
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Pretpostavku "Vremena" od 22. januara potvrdila optužnica: u šenluku 13. januara Boris Banković je ubijen iz pištolja koji je pripadao Dragomiru Glamočaninu – radniku MUP-a
Dva meseca nakon smrti Borisa Bankovića (36), Bulevar Avnoja 133 u Novom Beogradu, nastradalog u svom stanu dok je gledao TV program za proteklu srpsku Novu godinu između 13. i 14. januara, kad ga je u slepoočnicu pogodio i ubio nasumice ispaljen hitac tokom šenlučenja okolnih stanara, Okružno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Dragomira Glamočanina (48), Omladinskih brigada br. 6. Optužnica ga tereti za krivično delo izazivanja opšte opasnosti. Takvih je opasnosti, inače, u Novom Beogradu oduvek bilo na pretek prilikom masovnih veselja, često i bez pokrića, kad se svuda puca ko da je pred glavu. Banković se u takvim okolnostima uvek plašio od zalutalih hitaca, upozoravao ukućane da spuste roletne i sklone se od prozora. Te noći roletne su bile spuštene, prozori zatvoreni, ali Banković fotelju u kojoj je sedeo nije postavio u mrtvi ugao prema prozorima. Hitac je probio roletne, dvostruko okno i smrtno ga pogodio.
Policija je veoma brzo utvrdila odakle je pucano: sa zajedničke terase u ulici Omladinskih brigada 6 i 8. U saopštenju SUP-a Beograd rečeno je da su Dragomir Glamočanin i Milan Mićović, inače susedi, naizmenično pucali iz Glamočaninovog pištolja. Bila je veoma indikativna činjenica da je u policijskom saopštenju, kako je „Vreme“ pisalo 22. januara, „bio izbegnut detalj da li Glamočanin ima oružni list, odnosno dozvolu za posedovanje oružja, gde radi, čime se bavi, što je uobičajeno kada je reč o ‘običnim’ ljudima. Izbegavanje tih podataka koristi se uglavnom u slučajevima brljotina policajaca ili vojnih lica, bilo aktivnih ili penzionisanih“.
Optužnica je, međutim, razrešila nedoumice i potvrdila predviđanja objavljena u „Vremenu“: Dragomir Glamočanin je radnik Republičkog MUP-a i prilikom šenlučenja je bio pijan. Još jedan detalj iz policijskog saopštenja bio je indikativan. Reč je o „naizmeničnom pucanju“ što pojednostavljeno navodi na zaključak da bi i Glamočanin i Mićović mogli biti oslobođeni ukoliko se precizno ne utvrdi ko je od njih ispalio smrtonosni hitac. Međutim, prema nalazu sprovedene istrage i kvalifikacije tužioca, Glamočanin je okrivljen za izazivanje opšte opasnosti, ali je na sudu da odluči za koje delo će mu se suditi. Već u startu bilo je izvesno da Glamočanin i Mićović ne mogu zajedno da odgovaraju, budući da u krivičnom zakonu nema solidarne odgovornosti. Neki pravnici su tvrdili da je reč o ubistvu iz nehata. „Ni govora, čak i da se zna ko je od njih dvojice ispalio ubistveni metak. Smrt Borisa Bankovića ne može se pripisati ni Glamočaninu ni Mićoviću ukoliko se tačno ne utvrdi ko je od njih uputio hitac i usmrtio Bankovića“, rekao je još pre početka istrage nekadašnji sudija Okružnog suda u Beogradu a sada advokat Milan Bajazit.
Kako sprečiti besomučna šenlučenja po pravilu pijanih ili pripitih vlasnika oružja? Isključivo doslednim sprovođenjem Krivičnog zakona prema svima koji to čine. Pokazalo se da apeli protiv zloupotrebe oružja ne pomažu. Valja primeniti iste aršine i za policajce, kriminalce i sve ostale povlašćene i nepovlašćene građane.
Pre nekoliko godina policajac je na putu Beograd–Smederevo kod Vinče zaustavio putnički automobil radi kontrole. Istovremeno je pokušao da zaustavi i drugi putnički automobil koji je prolazio. Međutim, ili vozač nije hteo da stane ili nije primetio da ga policajac zaustavlja. Čim je prošao, policajac je ispalio hitac iz pištolja u odlazeći automobil, pogodio putnika na zadnjem sedištu u glavu i na mestu ga ubio. Disciplinska komisija MUP-a našla je da je policajac postupio po pravilu službe i oslobodila ga odgovornosti. Međutim, državni tužilac ga je optužio i izveo pred sudiju Okružnog suda u Beogradu. Na kraju suđenja policajac u uniformi, sa sve motorolom za pojasom, ustao je da čuje presudu: sedam i po godina zatvora. A bio je ubeđen da će biti oslobođen. Nije došao sebi ni kada su mu odmah pri izricanju presude prišli stražari i natakli lisice na ruke. Nije poznato da li je disciplinska komisija policije preinačila svoju odluku.
J. D.

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve