograda izjavio je da se zoološki vrt izmešta sa Beogradske tvrđave na Adu Safari – tamo ima “dosta drveća, postoji malo jezero i životinje bi se sigurno bolje osećale”. To je potkovano 3d prikazima punim zelenila, pokojom životinjom i panoom na kome je zelena Ada Safari uz nepostojeću gondolu i nepostojeći pešačko-biciklistički most – na čiji plan je pristiglo postojećih 10.000 potpisa da se stopira.
Usledile su burne reakcije u delu medija, eksperata, civilnog društva i političkih predstavnika. Scenario isti kao za izmeštanje Starog železničkog mosta, a i svaki put nakon ad hoc najava javnost se uzburka, polemiše o rešenjima, dok u drugi plan padne utemeljenost odluke koja je izneta. Zahteva se participacija, koja je ključna, ali participacija u čemu?
KLJUČ SLUČAJA
Da je uključivanje javnosti u planiranje problem ne taji ni resorno ministarstvo: Strategija održivog urbanog razvoja RS do 2030. godine ističe da je participacija “uglavnom formalna, svedena na pružanje legitimiteta za donošenje planskih odluka”. U vapaju za željom da se uopšte čujemo, izmiče nam suštinski aspekt tog procesa. To nam osvetljava “slučaj zoo-vrt”, s osvrtom na GUP Beograda 2041.
Planski, izmeštanje zoo-vrta je “pokriveno” – postoji planski osnov da se to odmah učini. Otvaramo PGR sistema zelenih površina Beograda i saznajemo da manji deo Zoološkog vrta ostaje na postojećoj lokaciji, dok se veći deo, usled zaštite Beogradske tvrđave, izmešta. Takođe, da je potrebna dalja planska razrada, izrada istraživanja lokacija za izgradnju novog zoo-vrta – i tu je ključ ovog slučaja.
Nije ovde izostala samo javna rasprava, izostao je materijal o kome ima smisla da raspravljamo. U ovoj pokaznoj vežbi neophodno je istraživanje potreba samog zoo-vrta, uključujući i stav javnosti, pa ako su takve potrebe slede analiza lokacija za izgradnju novog zoo-vrta i diskusija, zatim izrada urbanističkog plana koji će, kroz zakonom definisanu proceduru, potvrditi da su svi aspekti sagledani i da su sve nadležne institucije i zainteresovani građani uključeni u odlučivanje.
ČEMU SLUŽI GUP
No, možda je tema zoo-vrta samo politički spin. I ako jeste, izmeštanje je u urbanističkim planovima još od 1969. godine i ovo treba da bude prilika da se tema konačno obradi na pravi način – da se izradi istraživanje odabira nove lokacije i, uopšte, odnosa prema zoo-vrtu u 21. veku.
Izjava gradonačelnika ukazuje na to da takvo istraživanje ne postoji, jer nisu konsultovani ni važeći planovi: PGR Beograda i PDR Ade Ciganlije ističu da je Ada Ciganlija pod prvom i drugom zonom sanitarne zaštite i da je u tim zonama zabranjen zoo-vrt.
Time stižemo i do GUP-a Beograda 2041, koji čekamo od 2019. godine. GUP je strateški plan kojim trasiramo razvoj grada za narednih 20 godina, usaglašenost i dugoročne posledice svih prostornih odluka. Konkretno, on nam nije neophodan da bismo izmestili zoo-vrt, ali nam je potreban da bismo sagledali gde. Međutim, i ovaj dokument je svrsishodan onoliko koliko je utemeljen – u opsežnim studijama, istraživanjima, strategijama, politikama… na participativnoj proceduri kao inputima i kao korektivnom faktoru. Odnosno, bez analiza na osnovu kojih je moguće praviti projekcije za narednih 20 godina, ni novi GUP ne služi ničemu.
Kako je javni uvid u novi GUP iza ćoška, bojazan je da neophodno istraživanje za zoo-vrt u njega neće biti ugrađeno. Šta će nam onda tim planom biti predstavljeno? Koncept koji smo letos videli na ranom javnom uvidu je pre propagandni pamflet, koji ni tu ulogu nije ispunio – većina i dalje ne zna kako ovaj najvažniji plan utiče na njihove živote, a samim tim ih i ne zanima. Neophodna nam je javna rasprava, ali da bi imala smisla, dokumenti o kojima raspravljamo moraju biti smisleni – utemeljeni u stručnim analizama, ekspertizi i, pritom, suštinskoj participaciji. Za zoo-vrt to još uvek nismo dobili, čime se pali lampica da nećemo ni za GUP 2041. – ni na ovu, ni na jednu od brojnih drugih tema. Hajde da na tome insistiramo.
Autorka je arhitekta i urbanistkinja, stručna organizacija Nova planska praksa
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije
Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna
Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori
U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Uklapajući se u trend i preuzimajući kormilo pomahnitalog desničarenja, Plenkovićeva je vlada, uz podršku raznih braniteljskih udruga, dijela čelnih ljudi Katoličke crkve u Hrvata, te sveprisutnu korupciju, kriminal, bezakonje i svu silu drugih deformacija, potaknula i eskalaciju nasilja, pri tomu redovito licemjerno optužujući žrtve
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Na početku ulice u naselju je tabla sa obaveštenjima, na njoj se nalazi papir koji prolaznicima bode oči čim prođu pored njega. Crnim boldiranim slovima napisana je najava o budućim pregovorima za iseljavanje, kao i informacija da je stanovanje u ovom kraju neuslovno za život, naročito u prostoru sportsko-rekreativnog centra
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!