
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
U vreme kada se u Srbiji štancaju kratke televizijske serije, jedna preti da preraste u sapunicu: vakcinacija predsednika Vučića. Već desetak puta je najavljivao da će se "uskoro" vakcinisati, te kad stigne sledeći kontingent, te kad ode do nekog malog mesta ("Merošine ili Žagubice"), da motiviše ljude
Najmoćniji čovek Srbije još nije podvrnuo rukav kao što su učinile njegove kolege sličnog stila vladavine, Viktor Orban ili Benjamin Netanijahu. Po čaršiji se priča – izvor je navodno Vojislav Šešelj, dakle ne baš pouzdan – da Vučić padne u nesvest kad vidi iglu.
„Čuo sam da postoje neki ljudi koji kažu da sam antivakser. Primiću vakcinu i snimiću to da svi mogu da vide jer u vakcini leži spas. Ona je život i spas i važno je da je svako primi, a oni koji govore protiv vakcine, govore protiv Srbije“, rekao je predsednik nedavno.
A stvar je sasvim ozbiljna, jer Srbija je daleko od 70 ili 80 odsto vakcinisanih, koliko je potrebno za famozni imunitet krda. Bez obzira da li slušate taksistu koji prepričava da korone nema, a bolest izaziva nešto što bacaju iz vazduha (čuo na Jutjubu), gledate zvanične brojke ili osluškujete šta kažu „obavešteni izvori“, zaključak je isti: u Srbiji ima više vakcina nego ljudi voljnih da se vakcinišu.
U zemlju je do sada stiglo skoro tri miliona vakcina, a Vučić je rekao da je poručeno ukupno petnaest miliona. Prema poslednjim podacima, barem jednu dozu primilo je 1.405.000 ljudi. Od njih, 920.000 je primilo i drugu dozu. Ukupno je 1.540.000 ljudi „izrazilo interesovanje“ da se vakciniše – to znači da ima svega 135.000 onih koji hoće, ali još nisu stigli na red.
„Dobar deo populacije nije u obrazovanju dobio informacije o važnosti imunizacije, dobar deo veruje u teorije zavere, a nije mali broj ni onih koji kopiraju svoje autoritete„, kaže epidemiološkinja Mila Paunić. Pod „autoritetima“ podrazumeva ekipu koju simboliše doktor Nestorović, a koja se često pripušta na kanale sa nacionalnom frekvencijom da seje nepoverenje u vakcine.
Uz tihu medijsku kampanju za vakcinaciju, postavlja se pitanje šta su koreni tih šizofrenih poruka? Možda leže u onome što je pokazalo istraživanje NSPM (objavljeno u ovom nedeljniku), da je Srbija otprilike podeljena na trećine: jedni hoće vakcinu, drugi neće ni za živu glavu, treći bi da „sačekaju, da vide“.
U taj nemali bazen potencijalnih glasova nedavno je, osim standardnog Saše Radulovića, pokušao da uskoči i Boško Obradović. Mnogi veruju da se Vučić plaši da ne naljuti veliki deo naroda ako previše pritiska oko vakcinacije.
„Najglasniji antivakseri su oni iz srednje klase, najčešće fakultetski obrazovani, koji veruju da su bolji od drugih jer imaju relativno stabilne živote i primanja“, kaže Mihailo Tešić. „Od Evrope su pokupili žvaku individualizma, koji nije ništa drugo nego upakovani konzumerizam, pa sada misle da imaju nekakva ljudska prava da biraju da li će se vakcinisati usred opšte pandemije.“
Za sada je Vlada odlučila da u Srbiju bez negativnog PCR testa mogu da uđu svi revakcinisani, dok je za (širom sveta prokazanu) AstraZeneku dovoljna samo jedna doza. Prema pisanju „Frankfurter algemajne cajtunga“, koji se poziva na izvore bliske vlastima u Beogradu, razmatra se neka vrsta „sankcija“ za nevakcinisane ili „privilegija“ za vakcinisane – recimo, odlasci u restorane ili na masovne priredbe.
Prema opštem uverenju, obavezne vakcinacije neće biti jer to nije popularno. „Vlast u Srbiji neće uvesti obaveznu vakcinaciju dok doslovno ne budemo imali mrtve po ulicama, do čega neće doći. Stvar će se na kraju možda sama rešiti – naša vlast najviše voli kad se sve samo reši – tako što će Grci primati vakcinisane na more. I mnogi antivakseri će između deset dana u Paraliji ili slobode od vakcine izabrati Paraliju“, smatra Tešić.
Stvarno, Grčka je saopštila da priznaje sve vakcine za prelazak granice, kao i negativni PCR test. Ali vakcina je besplatna, a PCR test košta 9000 dinara. Širom Srbije poslodavci nude koji dinar zaposlenima ako se vakcinišu. U opštoj besparici, to ruši svaku skepsu.
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve