Novi broj časopisa “Sajens” (Science) kao udarni donosi tekst o tome može li veštačka inteligencija da navede čoveka da se predomisli ako sa njim sedne da porazgovara… hm, ljudski. Grupa naučnika, psihologa, sa bostonskog MIT-a napravila je istraživanje koje pokazuje kako je čak petina ljudi spremna da promeni svoje čvrste stavove posle komunikacije sa čet botom. I da u takvom raspoloženju ostaju najmanje dva meseca
...Zoran Stanojević
Reč je o istraživanju na relativno velikom uzorku od 2190 Amerikanaca koji su istraživačima poverili teorije zavere u koje veruju. Većinom su bile u potpunoj suprotnosti sa važećom naukom i verovanjima, ali bilo je i istinitih.
U objavljenom tekstu istraživači kažu da teorije zavere često opstaju uprkos suprotnim dokazima, što ih čini otpornim na racionalne argumente. Kažu, smatra se da su psihološki faktori poput osećaja kontrole i sigurnosti osnovni razlozi što ljudi veruju u teorije zavere. Zbog toga su pokušaji ubeđivanja u suprotno obično neefikasni.
Ovo istraživanje je testiralo da li personalizovani razgovori sa VI, koja odgovara na specifične tvrdnje i dokaze koje zastupa vernik teorije zavere, mogu da ga pokolebaju. Koristeći model ChatGPT-4, učesnici su prvo izneli teoriju zavere u koju veruju, a zatim su ušli u razgovor sa VI, koja je imala zadatak da opovrgne te tvrdnje. Razgovori su prilagođeni svakom od učesnika ponaosob i trajali su oko osam minuta, podeljeni u tri runde, tokom kojih je VI reagovala na specifične dokaze koje su učesnici izneli.
Rezultati su pokazali da su učesnici koji su “razgovarali” sa VI znatno smanjili svoje verovanje u teorije zavere, za prosečno 21,43 odsto, dok je u kontrolnoj grupi koja nije diskutovala o teorijama zavere smanjenje bilo neznatno. Oko 27,4 odsto učesnika postalo je nesigurno u svoje verovanje posle razgovora, u poređenju sa samo 2,4 odsto u kontrolnoj grupi. Kontrolna grupa je sa botom razgovarala o nekim neutralnim temama nevezanim za teorije zavere.
Interesantno je da oni koji su izneli teorije zavere koje su utemeljene u nauci i stvarnosti nisu ni za jotu promenili svoje stavove. To sugeriše da, iako je VI efikasna u opovrgavanju neosnovanih teorija zavere, može imati slabiji (neznatan) uticaj kada se suoči sa teorijama koje se baziraju na činjenicama i stvarnim događajima.
Zaključak je da ljudi koji veruju u teorije zavere mogu biti razuvereni ako im se pristupi na pravi način, a to znači da je sistem najpre proučio njihove profile i internet navike pa je, shodno tome, usmeravao razgovor.
Ako neko, slučajno, pomisli kako je jedna petina malo, neka ima na umu da su izborne margine uglavnom višestruko manje. Isto važi i u ostalom marketing; preoteti dvadeset odsto lojalnih korisnika konkurencije ogroman je uspeh, a za to je dovoljna dobro trenirana veštačka inteligencija nahranjena ličnim podacima onoga na koga se vrši uticaj. Sve što joj je potrebno je da tog korisnika “navuče” na razgovor. Svesno ili nesvesno. Verovatnije nesvesno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Direktori srednjiš škola do poslednjeg trenutka su držali nastavnike u neizvesnosti - da li će im udeliti otkaz. Više stotina njih naprednjaci su otpustili širom Srbije uoči početka nove školske godine
Objavljivanjem audio snimka razgovora između Stena Milera i Vladimira Lučića, istina je konačno izašla na videlo, kaže direktorka Junajted medije Aleksandra Subotić
Da bi uopšte imao pravo da pozove na dijalog, Vučić mora da odgovori na pitanje zašto je dosad gušio i onemogućavao dijalog, piše „Vreme“ u novom broju
Da bi uopšte imao pravo da pozove na dijalog, Vučić mora da odgovori na pitanje zašto je dosad gušio i onemogućavao dijalog. Zašto je jedan deo medijske scene, onaj koji nazivamo nezavisnim, izložio satanizaciji, a onaj drugi podjarmio i od njega napravio oružje za zastrašivanje? Zašto je svaki parlament, od republičkog do opštinskog, danas poprište za verbalne i fizičke obračune
“U državi za koju njen predsednik uporno tvrdi da je država blagostanja penzioneri, naročito oni s nižim penzijama, pretvoreni su u grupu pogodnih glasača”, kaže antropolog Miloš Matić. “Ta (zlo)upotreba se zasniva na redovnosti primanja penzija kao insigniji sigurne egzistencije, iako ta egzistencija zapravo podrazumeva nizak nivo kvaliteta života. A sigurnost je ono što je ljudima uvek potrebno. Sa starošću potreba za sigurnošću preovladava”
Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on
Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati
Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!