Novi broj časopisa “Sajens” (Science) kao udarni donosi tekst o tome može li veštačka inteligencija da navede čoveka da se predomisli ako sa njim sedne da porazgovara… hm, ljudski. Grupa naučnika, psihologa, sa bostonskog MIT-a napravila je istraživanje koje pokazuje kako je čak petina ljudi spremna da promeni svoje čvrste stavove posle komunikacije sa čet botom. I da u takvom raspoloženju ostaju najmanje dva meseca
...Zoran Stanojević
Reč je o istraživanju na relativno velikom uzorku od 2190 Amerikanaca koji su istraživačima poverili teorije zavere u koje veruju. Većinom su bile u potpunoj suprotnosti sa važećom naukom i verovanjima, ali bilo je i istinitih.
U objavljenom tekstu istraživači kažu da teorije zavere često opstaju uprkos suprotnim dokazima, što ih čini otpornim na racionalne argumente. Kažu, smatra se da su psihološki faktori poput osećaja kontrole i sigurnosti osnovni razlozi što ljudi veruju u teorije zavere. Zbog toga su pokušaji ubeđivanja u suprotno obično neefikasni.
Ovo istraživanje je testiralo da li personalizovani razgovori sa VI, koja odgovara na specifične tvrdnje i dokaze koje zastupa vernik teorije zavere, mogu da ga pokolebaju. Koristeći model ChatGPT-4, učesnici su prvo izneli teoriju zavere u koju veruju, a zatim su ušli u razgovor sa VI, koja je imala zadatak da opovrgne te tvrdnje. Razgovori su prilagođeni svakom od učesnika ponaosob i trajali su oko osam minuta, podeljeni u tri runde, tokom kojih je VI reagovala na specifične dokaze koje su učesnici izneli.
Rezultati su pokazali da su učesnici koji su “razgovarali” sa VI znatno smanjili svoje verovanje u teorije zavere, za prosečno 21,43 odsto, dok je u kontrolnoj grupi koja nije diskutovala o teorijama zavere smanjenje bilo neznatno. Oko 27,4 odsto učesnika postalo je nesigurno u svoje verovanje posle razgovora, u poređenju sa samo 2,4 odsto u kontrolnoj grupi. Kontrolna grupa je sa botom razgovarala o nekim neutralnim temama nevezanim za teorije zavere.
Interesantno je da oni koji su izneli teorije zavere koje su utemeljene u nauci i stvarnosti nisu ni za jotu promenili svoje stavove. To sugeriše da, iako je VI efikasna u opovrgavanju neosnovanih teorija zavere, može imati slabiji (neznatan) uticaj kada se suoči sa teorijama koje se baziraju na činjenicama i stvarnim događajima.
Zaključak je da ljudi koji veruju u teorije zavere mogu biti razuvereni ako im se pristupi na pravi način, a to znači da je sistem najpre proučio njihove profile i internet navike pa je, shodno tome, usmeravao razgovor.
Ako neko, slučajno, pomisli kako je jedna petina malo, neka ima na umu da su izborne margine uglavnom višestruko manje. Isto važi i u ostalom marketing; preoteti dvadeset odsto lojalnih korisnika konkurencije ogroman je uspeh, a za to je dovoljna dobro trenirana veštačka inteligencija nahranjena ličnim podacima onoga na koga se vrši uticaj. Sve što joj je potrebno je da tog korisnika “navuče” na razgovor. Svesno ili nesvesno. Verovatnije nesvesno.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Niko od nas ne može da bude ni dovoljno stručan, niti treba da procenjuje svaku deonicu puta, svaku kupovinu aviona, svaki državni projekat, kao što je Ekspo, kao što je nacionalni stadion. Država je ta koja treba da dokazuje da nam je to potrebno, bez obzira na to šta mi mislili. Ali toga nema”
Propali su Vučićevi kontramitinzi i kontramitovi, cena vlasti sve je skuplja, a privreda sve slabija, pobeđen je strah u društvu a gnev postao hroničan, poslušnost otkazuju delovi policije i pravosuđa. Manevarski prostor režima se suzio, pitanje je kako će to pobunjeni građani predvođeni studentima da iskoriste
“Ideja je jednostavna – hoćemo da pričamo sa ljudima”, kaže za “Vreme” Vuk, student Elektronskog fakulteta. “Tu smo da pokažemo da nismo teroristi. Tu smo da saslušamo i pokažemo da, za razliku od nekih ljudi, poštujemo kada se nečije mišljenje razlikuje od našeg.” Vrlo brzo stiže i dokaz: u trenutku dok Vuk pokušava da popriča sa jednim meštaninom, oko njih se okuplja još ljudi. Međusobno se raspravljaju. Čuje se, gotovo istovremeno, “napred, deco, borite se za budućnost ove zemlje” i “na vreme se okanite ovoga što radite”. A studenti, uprkos raznim povicima i uvredama koje im pojedini dovikuju, mirno stoje, slušaju sagovornike, gledaju ih u oči i pokušavaju da ih navedu na dijalog. Ali pravi
Intervju: Duško Vuković, kandidat za predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije
Predstojeći izbori za predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije dolaze u trenutku kada radnici sve češće ostaju bez jasnog posla i glasa, a sindikati bez poverenja. Dok inflacija nagriza plate, a vlast najavljuje minimalac u evrima – sindikat ćuti. Ili barem većina ćuti. U trku za mesto predsednika ove najveće sindikalne organizacije u zemlji ulazi i Duško Vuković, potpredsednik SSSS-a, s porukom da “sindikat mora da bude kičma otpora, a ne hladna birokratija”
Za Mihaljčića “istorizovati se” ne znači dobiti mesto u istorijskoj prošlosti, među svedočanstvima nacionalne istorije, koje će istorijska nauka na odgovarajući način proučiti i oceniti. Suprotno od toga, “istorizovati se” za neko predanje, za neku legendu, pa tako i za predanje o Kosovskoj bici, znači dobiti mesto u sadašnjosti, u živoj kolektivnoj svesti o prošlosti, odnosno, kako kaže Mihaljčić, u “narodnoj istorijskoj svesti” koja se aktualizuje kao podstrek za akciju, za stvaranje nove istorije
Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve
Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!