O ulozi, vidovima pomoći, partnerskom odnosu sa Vladom i mehanizmima koje UN mogu da iskoriste kako bi pomogle srpskim vlastima i građanima u njihovim naporima da obnove poplavljena i razorena područja
Nekoliko puta sam bila sa timom međunarodnih eksperata Ujedinjenih nacija na terenu i „iznad“ njega i, nažalost, mogla na licu mesta da se uverim u razmere šteta razornih poplava. Pred srpskom vladom i građanima Srbije, ali i regiona, nalaze se veliki izazovi i period potpune obnove poplavljenih područja neće biti kratak. Solidarnost i ujedinjenost građana, ali i brza pomoć zaista velikog broja kompanija koje su pomogle ugroženim područjima, kako u finansijskom pogledu tako i neophodnim donacijama, sve nas je, i u zemlji i van nje, ostavila bez reči. Međutim, važno je da vlada i građani znaju da u ovome nisu sami. Ujedinjene nacije će aktivirati svoje mehanizme kako bi organizovale i koordinisale međunarodnu pomoć i uputile je u pravom trenutku i pravim područjima.
irena vojačkova solorano / foto: un
Za skoro 70 godina svog postojanja kao međunarodna i međudržavna organizacija, Ujedinjene nacije imaju istu misiju – da pomognu uspostavljanje mira i bezbednosti u svetu, podrži ekonomski i socijalni razvoj, kao i međunarodno pravo. Tokom godina postojanja, kao i zbog potrebe da se mnogobrojna pitanja razmatraju na stalnoj osnovi, formirane su i brojne specijalizovane agencije, koje danas čine kompleksni sistem UN-a, među kojima su UNICEF, UNDP, UNESCO, UNHCR, ILO, Svetski program za hranu (WFP) i druge. Upravo zahvaljujući dugogodišnjem globalnom iskustvu i ekspertizi u radu sa 193 zemlje članice na implementaciji međunarodne podrške i zaštiti ljudskih prava, UN mogu na adekvatan način da reaguju u kritičnim situacijama u kojima je potrebna hitna intervencija i međunarodna pomoć.
Srbija u tom pogledu nije izuzetak. U trenutku kad je zemlju pogodila jedna od najvećih katastrofa i zadesile je poplave nezapamćenih razmera u ovom delu Evrope, Ujedinjene nacije u Srbiji su pokazale punu spremnost da reaguju brzo i na zahtev Vlade Republike Srbije obezbede prvu pomoć u roku od 24 sata.
Pored dva aviona humanitarne pomoći (u organizaciji UN agencije „Svetski program hrane“ i uz podršku Italije i Norveške), kojim je obezbeđena neophodna oprema za evakuaciju i spašavanje ljudskih života, Ujedinjene nacije su na zahtev Vlade prvi put u istoriji zemlje angažovale tim međunarodnih stručnjaka, tzv. UNDAC. U pitanju je tim eksperata koji UN angažuju u situacijama kad je zemlja članica pogođena velikom prirodnom katastrofom i kada je Vladi te zemlje potrebna hitna pomoć, u roku od 24 do 48 sati. Tim koji je trenutno u Srbiji čine eksperti sa dugogodišnjim iskustvom u proceni posledica prirodnih katastrofa, pre svega poplava i klizišta, u svim delovima sveta. Oni svakodnevno sarađuju sa Sektorom za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova i timom Evropske unije za pitanja civilne zaštite u proceni stanja, kako bi definisali prioritete oporavka, sprečavanja i otklanjanja posledica poplava, zaštite životne sredine, sanacije puteva. Tim pruža podršku Vladi u oceni stanja nakon poplava, koja treba da joj pomogne da bolje strukturira buduće zahteve za podrškom, a potom Vlada na osnovu svojih potreba i dinamike aktivnosti na proceni štete upućuje zahtev donatorima.
Kako dalje? Brzih rešenja i obnove zemlje preko noći nema. Vladu Republike Srbije sada čeka važan zadatak – da definiše potrebe, napravi prioritete i razvije strateški plan postepene obnove ugroženih područja, a naš zadatak, svih agencija Ujedinjenih nacija, jeste da pomognemo u organizaciji međunarodne pomoći. Veoma je važno da se ova situacija ne zaboravi i zato je naša odgovornost da kontinuirano animiramo međunarodnu zajednicu i ukazujemo na potrebe Srbije, kako bismo prikupili i koordinisali neophodnu pomoć i pomogli nesmetani razvoj i obnovu zemlje. Ujedinjene nacije su bile u Srbiji pre poplava, tu smo da pomognemo dok se ne saniraju katastrofalne posledice, ali mi ćemo biti tu i nakon povlačenja voda, da zajedno doprinosimo dugoročnom održivom razvoju zemlje.
Autorka je stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!