U pokušaju da se približi novoj administraciji, Meta menja pristup moderaciji na Fejsbuku i Instagramu, omogućavajući veći prostor za slobodu izražavanja, ali time potencijalno ugrožava osnovne civilizacijske vrednosti
Kompanija Meta, u okviru koje posluju društvene mreže Fejsbuk i Instagram, objavila je da menja svoju politiku moderacije korisničkih objava u smeru manje kontrole odnosno veće slobode izražavanja. Ovo je saopštio prvi čovek kompanije Mark Zakerberg, a ta njegova izjava praćena je komentarima da je prethodnih meseci, naročito posle novembarskih izbora u SAD, učinio mnogo da se približi budućoj administraciji Donalda Trampa. Ovaj potez mnogi vide samo kao još jedan korak na tom putu, doduše, ovaj se meri u miljama.
Gostujući pre nekoliko dana kod podkastera Džoa Rogana, Zakerberg je u dobrom delu gotovo trosatnog razgovora objašnjavao taj zaokret u kompanijskoj politici. Možda bi se mnogo izrečenog moglo svesti u jedan stav – da je moderacija na Fejsbuku zabranjivala i uklanjala čak i stavove koji se mogu čuti u američkom Kongresu. Tu se Zakerberg zapitao da li su otišli predaleko i da li oni samo filtriraju ono što je štetno ili brutalno cenzurišu.
Iako zvuči logično, ovaj stav je prilično pogrešan. Za razliku od društvenih mreža, u Kongresu ne može da govori bilo ko, već demokratski izabrani predstavnici naroda koji nisu anonimni i koji za to što kažu snose političku odgovornost. Upravo to je najveći problem društvenih mreža, gde često ne znamo ko iznosi neke stavove, sa kakvim namerama i da li ima ikakvu odgovornost ako izneseno napravi štetu po društvo.
Što ne znači da je dosadašnja moderacija na Fejsbuku i Instagramu bila dobra. Ali je bila u skladu sa preovlađujućim vrednostima u američkom društvu, ako se sudi po izbornim rezultatima, što je u toj federaciji jedino priznato merilo. Novi rezultati pokazali su da je većini u društvu tih vrednosti dosta i da žele promene, odnosno odstupanje od politike tvrdoglavog insistiranja na raznovrsnosti, pravičnosti i uključenosti (diversity, equity, inclusion, skraćeno DEI) bez obzira na posledice. A one su umele da budu negativne. Ljudi iz biznisa tvrdili su da ta politika utiče na netržišni rast plata i hiperprodukciju ugroženih grupa i prava koja treba štititi, što je bilo loše i za posao i za prava onih koje je zaista trebalo zaštititi. Još jednostavnije rečeno, nisu najbolji obavezno dolazili na prava mesta već oni koji su ispunjavali moderne društvene norme. Koje su često vitoperene iz lukrativnih pobuda.
Sada se klatno zaljuljalo na drugu stranu, što je podjednako opasno ako se to ljuljanje ne uravnoteži. A deluje da je krenulo osvetnički i da bi u tom svom ubrzanju moglo da sruši neke od teško dostignutih civilizacijskih vrednosti umesto da sa njih samo otrese parazite.
U više navrata Zakerberg se pozivao na ono što je na Iksu postigao Ilon Mask. To baš i nije za primer jer je ova platforma, otkako se ne zove Tviter, previše otišla u pravcu kakofonije, gde je reakcija na neistine, pa i uvrede, previše blaga, sve kako bi se zaštitila apsolutna sloboda govora. Takođe je rekao da je prave razmere dosadašnje politike “kastriranja” (citat) razumeo tek kada je dublje ušao u krugove pristalica borilačkih veština, što je Zakerbergova strast poslednjih godina. Povratkom Trampa, ta “muška kultura” dobija veliku podršku. Sada se javno i glasno govori o vraćanju rodne ravnopravnosti na binarne vrednosti. Za početak.
Svojom novom politikom Fejsbuk će (i već jeste) udariti u propise pre svega EU, gde takav vid slobode govora bez odgovornosti nije prihvatljiv. Platforma bi plaćala drakonske kazne ako bi se sa njenih servera nekontrolisano širili mržnja, uvrede i opasne ideje. To znači da u EU tvrda moderacija gotovo sigurno ostaje, a slično će biti i na drugim tržištima dovoljno jakim da nametnu svoja pravila. Ono što će moći da se postuje u SAD neće moći da se vidi u EU, ali tu je VI da isfiltrira.
Jedna stvar se neće promeniti, osim na gore, a to je nemilosrdnost Metinih algoritama, koji određuju šta ćemo najpre da vidimo, a šta će da se gura u serverske dubine, daleko od očiju najvećeg broja korisnika. To je glavni izvor prihoda društvenih medija i njega se ne mogu odreći. I to je mnogo opasnije od moderacije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!