U pokušaju da se približi novoj administraciji, Meta menja pristup moderaciji na Fejsbuku i Instagramu, omogućavajući veći prostor za slobodu izražavanja, ali time potencijalno ugrožava osnovne civilizacijske vrednosti
Kompanija Meta, u okviru koje posluju društvene mreže Fejsbuk i Instagram, objavila je da menja svoju politiku moderacije korisničkih objava u smeru manje kontrole odnosno veće slobode izražavanja. Ovo je saopštio prvi čovek kompanije Mark Zakerberg, a ta njegova izjava praćena je komentarima da je prethodnih meseci, naročito posle novembarskih izbora u SAD, učinio mnogo da se približi budućoj administraciji Donalda Trampa. Ovaj potez mnogi vide samo kao još jedan korak na tom putu, doduše, ovaj se meri u miljama.
Gostujući pre nekoliko dana kod podkastera Džoa Rogana, Zakerberg je u dobrom delu gotovo trosatnog razgovora objašnjavao taj zaokret u kompanijskoj politici. Možda bi se mnogo izrečenog moglo svesti u jedan stav – da je moderacija na Fejsbuku zabranjivala i uklanjala čak i stavove koji se mogu čuti u američkom Kongresu. Tu se Zakerberg zapitao da li su otišli predaleko i da li oni samo filtriraju ono što je štetno ili brutalno cenzurišu.
Iako zvuči logično, ovaj stav je prilično pogrešan. Za razliku od društvenih mreža, u Kongresu ne može da govori bilo ko, već demokratski izabrani predstavnici naroda koji nisu anonimni i koji za to što kažu snose političku odgovornost. Upravo to je najveći problem društvenih mreža, gde često ne znamo ko iznosi neke stavove, sa kakvim namerama i da li ima ikakvu odgovornost ako izneseno napravi štetu po društvo.
Što ne znači da je dosadašnja moderacija na Fejsbuku i Instagramu bila dobra. Ali je bila u skladu sa preovlađujućim vrednostima u američkom društvu, ako se sudi po izbornim rezultatima, što je u toj federaciji jedino priznato merilo. Novi rezultati pokazali su da je većini u društvu tih vrednosti dosta i da žele promene, odnosno odstupanje od politike tvrdoglavog insistiranja na raznovrsnosti, pravičnosti i uključenosti (diversity, equity, inclusion, skraćeno DEI) bez obzira na posledice. A one su umele da budu negativne. Ljudi iz biznisa tvrdili su da ta politika utiče na netržišni rast plata i hiperprodukciju ugroženih grupa i prava koja treba štititi, što je bilo loše i za posao i za prava onih koje je zaista trebalo zaštititi. Još jednostavnije rečeno, nisu najbolji obavezno dolazili na prava mesta već oni koji su ispunjavali moderne društvene norme. Koje su često vitoperene iz lukrativnih pobuda.
Sada se klatno zaljuljalo na drugu stranu, što je podjednako opasno ako se to ljuljanje ne uravnoteži. A deluje da je krenulo osvetnički i da bi u tom svom ubrzanju moglo da sruši neke od teško dostignutih civilizacijskih vrednosti umesto da sa njih samo otrese parazite.
U više navrata Zakerberg se pozivao na ono što je na Iksu postigao Ilon Mask. To baš i nije za primer jer je ova platforma, otkako se ne zove Tviter, previše otišla u pravcu kakofonije, gde je reakcija na neistine, pa i uvrede, previše blaga, sve kako bi se zaštitila apsolutna sloboda govora. Takođe je rekao da je prave razmere dosadašnje politike “kastriranja” (citat) razumeo tek kada je dublje ušao u krugove pristalica borilačkih veština, što je Zakerbergova strast poslednjih godina. Povratkom Trampa, ta “muška kultura” dobija veliku podršku. Sada se javno i glasno govori o vraćanju rodne ravnopravnosti na binarne vrednosti. Za početak.
Svojom novom politikom Fejsbuk će (i već jeste) udariti u propise pre svega EU, gde takav vid slobode govora bez odgovornosti nije prihvatljiv. Platforma bi plaćala drakonske kazne ako bi se sa njenih servera nekontrolisano širili mržnja, uvrede i opasne ideje. To znači da u EU tvrda moderacija gotovo sigurno ostaje, a slično će biti i na drugim tržištima dovoljno jakim da nametnu svoja pravila. Ono što će moći da se postuje u SAD neće moći da se vidi u EU, ali tu je VI da isfiltrira.
Jedna stvar se neće promeniti, osim na gore, a to je nemilosrdnost Metinih algoritama, koji određuju šta ćemo najpre da vidimo, a šta će da se gura u serverske dubine, daleko od očiju najvećeg broja korisnika. To je glavni izvor prihoda društvenih medija i njega se ne mogu odreći. I to je mnogo opasnije od moderacije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.