

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Novinar


Rođena je 1. maja 1964. godine u Beogradu, ima sestru bliznakinju Ljudmilu. Otac joj je književnik Matija Bećković, majka bibliotekarka Vera Pavladojska. Udovica je, ima sina. Diplomirala je (1985) glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Glumila je u filmovima Dogodilo se na današnji dan (1987), Noć u kući moje majke (1991), Povratak lopova (1998). Za film Bolje od bekstva bila je inspicijent. Glumila je i (1989) u predstavi Zvezdara teatra Tri sestre – sto godina posle, koju je režirao Aleksandar Lukač, a u kojoj su pored Olje Bećković glumili i Anica Dobra, Mira Furlan, Dragan Bjelogrlić, Branka Pujić…
Novinarstvom se bavi od početka devedesetih. Sa grupom kolega osnovala je 1997. godine produkcijsku grupu Mreža. Krajem septembra postala je prvi dobitnik nagrade Osvajanje slobode, koju dodeljuje fondacija „Maja Maršićević Tasić“. Nagrada se dodeljuje za afirmaciju ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije.
Kako je postala poznata: Radeći kultnu emisiju „Utisak nedelje“ na NTV Studio B. Bio je to potpuno nov koncept za studijski razgovor. „Ja, u stvari, pitam samo ono što bi svako pitao“, kaže. Njen otvoren i beskompromisan nastup učinio ju je veoma popularnom, a emisiju koju je osmislila veoma gledanom. Kako je utvrđeno, „Utisak nedelje“ pratilo je preko tri miliona gledalaca, u periodu od 1991. do 1993. godine, kada je prestao da se emituje, sve do 1997. kada je opet sve krenulo.
Kakvih je to bilo problema: Na sajtu Mreže piše da je napustila Studio B „posle prvog proterivanja slobodno mislećih novinara 1993. godine i zbog nespremnosti na kompromis sa novim direktorom i glavnim i odgovornim urednikom Draganom Kojadinovićem oko izbora gostiju“. Olja Bećković je prestala da radi emisiju petog oktobra. Na Studio B se vratila 1997. godine.
Šta kaže o „Utisku„: „Kad ovi urade nešto glupo, vodim računa da se to pojavi u emisiji.“
Da li se nadala nagradi Osvajanje slobode: „Kada sam videla da je osnovan Fond i da će se dodeljivati nagrada, moja prva sebična ideja je bila da bih ja mogla da je dobijem. Ne samo zato što mislim da ispunjavam sve kriterijume koji su neophodni nego mi je bilo drago da dobijem nagradu koju daje Fond sa Majinim imenom.“ Olja i Maja Maršićević Tasić su radile zajedno na više projekata.
Da li je to jedina nagrada koju je dobila: Na dodeljivanju nagrade ona je rekla da jeste. Mada, dobila je prošle godine i priznanje Udruženja ekonomskih propagandista Srbije za unapređenje i kreativni razvoj propagandne struke. U periodu kada se nije bavila novinarstvom radila je marketinške projekte, između ostalog. Ostali su zabeleženi intervjui koje je radila za „M magazin“, kao i tekstovi za druge časopise.
Da li ima nečiju člansku kartu: Od onog što bi bilo bitno za javnost, član je Otpora. Svojim potpisom pomogla je njihovo osnivanje 22. maja 2000, na velikoj osnivačkoj skupštini. Vredi pomenuti i da je učestvovala na predizbornim mitinzima tokom prošle godine.
Šta kaže o „Maski nedelje„: „Ponekad je gledam, izgleda mi tužno.“ Tužila je BK Televiziju koja je kopirala „Utisak“ napravivši „Masku“ zbog krađe autorskih prava. Procedura je u toku, a ona kaže da će joj biti teško da poveruje u nezavisno i objektivno sudstvo ukoliko taj spor ne dobije.
Kako je dotle došlo: „Bogoljub Karić mi je tražio da mu prodam autorska prava. Ja sam tražila malo para, on je nudio još manje, pa do prodaje nije ni došlo. Pošto nismo mogli da se dogovorimo oko novca, obećao mi je da neće da ukrade emisiju.“ Nataša Miljković, koja na BK Televiziji vodi „Masku nedelje“, izjavila je da nikada nije ni gledala „Utisak nedelje“, a rukovodstvo firme u kojoj radi uporno tvrdi da njihova emisija nema nikavih sličnosti sa projektom Olje Bećković.
Šta kaže o nezavisnom novinarstvu danas: „Mislim da je priča o slobodnom novinarstvu i pritiscima na te slobodne novinare nešto što je uvek postojalo, a postojalo je zbog manjka slobodnih novinara. Slobodu novinarima ne može da dâ nijedna vlast. Prosto moraš da je daš sam sebi. Oni koji vrše pritisak znaju na koga su ga vršili, koga su vrbovali, kome su dali pare. Određeni novinari su se sami preporučili za tu vrstu poslušnosti i podmitljivosti. To nije problem vlasti, to je problem novinara. Mi sada možemo da zapomažemo i vičemo – dosta, a pri tom ima toliko volontera ulizica koji se trude da otkriju pobedničku stranu i da vide gde će najbolje proći.“


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve