Da Srpska i Crnogorska pravoslavna crkva jedna drugoj ne prete više praznom puškom, potvrdila je Uprava za nekretnine čija je cetinjska filijala Mitropoliji crnogorsko-primorskoj oduzela vlasništvo nad crkvenim zemljištem i zgradama u prestonici
Mitropolit Amfilohije
Dva manastira i dvadesetak crkava u cetinjskoj opštini, nakon što je područno odjeljenje Uprave za nekretnine pozitivno reagovalo na zahtjev predstavnika Crnogorske pravoslavne crkve Steva Vučinića, novi su „stari“ vlasnici. Ispravljene su, stoji u zaključku, „greške“ počinjene devedesetih godina. Kako Mićo Orlandić, direktor Uprave za nekretnine, ne haje za medijska pitanja, ostalo je nerazjašnjeno ko je tada i na temelju čega crkvenu imovinu upisivao u vlasništvo Mitropolije, ali i koji je pravni osnov, sada, primjenjen u „peglanju grešaka“.
Jasno je, međutim, koji su političari gotovo čitave prošle decenije, uljuškani u krilu Miloševićeve politike, rado na Cetinju nalagali badnjake sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, a onda, okrećući leđa vođi, skoro u potpunosti ugasili potrebu za javnim iskazivanjem religioznih doživljaja.
Ako povratak premijerske funkcije, između ostalog, nije značio i promovisanje Mila Đukanovića u zaštitnika Crnogorske pravoslavne crkve, navedeni zaključak mogle su pogurati dvije stvari: odluka Socijaldemokratske partije da, za razliku od većeg koalicionog partnera, konačno preko svog člana Orlandića uradi nešto konkretno u interesu crnogorske crkve ili pak da kod Crnogoraca popravi rejting zajedničkog predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića koji njeguje dobre odnose s Amfilohijem. Tradicionalnom predizbornom grupisanju na crnogorske i anticrnogorske strukture, u svakom slučaju, pribjeglo se i pred aprilske predsjedničke izbore.
Dok u Demokratskoj srpskoj stranci Đukanovića doživljavaju kao jedinog inspiratora oduzimanja vlasništva Mitropoliji, Srpska lista okarakterisala je to kao težnju vladajuće koalicije da homogenizuje svoje biračko tijelo kako i ovi izbori ne bi prošli bez još jednog pokušaja vlasti da povuče liniju podjela. Sam Amfilohije uputio je crnogorskom predsjedniku i premijeru otvoreno pismo u kojem je, u cilju opstanka „građanskog mira“, od njih zatražio da spriječi „Ranka Krivokapića u namjeri da se imovina Mitropolije preda jednoj nevladinoj organizaciji“.
„Ako je Crkva odvojena od države i ako Crkva ima slobodu ‘vjerskih poslova’ (čl. 14 Ustava), ne može imati vlast bilo koji državni organ da samovlasno daje imena nosiocima svojinskih prava u okviru Crkve, a ponajmanje prava za to ima Uprava za nekretnine“, istakao je Amfilohije i naglasio da pomenute radnje i Krivokapićeva izjava ne predstavljavaju slučajnu sinhronizovanost.
Dok Đukanović i Vujanović ne odgovaraju na pismo, predsjednik crnogorske skupštine obraća se Amfilohiju kao patrijarhu bez zemlje čiji život predstavlja rat za teritorije. „U Crnu Goru je poslat kao propovjednik besudnog vremena da nas obezliči, a državu razdržavi. U tom pohodu otimao je narodu i svetinje i sveta mjesta. Parčao je Crnu Goru na eparhije i činio sve da je učini vječno zavisnom“, častio je Krivokapić mitropolita, naglašavajući kako su na Amfilohijevim prijetnjama izrasle stotine hiljada humki nevinih.
Za advokata Mitropolije Mladena Mićovića odluka cetinjske filijale Uprave za nekretnine nelegitimna je, a Srpska pravoslavna crkva, prema njegovim riječima, upisivana je kao titular crkvene imovine u katastar, a to se i danas čini. „To što su uradili je najprimitivniji način nasilja i pravnog neznanja oko vođenja evidencije o nepokretnostima. Nakon upisa u katastar nema više mogućnosti da Uprava ispravlja grešku“, naglašava Mićović, koji je uložio žalbu Ministarstvu finansija.
Druga strana, međutim, nastavlja po zacrtanom. Nakon cetinjske opštine, na redu su Podgorica, Nikšić, Budva, Danilovgrad, ali tu, sasvim sigurno, nije kraj. U podgoričkoj opštini u prošloj deceniji svi pravoslavni vjerski objekti upisani su na srpsku crkvu, u Nikšiću je prepisano gotovo pedeset procenata, dok je u Danilovgradu, tvrdi Vučinić, u potpunosti „opljačkana“ crkvena imovina. „U ovim opštinama je u periodu od 1996. do 2000. nezakonito prepisano na Beogradsku patrijaršiju 6.900.000 kvadratnih metara zemljišta“, kaže predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve.
Advokat Nikola Martinović za podgorički radio Antena M istakao je da područne jedinice Uprave za nekretnine, ukoliko se utvrdi da je neki upis izvršen greškom ipak imaju pravo da posebnim zaključkom izvrše ispravku. Mitropolija, međutim, i dalje raspolaže „oduzetom“ crkvenom imovinom, ali, naglašava Martinović, ne centralizovano kao do sada, već kroz određene manastire ili crkve.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi se osvešćuju, ohrabruju i udružuju. Tako ujedinjeni možemo sve. Ceo ovaj proces je značajno lekovit za celo društvo, sada svi učimo šta možemo zajedno kada su nam iste bazične vrednosti. Mislim da su i studenti mnogo toga naučili, dosta su iskustveno osetili i na svojoj koži, a, iskreno, i mi “stariji” učimo od njih. Za razliku od mnogih, mislim da je dobro što sve ovo duže traje, jer bi nagle, brže promene verovatno bile i kratkotrajne
Vladajuća partija je kampanju u Zaječaru i Kosjeriću vodila kao u centru Beograda – pravila je mala naselja od šatora, pekla prasiće i jariće, mesila hlebove, točila rakiju i sokove i delila dnevnice. Vučić je kampanju pretvorio u proizvodnu delatnost gde postoji tačna računica koliko “košta” glas, a kako je u mogućnosti da sam određuje način na koji će se trošiti javni novac, bukvalno mu ništa nije skupo. Protiv ovoga stoje građani koji su odlučili da se ne boje, da prihvate socijalni rizik, neki i po cenu da izgube posao. Da li na ova dva mala ogledna polja može da se vidi promena o kojoj se govori i u koju se veruje
Studenti su, kada su izašli sa objedinjujućim, za neke dugo očekivanim zahtevom za vanrednim parlamentarnim izborima – pogodili u metu. Ovaj zahtev je očigledno za naprednjake preveliki izazov, oni i njihovi partneri ne znaju šta bi sa tim, što se najviše vidi po njihovim konfuznim izjavama – tipa: može da bude, ali ne mora da znači, samo da tetki odnesem lek pa ću razmisliti. Pogodili su studenti Vučića i tamo gde ga najviše boli, i to dvared uzastopno: prvo tvrdnjom da je “nenadležna institucija”, a sada i da je postao “kukavica”. Ne sme da raspiše izbore, kojima svako malo preti već 13 godina i koje raspisuje kad mu se ćefne, uvek siguran u pobedu
Presek nedelje je sledeći: imamo nadvlačenje dveju suprotstavljenih struja. Jedna želi da se oslobodi talačke krize u kojoj je drži druga. Prva strana želi izbore. Druga nikome ne ostavlja izbor. Suština je u razlici: vladajuća klika želi da sve ostane isto, a građani – da sve bude drugačije. U tom smislu, studenti i građani su na neki način već pobedili: više ništa nije isto i nikada neće biti isto
Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije
Dok se čuo huk pobunjenih ljudi sa ulice, nestali su bahatost i bezobrazluk naprednjačkih zastupnika, a kad je buka prošla – nastavili su po starom. Naše pretnje da ćemo izaći iz procesa, a i ni naše žalbe domaćoj javnosti i međunarodnim posmatračima, ne utiču mnogo na naprednjačku mašineriju da posustane u lažima i prevarama, i zato se rešenje za vraćanje ponovljenog procesa u zakonske okvire samo nameće: da se studenti i pobunjeni građani ponovo vrate tamo gde će ih čuti i vlast i Evropa
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
