
Borba protiv korupcije
„Gagi remont“ i „Žaksi metali“: Nova hapšenja, ovog puta za poslove sa otpadom
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Kragujevca još 24 osobe
U pokušaju da se približi novoj administraciji, Meta menja pristup moderaciji na Fejsbuku i Instagramu, omogućavajući veći prostor za slobodu izražavanja, ali time potencijalno ugrožava osnovne civilizacijske vrednosti
Kompanija Meta, u okviru koje posluju društvene mreže Fejsbuk i Instagram, objavila je da menja svoju politiku moderacije korisničkih objava u smeru manje kontrole odnosno veće slobode izražavanja. Ovo je saopštio prvi čovek kompanije Mark Zakerberg, a ta njegova izjava praćena je komentarima da je prethodnih meseci, naročito posle novembarskih izbora u SAD, učinio mnogo da se približi budućoj administraciji Donalda Trampa. Ovaj potez mnogi vide samo kao još jedan korak na tom putu, doduše, ovaj se meri u miljama.
Gostujući pre nekoliko dana kod podkastera Džoa Rogana, Zakerberg je u dobrom delu gotovo trosatnog razgovora objašnjavao taj zaokret u kompanijskoj politici. Možda bi se mnogo izrečenog moglo svesti u jedan stav – da je moderacija na Fejsbuku zabranjivala i uklanjala čak i stavove koji se mogu čuti u američkom Kongresu. Tu se Zakerberg zapitao da li su otišli predaleko i da li oni samo filtriraju ono što je štetno ili brutalno cenzurišu.
Iako zvuči logično, ovaj stav je prilično pogrešan. Za razliku od društvenih mreža, u Kongresu ne može da govori bilo ko, već demokratski izabrani predstavnici naroda koji nisu anonimni i koji za to što kažu snose političku odgovornost. Upravo to je najveći problem društvenih mreža, gde često ne znamo ko iznosi neke stavove, sa kakvim namerama i da li ima ikakvu odgovornost ako izneseno napravi štetu po društvo.
Što ne znači da je dosadašnja moderacija na Fejsbuku i Instagramu bila dobra. Ali je bila u skladu sa preovlađujućim vrednostima u američkom društvu, ako se sudi po izbornim rezultatima, što je u toj federaciji jedino priznato merilo. Novi rezultati pokazali su da je većini u društvu tih vrednosti dosta i da žele promene, odnosno odstupanje od politike tvrdoglavog insistiranja na raznovrsnosti, pravičnosti i uključenosti (diversity, equity, inclusion, skraćeno DEI) bez obzira na posledice. A one su umele da budu negativne. Ljudi iz biznisa tvrdili su da ta politika utiče na netržišni rast plata i hiperprodukciju ugroženih grupa i prava koja treba štititi, što je bilo loše i za posao i za prava onih koje je zaista trebalo zaštititi. Još jednostavnije rečeno, nisu najbolji obavezno dolazili na prava mesta već oni koji su ispunjavali moderne društvene norme. Koje su često vitoperene iz lukrativnih pobuda.
Sada se klatno zaljuljalo na drugu stranu, što je podjednako opasno ako se to ljuljanje ne uravnoteži. A deluje da je krenulo osvetnički i da bi u tom svom ubrzanju moglo da sruši neke od teško dostignutih civilizacijskih vrednosti umesto da sa njih samo otrese parazite.
U više navrata Zakerberg se pozivao na ono što je na Iksu postigao Ilon Mask. To baš i nije za primer jer je ova platforma, otkako se ne zove Tviter, previše otišla u pravcu kakofonije, gde je reakcija na neistine, pa i uvrede, previše blaga, sve kako bi se zaštitila apsolutna sloboda govora. Takođe je rekao da je prave razmere dosadašnje politike “kastriranja” (citat) razumeo tek kada je dublje ušao u krugove pristalica borilačkih veština, što je Zakerbergova strast poslednjih godina. Povratkom Trampa, ta “muška kultura” dobija veliku podršku. Sada se javno i glasno govori o vraćanju rodne ravnopravnosti na binarne vrednosti. Za početak.
Svojom novom politikom Fejsbuk će (i već jeste) udariti u propise pre svega EU, gde takav vid slobode govora bez odgovornosti nije prihvatljiv. Platforma bi plaćala drakonske kazne ako bi se sa njenih servera nekontrolisano širili mržnja, uvrede i opasne ideje. To znači da u EU tvrda moderacija gotovo sigurno ostaje, a slično će biti i na drugim tržištima dovoljno jakim da nametnu svoja pravila. Ono što će moći da se postuje u SAD neće moći da se vidi u EU, ali tu je VI da isfiltrira.
Jedna stvar se neće promeniti, osim na gore, a to je nemilosrdnost Metinih algoritama, koji određuju šta ćemo najpre da vidimo, a šta će da se gura u serverske dubine, daleko od očiju najvećeg broja korisnika. To je glavni izvor prihoda društvenih medija i njega se ne mogu odreći. I to je mnogo opasnije od moderacije.
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Kragujevca još 24 osobe
Na dan istorijskog protesta 15. marta, tačno u 19:11, nešto je nagnalo ljude u beg u Ulici kralja Milana. Od tada se nižu teorije, a konačnog dokaza nema. “Vreme” je utvrdilo brojne detalje o jezovitom zvuku koji je u sekundi razdvojio građane u prepunoj ulici, kao i onome što se dešavalo pre i posle
Ne može medijska blokada baš sve da blokira. Gnev je rastao, stvar je pukla, a studenti su hrabrošću probudili hrabrost i kod drugih. Naprednjacima se sveti i činjenica da su ukinuli politiku i javnu debatu, ubili opoziciju i vodili isključivo monolog, samopouzdani verovali da će njihova do zore goreti. A pretis-lonac se sve više zagrevao
“Predsednik Republike je govorio da ima mnogo milionera u njegovoj stranci. Onda ne znam šta bi značilo da je ovo pobuna bogatih. Ne mogu studente da tretiram kao tajkune i bogataše, to bi bilo smešno”, kaže Ružić za “Vreme”. “Samosvesni ljudi osećaju šta u društvu nije dobro. A sada situacija stvarno nije fenomenalna ili možda ja samo nemam ružičaste naočare”
Šta je vlada narodnog poverenja? Čemu bi ona vodila? Zašto je režim toliko osporava odnosno čega se toliko plaši? Šta govore primeri iz komšiluka
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve