

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Pretpostavku "Vremena" od 22. januara potvrdila optužnica: u šenluku 13. januara Boris Banković je ubijen iz pištolja koji je pripadao Dragomiru Glamočaninu – radniku MUP-a
Dva meseca nakon smrti Borisa Bankovića (36), Bulevar Avnoja 133 u Novom Beogradu, nastradalog u svom stanu dok je gledao TV program za proteklu srpsku Novu godinu između 13. i 14. januara, kad ga je u slepoočnicu pogodio i ubio nasumice ispaljen hitac tokom šenlučenja okolnih stanara, Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Dragomira Glamočanina (48), Omladinskih brigada br. 6. Optužnica ga tereti za krivično delo izazivanja opšte opasnosti. Takvih je opasnosti, inače, u Novom Beogradu oduvek bilo na pretek prilikom masovnih veselja, često i bez pokrića, kad se svuda puca ko da je pred glavu. Banković se u takvim okolnostima uvek plašio od zalutalih hitaca, upozoravao ukućane da spuste roletne i sklone se od prozora. Te noći roletne su bile spuštene, prozori zatvoreni, ali Banković fotelju u kojoj je sedeo nije postavio u mrtvi ugao prema prozorima. Hitac je probio roletne, dvostruko okno i smrtno ga pogodio.
Policija je veoma brzo utvrdila odakle je pucano: sa zajedničke terase u ulici Omladinskih brigada 6 i 8. U saopštenju SUP-a Beograd rečeno je da su Dragomir Glamočanin i Milan Mićović, inače susedi, naizmenično pucali iz Glamočaninovog pištolja. Bila je veoma indikativna činjenica da je u policijskom saopštenju, kako je „Vreme“ pisalo 22. januara, „bio izbegnut detalj da li Glamočanin ima oružni list, odnosno dozvolu za posedovanje oružja, gde radi, čime se bavi, što je uobičajeno kada je reč o ‘običnim’ ljudima. Izbegavanje tih podataka koristi se uglavnom u slučajevima brljotina policajaca ili vojnih lica, bilo aktivnih ili penzionisanih“.
Optužnica je, međutim, razrešila nedoumice i potvrdila predviđanja objavljena u „Vremenu“: Dragomir Glamočanin je radnik Republičkog MUP-a i prilikom šenlučenja je bio pijan. Još jedan detalj iz policijskog saopštenja bio je indikativan. Reč je o „naizmeničnom pucanju“ što pojednostavljeno navodi na zaključak da bi i Glamočanin i Mićović mogli biti oslobođeni ukoliko se precizno ne utvrdi ko je od njih ispalio smrtonosni hitac. Međutim, prema nalazu sprovedene istrage i kvalifikacije tužioca, Glamočanin je okrivljen za izazivanje opšte opasnosti, ali je na sudu da odluči za koje delo će mu se suditi. Već u startu bilo je izvesno da Glamočanin i Mićović ne mogu zajedno da odgovaraju, budući da u krivičnom zakonu nema solidarne odgovornosti. Neki pravnici su tvrdili da je reč o ubistvu iz nehata. „Ni govora, čak i da se zna ko je od njih dvojice ispalio ubistveni metak. Smrt Borisa Bankovića ne može se pripisati ni Glamočaninu ni Mićoviću ukoliko se tačno ne utvrdi ko je od njih uputio hitac i usmrtio Bankovića“, rekao je još pre početka istrage nekadašnji sudija Okružnog suda u Beogradu a sada advokat Milan Bajazit.
Kako sprečiti besomučna šenlučenja po pravilu pijanih ili pripitih vlasnika oružja? Isključivo doslednim sprovođenjem Krivičnog zakona prema svima koji to čine. Pokazalo se da apeli protiv zloupotrebe oružja ne pomažu. Valja primeniti iste aršine i za policajce, kriminalce i sve ostale povlašćene i nepovlašćene građane.
Pre nekoliko godina policajac je na putu Beograd–Smederevo kod Vinče zaustavio putnički automobil radi kontrole. Istovremeno je pokušao da zaustavi i drugi putnički automobil koji je prolazio. Međutim, ili vozač nije hteo da stane ili nije primetio da ga policajac zaustavlja. Čim je prošao, policajac je ispalio hitac iz pištolja u odlazeći automobil, pogodio putnika na zadnjem sedištu u glavu i na mestu ga ubio. Disciplinska komisija MUP-a našla je da je policajac postupio po pravilu službe i oslobodila ga odgovornosti. Međutim, državni tužilac ga je optužio i izveo pred sudiju Okružnog suda u Beogradu. Na kraju suđenja policajac u uniformi, sa sve motorolom za pojasom, ustao je da čuje presudu: sedam i po godina zatvora. A bio je ubeđen da će biti oslobođen. Nije došao sebi ni kada su mu odmah pri izricanju presude prišli stražari i natakli lisice na ruke. Nije poznato da li je disciplinska komisija policije preinačila svoju odluku.
J. D.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve