

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Novinar


Rođena je 1. maja 1964. godine u Beogradu, ima sestru bliznakinju Ljudmilu. Otac joj je književnik Matija Bećković, majka bibliotekarka Vera Pavladojska. Udovica je, ima sina. Diplomirala je (1985) glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Glumila je u filmovima Dogodilo se na današnji dan (1987), Noć u kući moje majke (1991), Povratak lopova (1998). Za film Bolje od bekstva bila je inspicijent. Glumila je i (1989) u predstavi Zvezdara teatra Tri sestre – sto godina posle, koju je režirao Aleksandar Lukač, a u kojoj su pored Olje Bećković glumili i Anica Dobra, Mira Furlan, Dragan Bjelogrlić, Branka Pujić…
Novinarstvom se bavi od početka devedesetih. Sa grupom kolega osnovala je 1997. godine produkcijsku grupu Mreža. Krajem septembra postala je prvi dobitnik nagrade Osvajanje slobode, koju dodeljuje fondacija „Maja Maršićević Tasić“. Nagrada se dodeljuje za afirmaciju ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije.
Kako je postala poznata: Radeći kultnu emisiju „Utisak nedelje“ na NTV Studio B. Bio je to potpuno nov koncept za studijski razgovor. „Ja, u stvari, pitam samo ono što bi svako pitao“, kaže. Njen otvoren i beskompromisan nastup učinio ju je veoma popularnom, a emisiju koju je osmislila veoma gledanom. Kako je utvrđeno, „Utisak nedelje“ pratilo je preko tri miliona gledalaca, u periodu od 1991. do 1993. godine, kada je prestao da se emituje, sve do 1997. kada je opet sve krenulo.
Kakvih je to bilo problema: Na sajtu Mreže piše da je napustila Studio B „posle prvog proterivanja slobodno mislećih novinara 1993. godine i zbog nespremnosti na kompromis sa novim direktorom i glavnim i odgovornim urednikom Draganom Kojadinovićem oko izbora gostiju“. Olja Bećković je prestala da radi emisiju petog oktobra. Na Studio B se vratila 1997. godine.
Šta kaže o „Utisku„: „Kad ovi urade nešto glupo, vodim računa da se to pojavi u emisiji.“
Da li se nadala nagradi Osvajanje slobode: „Kada sam videla da je osnovan Fond i da će se dodeljivati nagrada, moja prva sebična ideja je bila da bih ja mogla da je dobijem. Ne samo zato što mislim da ispunjavam sve kriterijume koji su neophodni nego mi je bilo drago da dobijem nagradu koju daje Fond sa Majinim imenom.“ Olja i Maja Maršićević Tasić su radile zajedno na više projekata.
Da li je to jedina nagrada koju je dobila: Na dodeljivanju nagrade ona je rekla da jeste. Mada, dobila je prošle godine i priznanje Udruženja ekonomskih propagandista Srbije za unapređenje i kreativni razvoj propagandne struke. U periodu kada se nije bavila novinarstvom radila je marketinške projekte, između ostalog. Ostali su zabeleženi intervjui koje je radila za „M magazin“, kao i tekstovi za druge časopise.
Da li ima nečiju člansku kartu: Od onog što bi bilo bitno za javnost, član je Otpora. Svojim potpisom pomogla je njihovo osnivanje 22. maja 2000, na velikoj osnivačkoj skupštini. Vredi pomenuti i da je učestvovala na predizbornim mitinzima tokom prošle godine.
Šta kaže o „Maski nedelje„: „Ponekad je gledam, izgleda mi tužno.“ Tužila je BK Televiziju koja je kopirala „Utisak“ napravivši „Masku“ zbog krađe autorskih prava. Procedura je u toku, a ona kaže da će joj biti teško da poveruje u nezavisno i objektivno sudstvo ukoliko taj spor ne dobije.
Kako je dotle došlo: „Bogoljub Karić mi je tražio da mu prodam autorska prava. Ja sam tražila malo para, on je nudio još manje, pa do prodaje nije ni došlo. Pošto nismo mogli da se dogovorimo oko novca, obećao mi je da neće da ukrade emisiju.“ Nataša Miljković, koja na BK Televiziji vodi „Masku nedelje“, izjavila je da nikada nije ni gledala „Utisak nedelje“, a rukovodstvo firme u kojoj radi uporno tvrdi da njihova emisija nema nikavih sličnosti sa projektom Olje Bećković.
Šta kaže o nezavisnom novinarstvu danas: „Mislim da je priča o slobodnom novinarstvu i pritiscima na te slobodne novinare nešto što je uvek postojalo, a postojalo je zbog manjka slobodnih novinara. Slobodu novinarima ne može da dâ nijedna vlast. Prosto moraš da je daš sam sebi. Oni koji vrše pritisak znaju na koga su ga vršili, koga su vrbovali, kome su dali pare. Određeni novinari su se sami preporučili za tu vrstu poslušnosti i podmitljivosti. To nije problem vlasti, to je problem novinara. Mi sada možemo da zapomažemo i vičemo – dosta, a pri tom ima toliko volontera ulizica koji se trude da otkriju pobedničku stranu i da vide gde će najbolje proći.“


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve