Neophodna nam je javna rasprava, ali da bi imala smisla, dokumenti o kojima raspravljamo moraju biti smisleni – utemeljeni u stručnim analizama, ekspertizi i, pritom, suštinskoj participaciji. Za zoo-vrt to još uvek nismo dobili, čime se pali lampica da nećemo ni za GUP 2041 – ni na ovu, ni na jednu od brojnih drugih tema
25-02…
Gradonačelnik Beograda izjavio je da se zoološki vrt izmešta sa Beogradske tvrđave na Adu Safari – tamo ima “dosta drveća, postoji malo jezero i životinje bi se sigurno bolje osećale”. To je potkovano 3d prikazima punim zelenila, pokojom životinjom i panoom na kome je zelena Ada Safari uz nepostojeću gondolu i nepostojeći pešačko-biciklistički most – na čiji plan je pristiglo postojećih 10.000 potpisa da se stopira.
Usledile su burne reakcije u delu medija, eksperata, civilnog društva i političkih predstavnika. Scenario isti kao za izmeštanje Starog železničkog mosta, a i svaki put nakon ad hoc najava javnost se uzburka, polemiše o rešenjima, dok u drugi plan padne utemeljenost odluke koja je izneta. Zahteva se participacija, koja je ključna, ali participacija u čemu?
KLJUČ SLUČAJA
Da je uključivanje javnosti u planiranje problem ne taji ni resorno ministarstvo: Strategija održivog urbanog razvoja RS do 2030. godine ističe da je participacija “uglavnom formalna, svedena na pružanje legitimiteta za donošenje planskih odluka”. U vapaju za željom da se uopšte čujemo, izmiče nam suštinski aspekt tog procesa. To nam osvetljava “slučaj zoo-vrt”, s osvrtom na GUP Beograda 2041.
Planski, izmeštanje zoo-vrta je “pokriveno” – postoji planski osnov da se to odmah učini. Otvaramo PGR sistema zelenih površina Beograda i saznajemo da manji deo Zoološkog vrta ostaje na postojećoj lokaciji, dok se veći deo, usled zaštite Beogradske tvrđave, izmešta. Takođe, da je potrebna dalja planska razrada, izrada istraživanja lokacija za izgradnju novog zoo-vrta – i tu je ključ ovog slučaja.
Nije ovde izostala samo javna rasprava, izostao je materijal o kome ima smisla da raspravljamo. U ovoj pokaznoj vežbi neophodno je istraživanje potreba samog zoo-vrta, uključujući i stav javnosti, pa ako su takve potrebe slede analiza lokacija za izgradnju novog zoo-vrta i diskusija, zatim izrada urbanističkog plana koji će, kroz zakonom definisanu proceduru, potvrditi da su svi aspekti sagledani i da su sve nadležne institucije i zainteresovani građani uključeni u odlučivanje.
ČEMU SLUŽI GUP
No, možda je tema zoo-vrta samo politički spin. I ako jeste, izmeštanje je u urbanističkim planovima još od 1969. godine i ovo treba da bude prilika da se tema konačno obradi na pravi način – da se izradi istraživanje odabira nove lokacije i, uopšte, odnosa prema zoo-vrtu u 21. veku.
Izjava gradonačelnika ukazuje na to da takvo istraživanje ne postoji, jer nisu konsultovani ni važeći planovi: PGR Beograda i PDR Ade Ciganlije ističu da je Ada Ciganlija pod prvom i drugom zonom sanitarne zaštite i da je u tim zonama zabranjen zoo-vrt.
Time stižemo i do GUP-a Beograda 2041, koji čekamo od 2019. godine. GUP je strateški plan kojim trasiramo razvoj grada za narednih 20 godina, usaglašenost i dugoročne posledice svih prostornih odluka. Konkretno, on nam nije neophodan da bismo izmestili zoo-vrt, ali nam je potreban da bismo sagledali gde. Međutim, i ovaj dokument je svrsishodan onoliko koliko je utemeljen – u opsežnim studijama, istraživanjima, strategijama, politikama… na participativnoj proceduri kao inputima i kao korektivnom faktoru. Odnosno, bez analiza na osnovu kojih je moguće praviti projekcije za narednih 20 godina, ni novi GUP ne služi ničemu.
Kako je javni uvid u novi GUP iza ćoška, bojazan je da neophodno istraživanje za zoo-vrt u njega neće biti ugrađeno. Šta će nam onda tim planom biti predstavljeno? Koncept koji smo letos videli na ranom javnom uvidu je pre propagandni pamflet, koji ni tu ulogu nije ispunio – većina i dalje ne zna kako ovaj najvažniji plan utiče na njihove živote, a samim tim ih i ne zanima. Neophodna nam je javna rasprava, ali da bi imala smisla, dokumenti o kojima raspravljamo moraju biti smisleni – utemeljeni u stručnim analizama, ekspertizi i, pritom, suštinskoj participaciji. Za zoo-vrt to još uvek nismo dobili, čime se pali lampica da nećemo ni za GUP 2041. – ni na ovu, ni na jednu od brojnih drugih tema. Hajde da na tome insistiramo.
Autorka je arhitekta i urbanistkinja, stručna organizacija Nova planska praksa
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Državne zdravstvene ustanove u Srbiji imaju postrojenja za sterilizaciju opasnog otpada, ali im država oduzima dozvole, otkriva „Vreme“ u novom broju. Da li se tako nameštaju poslovi privatnim firmama
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune
Pitanje za ljude sistema je – ko će biti prvi? Da li će policija, tužilaštvo i sudstvo, da li će oni iz prosvete i sa univerziteta ili iz javne uprave čekati da im “odseku glave” – i to malom broju čestitih i hrabrih, kako preti predsednik Srbije, ili će snažnije raditi po zakonu insistirajući na njegovom sprovođenju, a ne po njegovoj volji
Istinoljublje se, kaže Hana Arent, nikada nije ubrajalo u političke vrline. Da li to znači da je suština istine u njenoj nemoći, a suština politike u podmuklosti? Pa, ako je tako, zar nemoćna istina ne zaslužuje istu količinu prezira koliko i moć koja ne mari za istinu
Propali su pokušaji da država Srbija nacionalizuje NIS, da dvojica ljudi bliskih režimu kupe ruski udeo u NIS-u, da neka zapadna naftna kompanija ili investicioni fond uđu u vlasničku strukturu umesto Rusa. Ko sada, kao jedino preostalo rešenje prihvatljivo vlastima, ubrzano registruje flotu rečnih tankera za prevoz sirove nafte iz skladišta MOL-a u Mađarskoj do rafinerija NIS-a u Pančevu? Šta to sa sobom nosi? Zašto se Srbija nije odlučila za stečaj NIS-a
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Na početku ulice u naselju je tabla sa obaveštenjima, na njoj se nalazi papir koji prolaznicima bode oči čim prođu pored njega. Crnim boldiranim slovima napisana je najava o budućim pregovorima za iseljavanje, kao i informacija da je stanovanje u ovom kraju neuslovno za život, naročito u prostoru sportsko-rekreativnog centra
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!