Potvrdu o držanju reči može dobiti samo 2008. godine, u vreme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vreme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana
Na sam pomen o podnošenju ostavke Aleksandra Vučića, prvi čovjek izvršnog odbora Srpske napredne stranke Darko Glišić odreagovao je riječima da će, ako do toga dođe, to biti “kraj SNS-a”, “kraj karijere” koju je ova partija imala na srpskoj političkoj sceni, kao i “najgori mogući scenario za Srbiju”. U podršci mu se pridružio i ministar finansija Siniša Mali, dodajući da je samo sa Vučićem na čelu moguća pobjeda. Uvertira za najnovije dobacivanje ostavkom između predsjednika Republike i njegovih partijskih drugova bila je navodna rasprava o (ne)prihvatanju francusko-njemačkog predloga na sastanku najviših funkcionera naprednjaka. Vučić je, prema pisanju Pinka, ustao i napustio sastanak uz opasku da “ako narod odbije”, kao i u slučaju da “neko misli da treba ekonomski uništiti zemlju”, on će vođenje “prepustiti pametnijima od sebe”.
Dosadašnjih najava prepuštanja i ostavki bilo je mnogo, ali se u stvarnosti realizovala samo jedna, i to djelimično. Politikolog Cvijetin Milivojević izjavio je u ponedjeljak za agenciju Beta da je prebrojao dvadeset dva Vučićeva najavljivanja povlačenja, i to samo sa mjesta predsjednika stranke. Ovo su samo neka od njih.
08-08…
Davne 2004. godine Vučić prvi put najavljuje povlačenje iz politike, u slučaju da na izborima za gradonačelnika Beograda bude poražen od kandidata Demokratske stranke. Godinu dana kasnije, u TV duelu sa Draganom Đilasom objašnjava da, uprkos porazu, obećanje nije održao samo radi “opšteg interesa”, ali da će se ovoga puta povući ako Đilas ne bude odgovarao za optužbe za koje ga je tada teretila Srpska radikalna stranka. Potvrdu o držanju riječi može dobiti samo 2008. godine, u vrijeme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vrijeme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana. Mogući razlaz sa politikom sljedeći put pominje već 2014. godine, navodno u slučaju da do kraja njegovog premijerskog mandata “ne uspeju reforme”.
Početkom 2017. godine, rekao je da bi poraz kandidata SNS-a na predsjedničkim izborima povlačio i njegovu ostavku na mjesto šefa Vlade. Međutim, da ne rizikuje, izgurao je Tomislava Nikolića iz predsjedničke trke i sam se kandidovao.
Krajem iste godine rekao je za Blumberg da su šanse 99 odsto da neće trčati po drugi put za predsjednika države, ali je u aprilu ove godine taj jedan odsto ipak prevladao. Takođe je po prvi put obećao da će se povući sa mjesta prvog čovjeka naprednjaka, a za rok izabrao deseti rođendan partije. Godine 2018. izjavio je da će još “maksimalno godinu dana” biti na čelu stranke. Kada je postojanje SNS-a zašlo u jedanaestu godinu, rok je produžio do decembra, a pominjao je i povlačenje sa političke scene. Mada, nije precizirao kada, tako da tog puta suštinski nije ni pogazio riječ.
Krajem iste te 2019. godine rekao je da, uprkos pritiscima stranačkih kolega, “nema nameru” da se još jednom kandiduje da bude na čelu stranke. U maju 2020. godine za odugovlačenje i kašnjenje sa ostavkom okrivio je koronu, pa dodao da se do kraja godine povlači sa mjesta predsjednika SNS-a, kao i da se “nada” da neće biti kandidat na predsjedničkim izborima 2022. godine. Dva mjeseca kasnije, vjerovatno zaboravivši šta je nedavno rekao, ponovo je govorio o povlačenju sa čela partije, dodajući da će “uskoro” biti samo predsjednik države.
Na proslavi trinaeste godišnjice postojanja partije, krajem novembra 2021. godine, najavio je da će na njenom čelu ostati do izbora kada “dolazi vreme za neke mlade ljude”. Mjesec dana kasnije, dodao je da će u maju objasniti zašto se povlači sa mjesta prvog čovjeka partije. Kako i inače kada govori o rokovima Vučić zvuči prilično neodređeno, tako se ni ovoga puta nije povukao. Prošli su i izbori, kao i maj, barem te godine, ali objašnjenja, kao ni ostavke, nije bilo. Tri mjeseca prije izbora, javnosti je iznio dilemu da nije siguran da li će biti nosilac izborne liste ili predsjednički kandidat, ali da će “neko drugi” predvoditi njegovu stranku. Na kraju je bio i jedno i drugo, ali i treće.
Posljednjeg dana marta izjavio je da je deset godina na čelu stranke “dug period”, kao i da se povlači nakon izbora, ali da će pomoći prilikom formiranja vlade. Posljednji konkretan rok za povlačenje sa mjesta predsjednika SNS-a dao je u prvim danima nove godine, kada je naglasio kako “uskoro više neće biti” na njenom čelu. To će biti početkom sljedeće godine. Još jednom je obećao Vučić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Na polovini jedanaeste godine na vlasti, Vučić je priznao da ekonomski uspesi kojima se hvali svakoga dana preko medija mogu u trenutku da nestanu ako budemo nastavili da zatežemo oko Kosova. Inače, predsednik Srbije i njegov režim do sada su govorili drugačije veličajući svoje znanje i posvećenost radu, hvaleći Rusiju i Kinu, minorizirajući i prećutkujući ulogu Evropske unije. Uglavnom, eto narodu pa nek bira: Kosovo ili bezvizni režim, Kosovo ili strana ulaganja
Kada bi kriza na terenu dostizala svoje maksimume i to se završavalo privremenim dogovorima, ali sa različitim tumačenjima, usledio bi jači diplomatski talas poziva Prištini i Beogradu – da se okrenu ovom predlogu francuskog predsednika i nemačkog kancelara
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!